Knjiga – Istinita priča
Otrgnuto od prašine
Memoarska knjiga bake Aleksandra Tišme izuzetno je precizna i sočna slika ljudi, vremena, običaja i tabua


Memoarska knjiga bake Aleksandra Tišme izuzetno je precizna i sočna slika ljudi, vremena, običaja i tabua


"Mlade koji se danas šetaju i slušaju muziku tako što između sebe podele dve slušalice istog telefona pa gajtani tih slušalica naprave slovo Y ja zovem ‘Y generacija’. Muzika koju slušaju obeležava njihov teren koji postaje nedopstupan za druge. To je grozno, ljudi po celom svetu hodaju sa čepovima u ušima! Šalju gomilu podataka jedni drugima, ali ne komuniciraju. Napišu SMS: sad sam u klozetu, sad sam u busu. To su samo podaci, tu nema ljudi. Ne kažem da svi treba da se držimo za ruke na ulici, ali kad bismo se makar malo bolje čuli..."
Aktuelna američka serija "Devojke" je svojevrstan antipod "Seksu i gradu" i sledeća velika televizijska stvar. Kako ni ovde ne manjka ljudi od dvadeset-i-nešto, nadobudnih, samoproglašenih intelektualaca sa blaziranim, ničim utemeljenim ali agresivnim političkim i drugim stavovima, često sa umetničkim aspiracijama, koji žive na račun roditelja, koji se "traže" i još uvek ne znaju baš ko su, ali osećaju da su nešto mnogo bitno, dobar deo publike "Devojke" bi mogle da imaju među njima, ali i među onima kojima takvi beskrajno idu na živce


Sarajevska izdavačka kuća Buybook objavila je ovih dana prevod (auto)biografske knjige Zlatana Ibrahimovića pod naslovom Ja sam Zlatan. Napisana u prvom licu jednine, ispisanom rukom Davida Lagerkranca, ova knjiga je izuzetno uzbudljivo štivo, interesantno i onima koji knjige inače i ne čitaju, a u novinama se zadržavaju samo na sportskoj rubrici, kao i pravim zaljubljenicima u tekst


Aktuelna izložba Dijega Rivere u njujorškom Muzeju moderne umetnosti sa radovima nastalim tokom Riverinog boravka u Njujorku krajem 1931. i početkom 1932. godine, koje je naručio i finansirao sam muzej na čelu sa Ebi Rokfeler, realizovana je u osetljivom društveno-ekonomskom trenutku, navodeći posetioce na preispitivanje politike muzeja, ali i na, s obzirom na Riverin levičarski politički angažman – eventualne skrivene poruke
Đorđe Balašević, "Kalendar mog detinjstva"
Madlenianum, Zemun,
23. IV 2012.




"Iz pokušaja da spase svet, pametan čovek može izvući jedino pouku da to nije njegov posao. Ali, način na koji me danas, i godinama unazad, primaju ljudi iz nekih napaćenih gradova i krajeva, pokazuje mi da je sve to moglo da se uradi i drugačije. Samo što me to ipak daleko više rastužuje nego što me čini važnim"
U dve knjige i na više od 1200 stranica nedavno su u izdanju Službenog glasnika i u prevodu Aleksandre Mančić objavljene sabrane priče Hulija Kortasara, jednog od najvećih pisaca XX veka
O lažima, lažovima, laganju i polagivanju napisana je povelika biblioteka i bilo bi suvišno sada se upuštati u sve to. Dve knjige – O laži Aurelijana Augustina u prevodu Sinana Gudževića i Lažljivčeva priča Džeremija Kembela u prevodu Vladimira Aranđelovića, međutim, komplementarne su na jedan nadahnjujući način


Tupak Šakur je pre neki dan na pozornici ponovo zapevao i zaigrao, mada ga nema među živima već petnaestak godina, a Snup Dogi Dog je izašao na scenu pored njega, mada je živ. Ovaj trenutak na čuvenom Koačela festivalu održanom u SAD pamtiće mnogi, jer im je mimo svake logike ispunjena želja da bar za trenutak ponovo vide Tupaka "uživo", makar njegovu hologramsku projekciju. Sledeće pitanje je koga još od mrtvih ili nepostojećih pop zvezda želite da vidite na pozornici – "živog Elvisa", operu koju izvodi "živi Šaljapin" ili "Marija Kalas", ranog "Majlsa Dejvisa"? Zašto samo da stanemo na muzici, zamislite ostale izvođačke delatnosti – ili čak sport? Zamislite utakmice poznatih holograma?




