Podsećanje – Blajnd Vili Džonson (1897–1945)

26.avgust 2015. Dragan Ambrozić

Niko se ne može sakriti

Gospel bluzer Blajnd Vili Džonson jedan je od najvećih umetnika u popularnoj muzici. Za razliku od svog savremenika Roberta Džonsona, za njega se pouzdano zna da nije prodao dušu đavolu, nego dobrom bogu, pa se uveliko priča da će vaskrsnuti jednog septembra, možda baš na 70. godišnjicu odlaska. Kroz dolinu muka, sledeći svetlo u sebi – njegova ostavština osnova je svega pozitivnog u rokenrolu

Roman – Klub nepopravljivih optimista

26.avgust 2015. Teofil Pančić

Tajne šahovske jazbine

Ovo je bildunsroman smešten u najuzbudljiviju epohu na najboljem mestu, sav u dimu džeza i rokenrola, sav u rasprama egzistencijalizma, komunizma i katolicizma

Novo izdanje Pisama iz tuđine

26.avgust 2015.  

Stanje stvari

Pekić u Pismima iz tuđine ne proriče apokalipsu; uveren da se ona već dogodila, on daje njenu dijagnozu

O jednoj generacijskoj recepciji dela Borislava Pekića

26.avgust 2015. Muharem Bazdulj

Kontekst koji su pojeli skakavci

U Pekićevom proznom opusu postoje "ozbiljni" i "žanrovski" romani te jedna jedina zbirka priča koja funkcioniše kao karika koja spaja te dve struje Pekićevog romanesknog opusa. A unutar "Novog Jerusalima" je i jedna od najlepših beogradskih priča svih vremena i jedna od najboljih kratkih priča srpske književnosti uopšte, paradni primer Pekićeve umetničke proze: "Svirač iz zlatnih vremena"

Intervju – Ljiljana Pekić

26.avgust 2015. Sonja Ćirić

Radionica Pekić

"Pekić obogaćuje svakog ko ga čita, daje mu nove ideje, uči ga da misli, a svakako će ga i nasmejati"

Intervju – Lazar Ristovski, glumac i pisac

19.avgust 2015. Sonja Ćirić

U nijansama je suština

"Intelektualci u Srbiji ćute. Osim časnih izuzetaka. Nažalost. Opozicija u Srbiji ne postoji. SANU, koja bi trebalo da bude svest i savest naroda, ćuti u trenutku kada i kulturno i svako drugo biće u Srbiji izumire. I narod ćuti. Da li je to dobro ili ne? Više ni sam ne znam. Voleo bih da ovo poverenje koje imaju premijer i njegova stranka ovoga puta ne bude izigrano. Ja nisam od onih koji bi se radovao da ova politika propadne samo zato da bi propala i da bismo se radovali jer smo eto pogodili da će nas i oni izdati i prevariti, pokrasti. Ja nisam od onih koji slave svoje poraze"

 

19.avgust 2015. Muharem Bazdulj

Prometej u pokušaju

Nekog drukčijeg pjesnika bi umanjilo to što ga voli i toliko odvratnih ljudi. Kad čitam, međutim, kako za Arsenom žale i oni za koje bih, pod zakletvom na sudu, posvjedočio da su se rodili i bez srca i bez duše, odjednom i u njima, duboko ispod zloće i cinizma koji su ih izobličili, naslutim onu iskru ljudskog i božanskog koju su gnostici prepoznavali u svemu živom i neživom pa mi ih bude žao umjesto da ih prezirem. I to učini velika poezija

Popkulturna baština – Povodom boks seta Discipline kičme »Ove ruke nisu male 3«

19.avgust 2015. Dragan Ambrozić

Disciplina sve je veća

Za potrebe ove priče, pre svega, treba razjasniti u čemu je posebnost i prava uloga "novog talasa" u donošenju novih vrednosti u našu kulturu – oko čega se svi učesnici i posmatrači sa strane slažu – i koje su to vrednosti bile. Tekst je namenjen mlađima od 27. godina

Arsen Dedić (1938–2015)

19.avgust 2015. Teofil Pančić

Pesnik naše intimne geografije

Arsen je pisao, pevao i živeo, pa naposletku i umro, svima nama koji smo mogli razumeti šta znači kad "na stolu novine još leže, sa nekim datumima jula", i svima koji su, razvejani po svetu, tamo poneli i Arsena, kao dokaz da nisu tikve bez korena nego ljudi dostojni neke bolje sudbine

Knjige

19.avgust 2015. Miloš Vasić

Olujna predistorija

Drago Kovačević: Kundak Bože Kaurina i druge priče; Beograd, 2015

30. godina od drugog albuma Zabranjenog pušenja

12.avgust 2015. Muharem Bazdulj

Dok u sabah čekaš šejtana

Famoznoj ulici Fuada Midžića koju je Zabranjeno pišenje opevalo od Selene pa nadalje, ulici u kojoj je stanovala autorska ekipa Pušenja, posle rata je promenjeno ime. Džaba je Fuadu Midžiću pred posleratnim sarajevskim vlastima bilo to što je bio musliman, kad je bio i komunista i partizan i jasenovački logoraš i ilegalac koji je poginuo u poslednjem danu rata i NDH-zijske vlasti nad Sarajevom. Uzeli su mu ulicu, a u toj promeni imena bilo je, međutim, nečeg i dijaboličnog i jezovitog i neverovatno simboličnog. Ulica Fuada Midžića danas se zove ulica Asima Ferhatovića Haseta, a to je isto kao da se zove i ulica Zabranjenog pušenja ili ulica Top liste nadrealista ili ulica Doktora Neleta Karajlića ili ulica Seje Sexona ili ulica Maršala Tita ili - sve to zajedno