TV manijak

Ceca i deca

Naše kolektivno sećanje je podložno manipulacijama, pogotovo zato što nismo konačno definisali ni gde smo bili ni kuda idemo. Između prošlosti koju svako tumači kako želi, do budućnosti u kojoj još ne znamo da li idemo na Zapad ili Istok

Nuspojave

Lepljivi tron

Ideja da se Aleksandar Vučić povuče sa javnih funkcija dok neko drugi ne obavi neprijatan posao, a da se onda on vrati u belom maršalskom odelu i nastavi gde je stao – uistinu je sjajna. Neka vas ne zbuni što je ona u isto vreme i detinjasta i, ako ćemo pravo, idiotska

Komentar

Srbija i EU: Ima li kalorifera za Vulina?

Nije Vulin bitan i nije bitno ništa što kaže. Međutim, ako to što kaže, kaže sa pozicije moći, onda je to bitna poruka zbog svega što iza njega stoji. A ako dobro pogledate šta je sve to iza njega, smrznućete se do kostiju

Nuspojave / "Vreme" 1657

Istorija kroz čokanjče

Čemu uopšte imaju služiti ovakve Deklaracije? Na stvarnost “na terenu” one ne mogu uticati ama baš nikako, i baš ništa se neće pomeriti ni za milimetar u bilo kojem pravcu bilo gde na planeti Zemlji, kamoli “na Kosovu i Metohiji”

Nuspojave

Isto, ali sasvim različito

Pitanje (ne)dostojnosti bilo kojeg ljudskog bića da se pojavi u javnosti složeno je i ne može se apsolvirati u dve-tri zgodno zvučeće i trendove prateće progresivno-humanističke parole

Komentar

Mit o prednjim vratima: Pismo Šapiću sa severa

Isključivo na prednja vrata u Novom Sadu se u javni prevoz ulazi samo na početnim stanicama linija. Kasnije, tokom vožnje, naročito kroz centralnije delove grada gde je veća fluktuacija putnika, ulazi se na bilo koja vrata, ali naravno (Beograđani, načuljite uši!) tek nakon što se strpljivo sačeka da izađu svi koji su namerni da izađu, a ne da se nagurava s njima u očajničkom stampedu za mesta

Navigator

IT sektor: Monetarni udar

Digitalna revolucija traje gotovo pola veka, došlo je vreme poslovnog išijasa i povišenog holesterola. Nije baš kao da je žurka gotova, ali ne može se više direktno sa nje na posao, pisalo je „Vreme“ u broju 1656

Priče iz života

Tabloidni svet države Srbije: Kako sam preživela Nemačku

Vratila sam se u Srbiju prošle nedelje. Drugi dan od povratka, na ulasku u lift srećem komšiju. „Vratili ste se, dobro je“, samo što u drvo ne kuca, da izgonimo valjda te zle duhove.  „Da“, smeškam se. „Pa kako je tamo?“, pita zabrinuto, cokće, pa nastavlja: „Čujem u Nemačkoj katastrofa!“ Objašnjavam polako da je tamošnja katastrofa znatno bolja od ovdašnjih potoka meda i mleka

Analiza

Evropska politička zajednica: Praško druženje

Sastalo se, osudilo je Rusiju, konstatovalo se da ima mnogo problema koje treba zajednički rešavati, Erdogan je pretio Grčkoj, Vučić se obračunavao sa ustašama, potpisalo se nije ništa, rastalo se i dogovorilo da se ponovo sastane u istom sastavu

Provetravanje

Obrazovanje: Gde da se ugasi svetlo

„Kao nastavnik, svedok sam pada nivoa znanja, porasta drske neobaveštenosti i sklonosti teorijama zavere poslednjih godina. U svakom semestru padam u sve dublje očajanje, uglavnom zato što nepoštenost i snalažljivost sada nalaze načine da se prenesu i na onlajn područje“, pisala je u „Vremenu“ broj 1656 književnica iz Skoplja

Nuspojave

Istorija kroz čokanjče

Čemu uopšte imaju služiti ovakve Deklaracije? Na stvarnost “na terenu” one ne mogu uticati ama baš nikako, i baš ništa se neće pomeriti ni za milimetar u bilo kojem pravcu bilo gde na planeti Zemlji, kamoli “na Kosovu i Metohiji”

Provetravanje

Šta je rekao grom

Nedavno je objavljen novi prevod Puste zemlje sa beleškama i pogovorom Leona Kojena. U njemu se ubedljivo dokazuje da pitanje kako čitati Eliotov spev nije stvar upliva istorijskih ili ma kakvih drugih okolnosti, nego da tekst čitaoce svojom strukturom neprestano uporno vraća na njega, sve čineći ih time jedinim stvarnim protagonistima pesme

Lični stav

Grad Beograd: Potpuno zapostavljena poljoprivreda

Oko 70 odsto teritorije Beograda čini poljoprivredno zemljište, u gradu ima preko 33.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i oko 400 poljoprivrednih preduzeća. A beogradski ratari, voćari i pčelari dobili su u prvih šest meseci 2022. samo 4 odsto planiranih subvencija, što znači da su ove godine praktično prepušteni sami sebi