![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1404452_Istanbul_07.jpg)
Dnevnik
Pet dana u Istanbulu
Pesnik i izdavač Nenad Šaponja, sa još dvadeset izdavača iz celog sveta, bio je specijalni gost istanbulskog Tanpinar književnog festivala
Pesnik i izdavač Nenad Šaponja, sa još dvadeset izdavača iz celog sveta, bio je specijalni gost istanbulskog Tanpinar književnog festivala
Pet dana juna, s preko 1000 učesnika na više od 40 (mini) lokacija
Nema boljeg romansijera od pesnika, ni goreg od stihoklepca; Tabašević je pesnik
Ivan Ivanji u ovom autobiografskom romanu uspešno izmiče iskušenju industrijalizacije i eksploatacije iskustva Holokausta
Završeno je verovatno poslednje Pozorje pred "reviziju" koja bi mogla označiti povratak na staro, mada se stare okolnosti nikada ne vraćaju
"Postoji taj jedan monolog sa ženom i konjem, sa ženom koja je radila u fabrici pločica, i to je bukvalno monolog o sećanju, i tematski i formalno. Taj monolog razotkriva neke od mehanizama po kojima se konstruiše i kroz generacije opstaje kolektivno sećanje. Napisala sam: onda je to bilo na televiziji, onda se o tom snimio film, ali je meni baba rekla da ja nisam bio tu"
Kako pamtimo prošlost – onako kako se desila ili kako su nam je prikazali filmski autori nastojeći da zadovolje istinu i estetiku
Protestima umetničkih udruženja protiv Ministarstva kulture, od prošle nedelje pridružili su se i izdavači
"Enigma", pobednica Drugog svetskog rata, najpoznatija naprava za šifrovanje u istoriji, bila je gost Muzeja Vojvodine u Novom Sadu
Ove godine navršava se 40 godina od kulminacije Prljavog rata u Argentini, sukoba vojne hunte i radikalnih levičara – Montonerosa, koji je razdirao argentinsko društvo od 1974. do 1983. godine. Među 20.000 desaparesidosa, žrtava vojnog režima koje većinom počivaju u utrobi okeana, nalazi se i ime Hektora Germana Osterhelda, scenariste, izdavača, idealiste, sinonima za argentinski strip
Kad se završi ovaj ispitni rok, Balkan će dobiti prve džez muzičare koji su diplomirali na njegovoj teritoriji
Kako je u isto vreme bio sposoban da se obraća tako intimno, i tolikim ljudima, naročito izvan vlastite kulture, doslovno širom sveta
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Hiljade Valjevaca, na najvećem skupu ikada, reklo je veliko ne litijumu i protest završilo mirnom šetnjom do Gradske crkve gde su poslali poruku Vladiki i Crkvi, da znaju na koga mogu da računaju
Na mestu Beogradske autobuske stanice planirana je izgradnja pet objekata sa 629 stanova, 26 poslovno-komercijalnih lokala i dve garaže sa 806 mesta ukupne površine od jedno 100.000 kvadratnih metara. Što pre, to bolje
Na zemljištu nekadašnje fabrike traktora IMT kod bloka 63 sve je spremno za izgradnju megalomanskog kompleksa sa preko 600.000 kvadratnih metara korisnog prostora i kulama visokim preko 100 metara. Investitor je ABL Solvent u vlasništvu Davora Macure
Do ubistva je došlo kada je muškarac ušao u Dom za starije i nemoćne osobe u Daruvaru i počeo nasumično da puca. Prema pisanju portala Index ubica je Krešimir Pahoki (51), penzionisani vojni policajac, a među žrtvama je i njegova majka
Politički protivnici predsedničkog kandidata Donalda Trampa upozoravaju da bi Projekat 2025, za koga smatraju da je deo Trampove platforme, mogao u potpunosti da preoblikuje američku demokratiju. Projekat 2025 predlaže niz mera koje bi ograničile ljudska prava i dala do sada neviđena ovlašćenja predsedniku SAD, u ovom slučaju Donaldu Trampu