Na štandu Zavoda za udžbenike onaj Albijanić Mićo direktoruje i potpisiva knjige, pred štandom Grčke narod seo odmori noge, Veselin Đuretić gde treba besedi kako treba, slušači kako treba klimaju, na sajamskoj promenadi privedena omladina vrišti
Da se počne tako što će se reći da Ovaj novinar nije neki „gutač“ knjiga, pogotovu novoknjiževnih, i pogotovu belosvetskih, bestselera, pre se drži „lepe“ književnosti i njenih „klasičnih“ standarda. Nije da u novoj produkciji nema stila i pameti, mada toga svakako nema u ti lepo upakovani Hitovi, tako da nije bilo neke želje da se ode na Sajam, u tu gužvu od svetkovine knjige. Kad, na televizor, na tu Nacionalnu televiziju, u tu „Žikinu šarenicu“, koja, po ti piplmetri i Ostalo, postala nacionalna mera i standard svakog Napretka, jedno novinarsko žensko se javlja pravo i uživo sa Sajma, i kontepletuje, Svako može da pronađe štivo po svojoj meri, koje će biti zadovoljstvo, predstavljati inspiraciju, ili biti inicijativa za promišljanje… Šta će, takoreći na svoju ruku, i u subotu, kad račun’o da je špic, novinar krene na to lice mesta u to More knjiga.
JEBO SAD 200 DINARA: Već na prilazu izložbenim halama, na onu sajamsku promenadu, beli čador lista „Danas“, kupiš novine, besplatno dobiješ knjigu u njihovom izdanju. Priđe, podrži stvar, nije neki izbor knjiga, dežurni Rade Radovanović ponudi knjigu Čede Jovanovića, jok, ništa lično, opredeli se za Nije srpski lupati dvojca Lekić – Pavić, Rade mu doda, uz reči da mora, ko i taj Čeda, da se pročita, knjigu Esada Hećimovića o mudžahedinima u Bosni. Uđe u Prvu halu, veliki i plavi transparent More knjiga, udari na štand Policijske akademije, Psihologija rukovođenja u policiji 200 dinara, tu i štand tog Našeg Megatrenda, opazi Istoriju novinarstva, kod Ministarstva prosvjete Republike Srpske pribelježi izdanja, Najznačajnije aktivnosti Vlade RS u 2008, te Najznačajnije aktivnosti Vlade RS januar–jun 2009, Filozofske aspekte globalizacije Onog Alekse Buhe… Kod Gradske biblioteke Zrenjanina vidi sa šešir sliku knjigu Ljube Živkova, na štandu Ministarstva za dijasporu samo što nije počela neka promocija, uhvati važne reči Jednog sa nekim bedžom, Znači tako stvari stoje…
VELIKE KNJIGE I TE TEME: Uđe u glavnu halu, ja gužve i gungule, ozgo, po te reklamne kule, osmotri ko glavni, Mono i manjana, Laguna, Službeni glasnik, Clio, Rad… Siđe u sve to, kako je drž’o diktafon i prič’o sam sa sobom, jedan uze bude pametan, i umalo sve pogodi, mora da je novinar, jel’ elektronski… Krene dalje, eto ga Službeni glasnik, opazi knjige novinara Radovana Popovića, sabranog, sve do Vremena zmija, Dobricu, knjige Sretena Marića. Produži, Laguna, sve sam bestseler, gužva sačuvaj bože, na štandu SKZ-a primeti Milisava Savića, stigne do prostora gde Zavod za izdavanje udžbenika, i gde sve veliko i državno, na neki veliki ekran jedan pokretom ruke piše i briše, Onaj direktor Toga Mićo Albijanić, u velike i crvene i kožne fotelje u razgovor sa jednu umetnicu kojoj pletenica otišla u punđu. Tu sve velike i na tu temu knjige, Osmanska diplomatika sa paleografijom, poezija Rajka Petrova Noga, ali ima i Milosava Tešića, nikad otišlog i vazda Poštovanog Milovana Vitezovića, Sinđelić se sunca smirio, šta je to, mora biti za jako prigodnu dramatizaciju i pripadajuću i veliku ekranizaciju.
