
Epistole
Nastavak književnosti drugim sredstvima
Danilo Kiš: Iz prepiske; priredila Mirjana Miočinović; Arhipelag, Beograd, 2021.
Danilo Kiš: Iz prepiske; priredila Mirjana Miočinović; Arhipelag, Beograd, 2021.
Bijonse sa Renaissance ispravlja krivu Drinu hiljadugodišnjeg muško-ženskog nadmetanja i nadmudrivanja, ali tako da se posledice ukazuju kao zamašno dalekosežnije nego što bi ijedna bela pop heroina mogla ovog časa da proizvede
U Beogradu je upravo završeno jubilarno deseto izdanje manifestacije Dani slovenačkog filma. Kratkim dokumentarnim filmim „Ita Rina – Diva iz Divače” Vladimira Šojata o jednoj od zvezda nemog filma, koja je žrtvovala holivudsku karijeru zbog beogradske ljubavi, evocirana je uspomenu na ovu glumicu koja povezuje Sloveniju i Srbiju
Jovanović je na kraj životnog puta stigao sa svega dva celovečernja igrana filma i desetak dokumentarnih i/ili ostvarenja kratkog metra, od kojih su bezmalo svi veoma značajni, podatni za pomnije analize
Aleksej Žitkovski: Posaditi drvo; režija Pavle Terzić; Atelje 212
Kako je nobelovka Olga Tokarčuk, nakon mnogih napada sa desnice, postala i žrtva samozvanih apostola “političke korektnosti” sa levice
Vigdis Jurt: Nasleđe; preveo Radoš Kosović; Štrik, Beograd, 2022.
Black Midi iz Londona su bend trenutka: nisu samo “grupa koja najviše radi u šou- biznisu”, kako sami sebe vole da najavljuju, nego i umetnički vrh novog angažovanog gitarskog zvuka, koji ponovo čini rok muziku savešću društva
Jedna od legendarnih scena iz serije Grlom u Jagode je kada Miki Rubiroza (Miki Manojlović) kreće u svet, a Bane Bumbar kaže da će ostati ovde jer želi da stvori takvu državu u koju će momci iz “sveta” želeti da dođu. E, to je u realnom životu radio Branko Cvejić!
“Prevod je ‘sekundaran’ tekst, u smislu da se odnosi na drugi, ‘primarni’ tekst koji mora da ga p renese. Ali, da bi ga istinski preneo, upravo ne sme da bude ‘sekundaran’. U tome je alhemija prevođenja: nešto što je izvedeno iz nečeg drugog mora ujedno biti i nešto za sebe. Tu stižemo do famoznog pitanja odanosti i izdaje. Često se kaže da je prevod lep ili veran – ali, čini mi se, kad prevodite umetničko delo, lepota jeste vernost”
Ervin Vurm: Jedan minut zauvek, Muzej savremene umetnosti Beograd, 7. april – 9. avgust 2022, kustosi: Marijana Kolarić i Žerom Sans
Nina Nastasja je ispevala himnu pobedonosnom, premda ranjenom ženstvu, što je odvažno raskinulo svoje lance bez kajanja i podlo nametnutog osećanja kako je pogrešno biti nezavisan i svoj
Tomas Teo: Skica teorijske psihologije; prevod Biljana Popović; Clio, Beograd 2022.
Na Selmanovoj tezgi s lubenicama dečak M. R. pojeo je osmeh i smrt i ispljunuo mlečne zube. I postao pesnik
Napustio nas je Hans-Tis Leman (1944–2022). Kod nas je najpoznatiji kao autor knjige Postdramsko kazalište, ali njegov rad i doprinos evropskom pozorištu je mnogo širi i kretao se ravnopravno u bar dva pravca – profesura na univerzitetu i teatrološka istraživanja
Iz ponude Glavnog takmičarskog izdanja stigla su nam još barem tri ostvarenja koja se uz tek ponešto relativizacija i tek prstohvat terminološke akrobatike mirne duše mogu označiti i kao komedije
“Uostalom, književnost je hula, čist bezobrazluk. Svi živimo sa nekom idejom, tolerantni smo, uvažavamo drugog, a onda shvatimo da pomirenja nema, istina mora da izađe na videlo, obznanjuje se da smo ideološki na suprotnim stranama i onda počinje rat, rat rečima, mekani rat koji preti da se pretvori u nešto mnogo gore. U krajnjoj liniji, sve je zbog reči”
Dobar deo identiteta milenijalaca i sam po sebi je okoreli i diskutabilan konstrukt, baš kao što su konstrukt i njihove tegobe koje moraju biti detaljno vagane, prenaglašavane, dekonstruisane na sitna, a onda i još sitnija crevca
Ni u realnom životu nismo u stanju da razumemo i prihvatimo sve što se zbiva. Zašto nas pozorište na to ne bi podsetilo?
Sergej Dovlatov: Marš usamljenih prevela Natalija Nenezić; LOM, Beograd 2022.
Predrag Krstić: O čemu govorimo kad govorimo o (post)istini Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2022.
Deseti album škotske alternativne pop-rok grupe Belle and Sebastian slavi život kao fenomen kome se treba punim srcem radovati, možda i više nego ranije
Rokenrol je još jednom odigrao časnu ulogu prenosioca ključnih poruka festivala Egzit. Od Napalm Death preko Nika Kejva do Konstrakte, jedinstvo muzike i reči obasjalo je publiku neočekivanom svetlošću, za koju smo mislili da više ne postoji
Boris Liješević predstavu vodi dosledno i vešto, ponekad na ivici noža, ali nikad ne nudeći odgovore, već pitanja. Jedino Tolstojevo stajalište koje apsolutno prihvata je uverenje da ljubav prema čoveku mora biti ultimativna
Dejzi Džonson: Sestre s engleskog prevela Jelena Filipović, Štrik, 2021. Donatela di Pjetrantonio: Južno predgrađe s italijanskog prevela Jelena Brborić, Booka, 2022.
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel
Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ
Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu
U 87. godini života u Rijeci je preminuo Nikola Pilić, proslavljeni teniser, selektor i trener, čovek koji je utabao profesinonalni put Novaka Đokovića
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela Evropska unija
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta