Klimatske promene i trgovinski rat

21.jul 2021. Milan Milošević

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata

Istočnoindijska kompanija i stvaranje modernog sveta (I)

21.jul 2021. Dragan Bisenić

Seme globalnog kapitalizma

Stvaranje moderne Velike Britanije, SAD, Indije i Kine ima otisak prstiju Istočnoindijske kompanije. Bilo bi skoro nemoguće pratiti celokupno, pozitivno i negativno, nasleđe ove kompanije na stvaranje savremenog sveta. Direktnim mešanjem u tako mnogo različitih globalnih aspekata, pitanje nije "kako je Istočnoindijska kompanija promenila svet?" Ono bi trebalo da glasi "A kako nije?"

Nemačka – Poplave i politika

21.jul 2021. Nemanja Rujević

Izbori u nevreme

Poplave u Nemačkoj su odnele na desetine života i napravile štetu koja se meri u milijardama evra. Tako su i u Arvajleru na zapadu Nemačke "stogodišnje kiše" upropastile mnoge živote. Ova tragedija će svakako dominirati kampanjom za savezne parlamentarne izbore koji će se održati krajem septembra

Lični stav

14.jul 2021. Ivan Janković

Fiskalni stimulans američkog predsednika

Bajdenova administracija želi da Amerika više liči na stagnantne privrede Zapadne Evrope koje troše 45–50 odsto BDP-a i regulisane su u znatno većoj meri nego američka. Sa inflacijom ili bez nje, cilj nije "ulaganje u infrastrukturu", niti išta od drugih izgovora za ovu gigantsku orgiju državnog trošenja, nego pretvaranje Amerike u Francusku ili Nemačku. Sa svime što uz to u ekonomskom pogledu ide

SAD – Klimatske promene

14.jul 2021. Milan Milošević

Crveni alarm na Huverovoj brani

Vodomer na brani koja je svojevremeno bila simbol američke graditeljske i inženjerske sposobnosti pokazuje kako globalno zagrevanje utiče na dostupnosti vode, dok se na političko-socijalnom barometru meri da li podsećanje na Ruzveltov Nju dil utiče na ishod Bajdenovog predloga o ulaganju dve milijarde dolara u infrastrukturu

Dvesta godina od grčke revolucije protiv Turaka

Sveti grad Mesolongi

Pre ustanka 1821. godine, gradić je imao svega 3500 stanovnika i mogao je da se prehrani ribom. Posle početka revolucije, u njega su stigle izbeglice iz mnogih sela koja su stradala u turskoj odmazdi. Došle su i hiljade boraca iz raznih delova Grčke, ali i stotine evropskih helenofila, da kao dobrovoljci učestvuju i pomognu u borbi za oslobođenje od otomanske tiranije. Među njima je bio i lord Bajron

Sto godina Komunističke partije Kine

07.jul 2021. Aleksandar Novačić

Crvena zvezda nad Kinom

Mao Cedung, jedan od osnivača kineske KP, rekao je kasnije da izuzev nekih studenata koji su učili u inostranstvu, niko nije znao šta je to marksizam. Prva marksistička knjiga, Komunistički manifest, prevedena je u Kini tek 1908. i to u fragmentima. Mao ni ta izdanja nije video, a ako ih je i video, nije, kaže, na njih obraćao pažnju. Marksizam je uoči stvaranja KP za Kineze bio nepoznat. Kada su, kasnije, preveli Kapital, koji revoluciju polaže u ruke proleterijata, Kinezi su izmislili nov pojam "pojedinci bez svojine", jer radničke klase nije ni bilo. Pod onima "bez svojine" podrazumevali su seljake koji su bili udarna pesnica kineske revolucije

Avganistan, 20 godina kasnije

07.jul 2021. Milan Milošević

Stidljiv izlazak iz »grobnice imperija«

Sjedinjene Američke Države su u predvečerje nacionalnog praznika 4. jula ubrzale povlačenje iz Avganistana, koje je počelo 1. maja, i po odluci američkog predsednika Džozefa Bajdena završiće se do 11. septembra, dvadesete godišnjice terorističkih napada na Ameriku. Taj događaj je odveo Ameriku u rat u Avganistanu, iz koga izlazi, ali bi da ostane negde blizu, u Centralnoj Aziji

Kvantni kompjuter (2)

30.jun 2021. Dr Saša Marković

Velika očekivanja

Ono što nedostaje celom poduhvatu je neki spektakularan rezultat. Kvantni kompjuteri jesu demonstrirali svoju snagu u više manjih, izolovanih oblasti, ali ništa od toga nije dospelo na naslovne strane. Armija skeptika raste istom brzinom kao i armija entuzijasta