Šta je vreme učinilo Branku Ćopiću, šta nama, i zašto i kako čitati Magareće godine danas, posle svega
Tirnanićevi duhoviti i lucidni esejistički zapisi s lakoćom prelaze u 21. vek, ne bivajući nimalo "izgubljeni u prevodu"




Poslednjih godina u Francuskoj se pojavio čitav niz časopisa za geopolitiku, društvena pitanja i kulturu koji neguju drugačiji pristup čitaocima, suprotan površnosti instant sadržaja kojima ih svakodnevno preplavljuju internet, televizija i dnevna štampa


"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono


Kako bi Ćopić reagovao na događaje iz 1991, odnosno 1992. godine? Verovatno bi mu se sve smučilo, i verovatno bi bio protiv. Domaći izdajnici nadrli su sa svih strana i žestoko porazili njegovog Nikoletinu Bursaća. Ne bi on to preživeo. Ili bi im se, možda, i sam Nikoletina pridružio?


Prvenac Maje Miloš nije film na koji biste poveli svoju babatetku iz Kladova, ali je hrabar iskorak i osveženje u svakom smislu


Naš najdugovečniji rokenrol bend ovog četvrtka, posle duže vremena, svira u Beogradu. Jubilarni i slavljenički koncert, Sava centar. Očekuju se i specijalni gosti, a specijalni gosti ovog broja "Vremena" su razni ljudi važni za YU grupu: od prijatelja iz prvih dana do onih mlađih koji i danas nose istu vatru


Grafička novela Danijela Klouvsa, kao svako uistinu značajno umetničko delo, nadilazi sve zamislive žanrovske granice, donoseći nam nešto od savršeno "ukačenog" duha vremena
Ratne 1993. godine, ja sam se ozbiljno navukao na Krležine političke eseje. Kad mi se danas učini da je zemlja najsličnija savremenoj Bosni i Hercegovini zapravo Kraljevina Jugoslavija, upitam se obično je li ta analogija više posledica stvarnih sličnosti ili toga što mi se in illo tempore, kad je o političkom promišljanju reč, nepovratno primio Krleža
Đorđe Pavićević: Pravda i politika: nasleđe i granice političke filozofije Džona Rolsa
Fabrika knjiga, Beograd 2011.


Ostali su Banket u Blitvi koji pobožno čitam jednom godišnje i Zastave koje takođe valja čitati jednom godišnje. I još svačega je ostalo, ali meni iz glave ne izlaze poslednje rečenice Banketa: "Kutija olovnih slova, a to nije mnogo... ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa"


Znameniti francuski teoretičar bugarskog porekla Cvetan Todorov (prevođen i na srpski, najviše u Biblioteci XX vek) nedavno je boravio u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture. Tom prilikom je za ljubljansko "Delo" dao intervju govoreći, između ostalog, o tome jesu li u pravu "novi apokaliptičari", mahom sa levice, o olako zaboravljenom totalitarnom nasleđu istočne Evrope" o "ikonama levice" Žižeku i Bađuu, Evropi, izboru između demokratije i nihilizma... Intervju prenosimo u celosti


Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut


Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu


Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro


Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore


Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa


Nakon pojave AI spikera na televiziji „Hepi“ postavlja se pitanje da li će ovo biti budućnost televizijskog izveštavanja ili je u pitanju obična prevara. Kako gledaoci mogu da prepoznaju voditelje koji su roboti, proizvodi veštačke inteligencije?


Nakon što su mu tokom pretresa oduzeti računari i druga oprema, vojni analitičar Aleksandar Radić pozvan je da prisustvuje njihovom veštačenju u prostorijama Vojne policije, u pratnji advokata


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država uložila 127 miliona evra u Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje i nadzor železničkog saobraćaja, koji bi trebalo da unapredi bezbednost putničkog i teretnog prevoza. Tokom obilaska centra poručio je da će zahvaljujući novom sistemu nadzora biti suzbijene krađe bakra i optičke infrastrukture na prugama


Vojni analitičar Aleksandar Radić odveden je na razgovor u policiju. Moguće jer je među prvima 15. marta 2025. godine na televiziji rekao da je neko zvučnim topom udario na građane


Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana