

Izložba
Moć dva točka
Subotička izložba "Grad biciklista" u Etnografskom muzeju je istorijska, etnološka i umetnička priča o – biciklu

Reportaža – u Segedinu, uz granicu
Pešice kroz granicu na Horgošu
Da, lep je Segedin, nalik na baroknu tortu usred depresivnog krajolika. Đula Juhas, najslavniji pesnik rođen u Segedinu, slikao je, rečima svog subotičkog komšije Danila Kiša, "s nekom gorkom ljubavi mađarski pejzaž, u pleneru, no tamnim tonovima, i pevao osamu i promašenost ljudskog života"

Umetnost
Umetnica je (sve)prisutna
U poslednje dve godine, ne samo da je Marina Abramović krunisala svoj četrdesetogodišnji rad retrospektivom u jednoj od najuglednijih muzejskih institucija na svetu, njujorškom Muzeju moderne umetnosti, već je postala gotovo sveprisutna na umetničkoj sceni, u medijima i popularnoj kulturi uopšte. Početkom avgusta ove godine, zajedno sa Vilijemom Defoom, pojavila se u spotu za pesmu Cut the world Entonija Hegertija

Knjige – Martin i Hana
Filozofski herc roman
Knjiga Katrin Kleman je zagrebala po prirodi jednog na mnogo načina fascinantnog odnosa dvoje velikih filozofa, na način koji nadilazi jednodimenzionalnost i tabloidnost

TV manijak
Lele WC

Intervju – Boro Stjepanović, glumac
Kako sam pucao na Sarajevo
"Sredinom juna 1992, neka srpska vojna ili policijska formacija provalila je u naš stan i sina i mene nasilno mobilisala. Rafal u vrata, a onda: ‘Neka izađu svi muškarci!’ Sišao sam sa sinom. Ispred zgrade su već bile okupljene ostale komšije. Postrojili su nas, rasporedili: Srbe na jednu, Hrvate i Bošnjake na drugu stranu. Sjećam se, Nikola Šupica – ogroman, krupan čovjek u nekim razvaljenim papučama, magistar ekonomije, govori četiri strana jezika – pobunio se kada su ga izveli: ‘Ja sam Jugosloven!’, rekao je. ‘Neću sa vama!’ Nije pomoglo; kao i nas, i njega su odvojili na srpsku stranu. Odveli su nas na Vrace, iznad Grbavice, gdje su bili smješteni srpski magacini i komanda. Zadužili smo puške. ‘Napunite ih!’, naredili su. Kako da ih napunimo, bog te vidio! Pokazali su nam i komandovali: ‘Pucaj!’ Na Sarajlije, na komšije, na prijatelje, na braću... ‘Samo prebacujte preko Miljacke!’, vikali su"

Izložba
Iza zavese
Pasteli Ljubice Cuce Sokić iz njene zaostavštine, među kojima i deset koji do sada nisu viđeni, izloženi su u Galeriji SANU
Roman – Fvonk
Opake trudnice i premijer podstanar
Može se reći da je roman Erlenda Lua u podtekstu "postbrejvikovski" kao što je cela serija američkih romana "postseptembarska", ali tu se sličnosti završavaju
Putopis – Prag
Na mostu, kod kuće
Danas bi Jan Palah imao 64 godine, poput onih čikica džezera sa Karlovog mosta. Da je živ, uživao bi u raspamećujućoj lepoti svog slobodnog grada
Intervju – Petar Zec, reditelj i pisac
O zaljuđivanju odljuđenih Srba
"Kao Sterijini rodoljupci i mi smo danas izloženi svakodnevnom političkom proseravanju. Čitavi naši životi su izloženi neprestanom i neodgovornom lupetanju, baljezganju, trućanju, laprdanju, govnogrizanju, prdlanju i palamuđenju koji ugrožavaju i atakuju na naš zdrav razum i duhovno zdravlje. Što oni više trtljaju, mi prilježnije prihvatamo brabonjanje kao nešto normalno, a učinak je veća ravnodušnost i manje poštovanje istine"

Intervju – Profesor Velimir Abramović
Vreme ne prolazi
"Prema mnogim mišljenjima, mi sada živimo na kraju vremena. Majanska proročanstva tvrde da dolazi kraj vremena kakvo poznajemo, a američki filozof Terens Mekena, osnivač teorije noviteta prema kojoj vreme ubrzava i cikličnog je karaktera, tvrdi da su Maje bile u pravu i da mi polako ulazimo u stanje singulariteta"

Knjige – Pedeset nijansi siva
Suptilnost jednog sivonje
Svetski bestseler koji je po prodaji uspeo da nadmaši i serijal o Hariju Poteru, Pedeset nijansi siva autorke E.L. Džejms, ovih dana se pojavio i u domaćim knjižarama, u izdanju kuće Laguna. Prvi deo erotske trilogije u matičnoj Velikoj Britaniji do sada je prodat u četiri miliona primeraka, a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi u neverovatnih 15 miliona. Ukupno je u svetu do sada prodat 31 milion primeraka ove knjige, a doštampavanje je u toku

