

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?
Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je da je Iran i dalje dobrodošao da igra fudbal, ali da možda ne bi trebalo zbog sopstvene bezbednosti. Iran je saopštio da bi sa fudbalskog turnira trebalo izbaciti Sjedinjene Države, a ne njih. Predsednik Fife Đani Infantino kaže da Svetsko prvenstvo može da zbliži ljude.
U statutima Fife ne postoji ništa što zabranjuje domaćinima turnira da budu u ratu.
Međutim, član tri statuta upravnog tela obavezuje na poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava. Ipak, Infantino je Trampu dodelio Fifinu Nagradu za mir i prisustvovao osnivanju Trampovog Odbora za mir. I to uprkos činjenici da član četiri statuta „nalaže neutralnost u pogledu politike“, piše DW.
„Obojica, međutim, rade to što hoće bez ozbiljne posvećenosti demokratskim principima organizacija koje predstavljaju“, rekao je za DW Alan Tomlinson, profesor na Univerzitetu u Brajtonu u Ujedinjenom Kraljevstvu, specijalizovan za društvenu istoriju sporta i Fife.
Odluka Amerike da zajedno sa Izraelom povede rat protiv Irana nije prvi problem koji je naveo navijače da razmisle da li treba da putuju na turnir ili da li bi utakmice uopšte trebalo da se igraju.
U mesecima pre toga, postupci agenata američke Službe za imigraciju i carinu (ICE), zabrane putovanja, vizne prepreke i cene karata doveli su do brojnih rasprava i zabrinutosti u vezi sa predstojećim turnirom. Zaista, krajem januara, usred Trampove pretnje invazijom na Grenland, sve glasnije se govorilo o evropskom bojkotu. Postavlja se pitanje da li će rat u Iranu predstavljati odlučujući trenutak za Svetsko prvenstvo 2026.
„Ne mislim da će Iran biti prelomna tačka, ali možda bi trebalo da bude“, rekao je Džejk Vojtovič za DW. Vojtovič je istraživač i autor u oblasti filozofije sporta. Specijalnost mu je etika navijanja. On je koautor knjige „Zašto je u redu biti sportski navijač“ iz 2023. godine.
Smatra da se veliki deo rasprave odnosi na percepciju.
„Na Zapadu Amerika ima ogroman kulturni uticaj, dok Katar nije kulturno značajan. Zato, kada neka zemlja učestvuje u Svetskom prvenstvu i saznate da radi loše stvari na koje nismo navikli, lakše je biti kritičan. Sjedinjene Države rade loše stvari i mi smo na to navikli.“
Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?
„Zemlja domaćin u ratu, predvođena političkim liderom koji je ponosan što prima lažnu Nagradu za mir, i sada samo nekoliko meseci udaljena od petonedeljnog globalnog sportskog spektakla, bez sumnje predstavlja moralnu granicu koja ne bi smela da se pređe“, rekao je Tomlinson. „Ali moralne granice nisu isto što i ekonomski i komercijalni interesi.“
„Mislim da problem nastaje kada pomislite da je ovo [rat u Iranu] loša stvar, a onda odete na Svetsko prvenstvo ili ga gledate i pomislite da je Amerika zapravo prilično dobra“, rekao je Vojtovič. „Počnete da razmišljate o Sjedinjenim Državama kroz to što Hari Kejn daje dva gola i potapa Brazil u finalu, umesto da razmišljate o američkoj Službi za imigraciju i carinu ili činjenici da se građani deportuju. I tu je zabrinutost – da Svetsko prvenstvo stane na put uobičajenom moralnom rasuđivanju.“


DW je za ovaj tekst kontaktirao i Human Rights Watch i Amnesty International, ali nijedna organizacija nije odgovorila. Krajem 2025. su obe organizacije pozvale Fifu da reaguje u vezi sa ljudskim pravima. „Infantinovi postupci su u mnogim aspektima politički i etički bez presedana“, dodao je Tomlinson. To nije bio slučaj kada je došao na funkciju, nasledivši bivšeg šefa Fife Sepa Blatera, koji nije otišao sa čistim dosijeom. Međutim, od tada je Infantino, u mnogim pogledima, dodatno pomerio granice čak i više nego mnogi njegovi prethodnici.
„Infantino je prihvatio nagradu od Vladimira Putina nakon Svetskog prvenstva za muškarce u Rusiji 2018; podržavao je Katar, u svakoj fazi priprema za kontroverzno Svetsko prvenstvo 2022, čak i preselivši se tamo i, uz vrlo malo rasprave, dodelio je turnir 2034. Saudijskoj Arabiji. Uoči turnira 2026. preselio se u Majami, praktično na prag svog mentora Trampa“, objasnio je Tomlinson.
„To nije ponašanje predstavnika globalne, demokratske organizacije. Infantino je bez sumnje dodatno produbio etičke sukobe koji karakterišu savremeni fudbal“, dodao je on.
Mnogi sportski događaji širom sveta suočavali su se sa teškim etičkim pitanjima ili političkim senkama, ali se u većini slučajeva takmičenja ipak održavaju.
Rad Pola Bertena i Polin Gripa iz 2025. godine, objavljen u časopisu Political Psychology, pokazao je da mnogi navijači koji su nameravali da bojkotuju Svetsko prvenstvo 2022. to na kraju nisu učinili. Ovo istraživanje je jedan od mnogih razloga zbog kojih Vojtovič veruje da privlačnost fudbala čini etičke bojkote malo verovatnim, ali da navijači ipak treba aktivno da se uključe.
„Ako neko kaže: ‘Pa, Tramp je organizovao sjajno Svetsko prvenstvo, zar ne?’ pravi odgovor bi trebalo da bude: ‘O čemu govoriš? On nema ništa sa tim i koristi ovo da bi izgledao bolje’“, rekao je Vojtovič.
„Mislim da je poenta da morate da se uključite. Morate da razmišljate o svemu tome i da ne dozvolite da vam to promakne zato što se Svetsko prvenstvo održava“, rekao je Vojtovič. „Mislim da mali akti etičkog otpora mogu biti korisni.“
Izvor: DW
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve