Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
U Bajinoj Bašti, od 2. do 5. jula, održaće se 13. Bašta Fest. Ovaj festival je jedinstven u Srbiji barem zbog dva razloga: na njemu se prikazuju kratki igrani filmovi iz celog sveta, i to na otvorenom, pod zvezdama, u parku Borići.
Ove godine biće prikazano 26 filmova pod sloganom „Čukni u drvo“ – od nagrađivanih festivalskih hitova iz različitih krajeva sveta do domaćih ostvarenja koja će premijerno biti prikazana upravo u Bajinoj Bašti.
Zašto baš Bajina Bašta
Osnovali su ga Jovan Jelisavčić i Maja Šuša. Zašto baš u Bajinoj Bašti?
„Ja sam iz Bajine Bašte, rodio sam se tu i odrastao. Oduvek sam želeo da nešto uradim za svoj grad, ali je ta ideja zapravo sazrela tek kada sam upisao Akademiju i kada sam zajedno sa Majom uspeo da pokrenem festival koji je nastao i traje isključivo zbog našeg ogromnog zalaganja i rada. Danas nakon više od decenije i svih izazova kroz koje smo prošli samo mogu da budem ponosan na nas i na sve ljude koji su činili ovaj festival na bilo koji način“, kaže Jovan Jelisavčić.
Maja Šuša dodaje da je „Jovan od prvog dana konstantno pričao o svojoj Bašti i svi smo samo čekali da odemo tamo i vidimo koliko su sve te impresije subjektivne. Ispostavilo se da smo se zaljubili u taj grad, njegovu prirodu, energiju, ljude. Danas Baštu doživljavam kao moj mali beg od stvarnosti i veru da kada nešto stvarno želiš to možeš i da ispuniš i izguraš. Definitivno jedna od najboljih odluka u životu“.
Povezivanje sa prirodom
Dakle, njih dvoje organizuju međunarodni festival u vremenu bez novca za kulturu, u malom mestu, daleko od medija.
Jovan smatra da to nije prepreka ako festival ima „ozbiljan program koji kada smestite u autentičan i nesvakidašnji ambijent dobijate šansu da vremenom postanete neka vrsta egzotike u festivalskom prostoru. U našem slučaju povezivanje sa prirodom, stvara jedinstvenu, unikatnu manifestaciju koja vaš brend čini originalom bez mogućnosti kopiranja.“
Foto: Promo/ Milena ArsenićFestival pod zvezdama
Autori festivala objašnjavaju da sloganom „Čukni u drvo“ ovog trinaestog izdanja, „koje se dešava u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film u našoj zemlji, kuckamo u naše boriće za sreću i pametnije odluke“.
Maja Šuša kaže da je njihov glavni adut kad razgovaraju sa autorima, upravo Bajina Bašta. „Za one koji nisu bili u Bašti, pre svega mislim na inostrane autore, verujem da fotografije i snimci sa festivala urade deo posla za nas, kao i prethodne selekcije i filmovi koji su bili prikazani. Kod naših i autora iz regiona, definitivno najviše radi od-usta-do-usta i taj pozitivni glas koji se širi o festivalu, utisci ljudi, emocije koje ipak stižu dalje od bilo kakvog ubeđivanja i samopromocije.“
Mladi autori
Bašta fest važi za festival koji privlači znatno veliki broj i mladih autora, ali i mlade publike. Maja Šuša kaže da je to lako „jer zapravo kod nas nema puno festivala koji se bave kratkim filmom i vraćaju fokus na mlade ljude, a da su u nekom malo većem formatu kao Bašta Fest. Opet teško je uvek ostati svež i mlad, biti u kompasu sa onim što mlada publika traži i očekuje, ponuditi im prostor u kome se osećaju podjednako slobodno, cenjeno i ugodno, kao mi kada smo ga pravili za našu generaciju“.
Foto: PromoIz filma „Lojns“
Pomoć institucija Bašta festu je neophodna. Jovan Jelisavčić priča da se ta pomoć mahom svodi na „mnogo razgovora, ali ne i tako mnogo rezultata. Ali mora se biti fer, pa reći da je u početku bilo podrške, posebno od Ministarstva kulture koja je bila značajna sve do prošle godine kada se desilo da rezultati njihovog konkursa nisu nikad izašli, pa nije stigla ni očekivana podrška. Danas još uvek čekamo da vidimo ishod ovogodišnjeg konkursa, s tim što je poverenje u institucije izgubljeno i definitivno ne možemo da se sa sigurnošću oslanjamo na njih.“
„Umetnici i publika su svakako nešto na šta uvek računamo i bez kojih ne bi bilo ni razloga da isprobavamo našu elastičnost kada je organizacija festivala u pitanju u ovim vrlo neizvesnim vremenima“, kaže Jovan Jelisavčić.
Prkos i entuzijazam
Jedino im ostaje, kaže, entuzijazam i prkos „jer bojkot ili neka vrsta zaustavljanja i čekanja na bolja vremena zapravo samo može da znači kraj manifestacije. Nismo jedini koji se nalaze u ovaj situaciji, svi se bore na svoj način, važno je da se festival održi, pa makar to značilo i trenutnu izmenu koncepta, umanjenje kapaciteta, manje gostoprimstva, na kraju svi koji posećuju ovakve manifestacije sigurno žele da one opstanu i traju“.
„U mom dosadašnjem iskustvu svi najbolji i najlepši projekti, i pozorišni i filmski, kretali su upravo iz toga – samoorganizovanja, entuzijazma, ljubavi i zajedničke vere u to što radimo. Koliko god bilo teško, verujem da tako najčešće i nastaju uzbudljive, hrabre i važne priče“, zaključuje Maja Šuša.
Premijere
Od 26 ovogodišnjih učesnika 13. Bašta festa, organizatori pominju da će svetsku premijeru imati film After Đorđa Vojvodića o dva mlada para, prijateljima iz detinjstva, koji se nakon dugo vremena ponovo sreću na maturskoj večeri, noseći sa sobom brojne traume i rane koje još uvek nisu zarasle.
Premijeru će imati i film Jebeš suzu u oku, pusti je niz obraz Sare Radulović, o Filipu koji je na turneji sa bendom, rastrzan između toga da ispadne kul i da smuva svoju prvu ljubav. Zatim, premijeru će imati i film Kad svane Stefana Ivančića, o samohranoj majci koja ostaje bez posla, zbog čega se upušta u sitne prevare.
Reditelj Ilija Petrović predstaviće domaćoj publici film Dan koji ne znam da kažem, dirljivu priču o odrastanju ispričanu iz ugla dečaka.
Foto: PromoIz filma „Kad svane“
Domaću premijeru imaće i ostvarenja ovdašnjih mladih autorki koje su školovanje i usavršavanje nastavile u inostranstvu. Malina Ane Blagojević francuska je produkcija smeštena u jedno malo srpsko selo gde se dešava svadba Zore i Dragomira, koju preti da pokvari jedna tajna. I mlada rediteljka Aglaja Filipović, čiji su raniji filmovi višestruko nagrađivani, predstaviće Zvuk tvog glasa snimljeno u britanskoj produkciji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Spasoje Ž. Milovanović je pozvao novinare zbog programa novog Bitefa, a onda im je bez objašnjenja saopštio da ga još nema. Na linku za ovogodišnji program na sajtu Bitefa je program iz 2024. godine
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.