Napad u Nemačkoj

30.jun 2021. Nemanja Rujević

Džihad ili ludilo

Jedan Somalijac je nožem ubio tri žene i ranio šestoro ljudi u Vircburgu. Pitanje motiva razjasniće psihijatrijsko veštačenje – da li je čovek krenuo u krvavi pohod jer su ga gonile psihičke tegobe ili islamizam? Ili je moguće i jedno i drugo

Samoubistvo programera

30.jun 2021. Milan Milošević

Opasni život Džona Mekafija

U životu Mekafija ukrštaju se posttraumatski sindrom, kreativnost pionira elektronskog doba, seks, droga i rokenrol, alkoholizam, kazino kapitalizam, bezuspešno bekstvo bogatih i egzotična supkultura bednih izopštenika i podzemlja sa Kariba

Kvantni kompjuter (1)

23.jun 2021. Dr Saša Marković

Nešto sasvim drugo, za nešto sasvim treće

Nemačka je dobila svoj prvi kvantni kompjuter. Vlada u Berlinu hoće da uloži još dve milijarde evra u kompleks koji bi ga podržavao. Neke firme, poput Folksvagena, već su počele da koriste usluge ovog superračunara iz budućnosti. Ali, da li će kvantni kompjuteri moći da zamene ove sadašnje, na kojima počiva savremeni svet? Da li mogu da ugroze svet kakav poznajemo? I šta je uopšte kvantni kompjuter

Odnosi SAD i Rusije

23.jun 2021. Milan Milošević

Mali detant u Ženevi

Samit predsednika SAD i Rusije, dve nuklearne sile čiji su odnosi trenutno gori nego u vreme hladnog rata, ipak je uspeo, tako što nije propao. Uz krupne reči o borbi demokratije protiv autokratije Bajden je govorio o Moskvi, a mislio na Peking

G7 – Istorijska sednica

16.jun 2021. Ljubomir Madžar

Harmonizacija fiskalnih sistema

Odluka G7 da se pristupi izvesnoj harmonizaciji fiskalnih sistema i da se suze mogućnosti fiskalnog manipulisanja na liniji ujednačavanja fiskalnog opterećenja, strateški je zaokret čije će se posledice potpunije videti tek u fazi primene. No, mora se konstatovati da je ova akcija inspirisana i težnjom za osposobljavanjem država da rešavaju istinski krupne probleme, čije se rešavanje ne može ostaviti tržištu ili nekim srodnim ustrojstvima automatske regulacije

Nemačka – Slučaj Relocijus

16.jun 2021. Nemanja Rujević

Pričam ti priču

Klas Relocijus je bio najbolji reporter kojeg je nemačko novinarstvo ikada videlo. Imao je samo jednu manu: voleo je da izmišlja priče. Rizikujući sopstveni posao, jedan njegov uporni kolega je dokazao da je višestruko nagrađivani novinar često istinu nadomešćivao maštom. Dve i po godine nakon ove afere Relocijus je konačno progovorio, možda da preduhitri filmove koji se snimaju o njemu. Jer, ovo je zaista holivudska priča

Izrael – Promena vlasti

09.jun 2021. Uroš Mitrović

Kraj Bibijeve ere

Ključnu ulogu u formiranju novog političkog saveza, koji se sastoji od osam raznorodih stranaka, odigrao je šef partije centra "Ima budućnosti" Jair Lapid. Njegovo umešno posredovanje između naizgled nespojivih političkih partija rezultiralo je dogovorom o formiranju budućeg kabineta koji bi mogao da ponese epitet "vlade nacionalnog jedinstva". Prvi put u istoriji Izraela deo koalicije biće i jedna arapska islamistička stranka. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu novu vladu vidi kao prevaru i opasnost po nacionalnu bezbednost

Grenland – Poprište sudara velikih sila

Groznica za zaleđenim blagom

Devedeset odsto najvećeg ostrva na svetu Grenlanda prekriveno je glečerima i ledom. Poslednjih godina ostrvo se našlo u središtu pažnje velikih sila zbog retkih minerala koji se nalaze pod ledom koji je počeo da se topi. Nova vlast ekološke levice na Grenlandu opire se kineskom prodoru ka nalazištima rudnog bogatstva, pre svega uranijuma, ali teško može da se suprotstavi evropskim i američkim planovima o eksploataciji svog "zaleđenog blaga", takozvane "retke zemlje". Što se led zbog klimatskih promena brže topi, to su veći apetiti velikih sila za ekstrakcijom i eksploatacijom grenlandskih metala i minerala

SAD – Pobeda nad koronavirusom

02.jun 2021. Slobodan Kostić

Buđenje Amerike

Budeći se sporo iz pandemijskog košmara koji je odneo više života nego svi veliki ratovi u kojima su SAD učestvovale, Amerikanci se užurbano vraćaju dugo očekivanoj životnoj normalnosti, obogaćeni jednim novim saznanjem o sebi: možda se u trenucima teških izazova ne snalaze najbrže, ali kada se osveste, niko ne može da se meri sa njihovim kapacitetom za rešavanje problema