SLIKE IZ TEKSTA: Prizori sa sajamske promenade
Tako novinar stigne do Agore Nenada Šaponje, koji, što se kaže, o svom trošku post’o značajan izdavač. Tu Vlada Pištalo među svoje knjige, uslika se sa piscem, ne reče da mu se dopao Milenijum u Beogradu, Šaponja mu pokloni knjigu priča kanađanke Alis Manro, za koju reče da će biti nobelovka. Prođe pored Stubova kulture, Albahari potpisuje knjige, Onaj Predrag Marković u svoj sako, svoju bradu, bez one Ekspert značke. Preko puta prostor Grčke, vazda naroda selo na taburee odmori noge. Pređe u drugu halu, štandovi eparhija i manastira, u sve to i Dveri srpska mreža, tu Onaj Veselin Đuretić besedi nešto nacionalno, sagovornici samo i kako treba klimaju. Ajde dalje, sajamski popust 50 posto, sajamski popust 90 posto, nabasa na Izdavačku kuću Otadžbina, jedan koji veli da urednik, da duhovni iscelitelj, preporučuje knjigu Proročanstvo Srbima deda Vukana, šta je to, iscelitelj na raspolaganju, Po rečima deda Vukana, koji vidar sa Romanije, nad srpskim narodom je izvršena velika obmana, te da srpski narod treba da koristi zdrav razum umesto uverenja koja mogu biti netačna, a samim tim i lažna… Ublizu opazi mali ali samo taki štand sa imenom Kafanica Dobra knjiga, vlasnik uze objašnjava, imaju knjižare, 12 svojih izdanja, sve vrhunski i domaći autori, preporučuje Vladimira Radaka… Udari dalje po tu gužvu i na spratove, eto ga VBZ, lično Vladimir Arsenijević preporučuje i naplaćiva, novinar za Svoje Malo Žensko odabra knjigu Jebo sad hiljadu dinara prisutnog Borisa Dežulovića za samo 200 dinara, Dežulović uze potpiše, napisa Ime osobe, dodade sajamsko et antologijsko, Od srca, izvadi se onim što stavi u zagradu, Jebo sad dvesta dinara.
sa vladimirom pištalom
Ti štandova bi toliko da nije bilo lako savatati gde si, prođe štand gde jedan stranac potpisivaše neki bestseler, stiže do Mladinske knjige, jedna sa masku preko disajni organi, Hedi Tarić, preporučuje Religije sveta, deset veliki’ i pedeset mali’ religija, veli pisalo 30 religiologa. Opazi pisca Mirka Demića u razgovor sa pesnik Nikola Vujčić, opet prođe pored prostranog Službenog glasnika, upita se sa Gojkom Tešićem, koji sve to po svojoj dobroj i potrebnoj meri uređuje, opet u gužvu Lagune, Lovac na zmajeve 420 dinara, Isidora Bjelica 490, a ima je i za ti’ 199 dinara. Na štandu Zavoda za udžbenike Onaj Albijanić, sve u crni sako, bez Ekspertsku Dinkić značku, i sajamsko-salonske na žuto cipele, još direktoruje, i ko da potpisiva neku knjigu, i Predrag Marković na svom mestu, novinar na jednoj od galerija nabasa na onu Narodnu knjigu onog Milička Mijovića, koja, ko što bilo, jok u šesne’stercu i terenu Glavne hale, za male pare pazari Markesa, Fuentesa, Beloua… Pogleda ozgo, sajamska hala impresivna, narod se uz’odo, još navire, na štandu Glasa crkve, koji štamp’o sabranog Tolstoja, i to luksuzno, reprezentativno i sa kožu uvezenu iz Švajcarske, jedan kupac se telefonom konsultuje oko kupovine knjige Žena u crkvi, za koju prodavačica veli da dobra unutra ko i spolja, na sledećem štandu nude Istoriju sveta, i to od praistorije do 2007. godine… Eto i kuće Alnari, sve bestseler, sve veliki hit, U sestrinim cipelama, Dobri u krevetu, Nema raja bez silikona samo 100 dinara, i Meta Vuka Draškovića samo 100 dinara, Titov dnevnik celi’ 300. Eto još toga, jedna poslenica sa mikrofon u levu ruku, složila suknju, blejzer, frizuru, složila pitanje, Vaš utisak o sajmu, samo čuješ odgovore, U kući svi čitamo…
Novinar odluči da vreme za povlačenje, eks-ministar, eks-ambasador, Dragan Dragojlović, kao pesnik, zbori na štandu SKZ-a, Matija u velikom formatu krasi novosadski Orfeus, jedan spustio torbu, s obe ruke se do’vatio ograde Glavne hale, mobilnim ga slikava drugi sa mobilnim, ko su oni, oni su iz Jagodine, objašnjava slikadžija, dok ‘vata onog što ga požuruje, došli sa Svojom bibliotekom, besplatno. Sajamskom promenadom vrišti privedena omladina, na izlazu, u podzemnom prolazu, jedan stao u specijalan raskoročan stav, okreće velike ispisane listove, Čitaoci čitaju, Izdavači odbijaju, Roman Ilegalac, Proverite Zašto na Ilegalac.com…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!