Film
Kenotaf, kafa i kostim
Uspon mračnog viteza Kristofera Nolana završetak je njegove trilogije o Betmenu, film koji se dugo očekivao, a čija je recepcija, odmah nakon premijere, nepovratno obeležena masakrom u američkom gradu Aurora. Film čija radnja svesno podgrejava tipične američke strahove i sam je postao izvor straha

Strip – Gilbert Hernandez
Otkucaji slomljenih srca
U traganju za čarobnom formulom između lakoće i težine u kreativnom izrazu, Haimeov jezičak na tasu vage je pomaknut nešto bliže lakoći. Njegov brat Gilbert je, pak, zahvatio težinu Andersenovih olovnih vojnika koji se tope na plamenu ljubavi. Zahvatio je težinu sve do tragizma, ali je odlučio da nikad ne napusti spasonosnu vezu s lakoćom sapunske opere. Zbog svih ovih razloga širom otvorite oči – pred vama izranja klasik

Evropski film – Palić 2012
Brda i bregovi
Devetnaesto izdanje Festivala evropskog filma donelo je obilje dobrih, i nekoliko vanserijskih filmova, ponajviše fokusiranih na probleme netrpeljivosti i nasilja

Roman
Dete u (ratnom) vremenu
Pesma noći Krisa Abanija drugi je po redu prevod neke knjige ovog nigerijskog pisca na našem jezičkom području (prvo je bilo sarajevsko izdanje romana Postajući Abigail iz 2007. godine). Nažalost, nijedna od ove dve knjige ovde nije imala recepciju kakvu su zaslužile

Sarajevo Film Festival
Tajni centri noći
U subotu veče, 14. jula, svečanom dodelom nagrada završen je 18. po redu Sarajevo Film Festival. Nagrade su otišle u Bosnu, Srbiju, Tursku i Rumuniju. Srodnost tematike filmova iz regije dokazuje da su te zemlje deo istog sveta. No celi je svet zapravo – isti svet

Izložba – Građanski modernizam i popularna kultura, epizode modnog, pomodnog i modernog (1918-1941)
Džozefina Bejker u Beogradu i druge priče
Odrednica "epizode modnog, pomodnog i modernog", iz naslova ove izložbe, odnosi se na događaje vezane za beogradska gostovanja varijete vedete Džozefine Bejker, teniskog prvaka Anrija Košea, evropske filmske zvezde Svetislava Petrovića, otvaranje Zoološkog vrta i drugog, o čemu svedoče slikarska i druga dela pedesetak autora, od Paje Jovanovića do Milene Pavlović Barili

Izložba fotografija – »Film iznutra« Aleksandra Anđića
Film u objektivu foto-reportera
Izložbu fotografija Aleksandra Anđića, urednika fotografije "Vremena", nastalih tokom procesa snimanja sedam domaćih filmova, posetioci beogradske Galerije Artget moći će da vide do 8. avgusta

Strip – Haime Hernandez – Ljubav i rakete
Nacrtati ženu
Možemo se beskrajno raspravljati ko je ponajviše doneo poštovanje stripu kao umetničkoj formi grafičkog romana, Vil Ajzner, Alan Mur, Art Spigelman, Nil Gejman, Čarls Berns, Denijel Klouz, Kris Ver, Marđan Satrapi... Jedno je, međutim, sigurno – glasovi braće Hernandez dali su nešto neponovljivo novo početkom osamdesetih godina dvadesetog veka. To zvuči jednako uzbudljivo i ispunjavajuće i danas
Reportaža – Egzit 2012
Žurka i po
Od 12. do 15. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi zabavilo se više od 100.000 ljudi. Na 22 bine nastupilo je preko 400 izvođača. Nije bilo nijednog dramatičnog ekcesa. Od jednog do drugog stejdža stizalo se lako i brzo, bez mnogo laktanja. Čak je i "menjaža" dinara u tokene išla zadovoljavajuće brzo. Nisam muzički kritičar i nemam ambiciju da to ikada postanem. Na Egzit sam otišla da proslavim rođendan i bila je to sjajna žurka

Serbian Jazz, BRE!
Ovo malo duše
Foto-monografija Ivana Grlića sa slikama srpskih džez muzičara svih generacija leči cinizam, estetizuje ono što treba estetizovati, pokazuje vitalnost lokalnog talenta i jednu pravu i vrednu istoriju koja je, za razliku od toliko drugih – ničim zaprljana i potresno lepa
Izložba fotografija "Dirty season" – kolektiv Kamerades
Slike iz kampanje
Na fotografijama su uhvaćene situacije, pogledi, gestovi političara, stranačkih simpatizera tokom poslednje predizborne kampanje

TV manijak
De ste seksi momci
Knjige
Diskretni anarhizam buržoazije
Fernando Pesoa: Bankar anarhista
prevela Tatjana Manojlović
Službeni glasnik, Beograd 2011.

Reagovanje – "Dok Holidej" ("Vreme" br. 1122)
Zubar, kockar i ubica
U prošlom broju "Vremena" Momir Turudić je pisao o Doku Holideju. U tekstu on pominje i dva Holidejeva slavna i teška "linkolna" sa drškama od slonove kosti, ali propušta da doda apsolutno ključni detalj, naime, da su ti koltovi bili – poniklovani