Belorusija – Duga ruka Aleksandra Lukašenka

02.jun 2021. Milan Milošević

Ima li opozicionara u avionu

Prinudno prizemljenje Rajanerovog aviona u Minsku zarad hapšenja beloruskog opozicionara Romana Protaseviča izazvalo je talas osuda "poslednjeg diktatora u Evropi" zbog "otmice aviona jedne članice EU" i uvođenje sankcija Belorusiji. S tim što prinudno prizemljavanje putničkog aviona i nije baš bio neki presedan

Tibet

26.maj 2021. Aleksandar Novačić

Beli papir, crna prošlost, svetla budućnost

Više niko ne pominje samostalnost Tibeta. Čak je i dalaj lama odustao od tog zahteva. Nema načina da se od jedne svetske sile odvoji teritorija tri puta veća od Nemačke. Pored toga, kroz istoriju u vazalskim odnosima sa Kinom a sada sa statusom autonomnog regiona, Tibet nikada nije bio posebna država

Jevrejska država

26.maj 2021. Ivan Ivanji

Zašto nisam postao Izraelac

Bili smo na nekoj od glavnih ulica Netanije kada su se oglasile sirene. Nije bila uzbuna, nego se označavao Dan Holokausta. Svi su stali, život je stao za minut. Gledam mlade Izraelce i pitam se da li razumeju. Shvatam da oni to i te kako razumeju. Oni odrastaju sa svešću da će posle svih istorijskih pogroma i istrebljavanja sa puškom u ruci braniti svaki pedalj jevrejske države

Izrael – Primirje sa prstom na okidaču

26.maj 2021. Andrijana Lubina

Jedanaest ratnih dana

Izraelci su navikli na nenormalnu normalnost, na rakete, bežanje u skloništa, čekanje zatišja. Još opasnije su, međutim, ulične borbe koje podstiču i Hamas i ultradesničarski orijentisani muslimani i Jevreji. Podrivanje iznutra, sejanje semena zla, mržnje i netrpeljivosti među dojučerašnjim komšijama i prijateljima u multinacionalnim i multikonfesionalnim sredinama predstavlja mnogo opasnije oružje od vođenja rata iz vazduha. U trenutku kada ovaj broj "Vremena" odlazi u štampu i Izraelci i Palestinci se sa prstom na okidaču pridržavaju primirja koje je stupilo na snagu 21. maja

Trijumf progresivne levice

19.maj 2021. Miroslav Kuskunović

Nepokoreni grad

Pobeda Tomislava Tomaševića sa premoćnih više od 45 posto u Zagrebu nije iznenađenje, ali jeste broj glasova koji je dobio, jer niko nije očekivao baš toliku nadmoć nad drugim kandidatima. Rezultati poslednjih parlamentarnih izbora su najavili, a lokalnih u Zagrebu potvrdili novi politički trend u Hrvatskoj, koji je na tragu promena na levici kakve se događaju i u drugim evropskim zemljama

Bliski Istok – Novi sukob Izraela i Hamasa

19.maj 2021. Uroš Mitrović

Oganj zamrznutog konflikta

Šta je prouzrokovalo poslednji sukob izraelskih snaga i palestinskih militanata iz Gaze i da li međunarodna zajednica i SAD imaju odgovor na najdugovečniji konflikt modernog doba? Status Jerusalima i još uvek nerealizovano rešenje po modelu dve države i dalje su u centru problema koji opterećuju Izrael, Palestinu, ali i čitav region Bliskog istoka

Istraživanje

12.maj 2021. Milan Milošević

Pretnje demokratiji 2021.

U 53 zemlje 64 odsto ispitanika smatra da je ekonomska nejednakost glavna pretnja demokratiji; 44 odsto njih tako doživljava SAD, koje pretenduju da obnove ulogu globalnog čuvara demokratije, a tek 38 odsto Kinu i 28 odsto Rusiju

Prvi maj – Od međunarodnog Praznika rada do Dana izliva sveopšteg gneva

05.maj 2021. Ivan Ivanji

Dan borbe, proslave i gneva

Duga tradicija prvomajskih praznika se menjala kroz istoriju. Od borbe za radnička prava došlo se do proslave pobede radnika. Čini mi se da u Srbiji radnici nemaju mnogo razloga za slavlje, a nekakva organizovana borba se i ne nazire

Indija – Drugi talas pandemije

27.april 2021. Milan Milošević

Smrt ispred bolnica

Naročito zarazne mutacije virusa, spora vakcinacija, praktično neograničena socijalna interakcija i prerani trijumfalizam imaju za posledicu rasplamsavanje zaraze i potpuni kolaps zdravstvenog sistema u pojedinim regijama. Pacijenti neretko umiru ispred bolnica dok čekaju da se oslobodi mesto u krevetu