

Budućnost reka
Plitko i vruće: Kakav ćemo Dunav imati
Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka




Potrošače očekuje talas poskupljenja u radnjama jer je država opet promenila Uredbu o posebnim uslovima za obavljanje trgovine, poznatiju kao „Vučićeve marže“. „Odmrzla“ je nabavne cene hrane i druge robe, koje su bile zamrznute još od avgusta 2025.
Po peti put menja se Uredba koja je doneta u septmebru 2025. godine, a tiče se ograničenja cena u radnjama. Ovoga puta, samo mesec dana pre isteka, menja se jedan njen ključni element – ukida se zamrzavanje nabavnih cena na nivou zatečenom 1. avgusta 2025. godine, dok na snazi ostaje ograničenje trgovinskih marži na maksimalno 20 odsto, saznaje „Vreme“. Promenu Uredbe je 29. januara, u ime Vlade Srbije, potpisao njen predsednik, Đuro Macut.
Posledice ove izmene potrošači u Srbiji će svakako osetiti. Jer, pojednostavljeno objašnjeno, nabavne cene hrane i druge robe, koje je država na silu „zamrzla“ na nivo od pre pet meseci i tako onemogućila poskupljenja u radnjama – sada su puštene da se slobodno formiraju.
Plastično objašnjeno, ako je nabavna cena neke hrane ranije bila 100 dinara, na nju je išla marža od maksimalnih 20 odsto, pa je u radnjama ona koštala 120 dinara. Sada, kada je nabavna cena „otključana“, mnogi proizvodi će biti skuplji, jer su nabavne cene skočile od avgusta 2025. Ako sada nabavna cena staje 200 dinara za istu stvar, ona će na rafovima uz maržu od 20 odsto, stajati – 240 dinara.
„Sigurno će doči do korekcija cena neke robe“, kaže ekonomista Dragovan Milićević. „Sniženja koja je Uredba donela su svakako bila jako mala i ovako, što smo mogli da vidimo i po statistici i jednostavnim odlaskom u radnju.“
Istovremeno, zadržano je ograničenje marži od 20 odsto, koje se odnosi isključivo na trgovce. Prema mišljenju dela stručne javnosti, ova mera ima regulatorni i politički karakter, a država se na ovaj način i sveti trgovcima koji su se prethodnih meseci zdušno bunili.
„Vreme“ je prenelo i pisanje ekonomskog dnevnog lista Handelsblat, kako se „Evropski lanci supermarketa žale se na šikaniranje u Srbiji“. List je postavio i pitanje: „Može li EU da toleriše ovakvo ponašanje?“
Iako je Uredba u celini bila predmet kritika domaćih ekonomista i međunarodnih institucija, država sada postepeno napušta njene najspornije odredbe, uključujući i administrativno određivanje nabavnih cena. Ipak, zadržava ograničenje marži, čime ostaje instrument direktne kontrole jednog segmenta maloprodajne cene.
Za razliku od ranijeg modela, dobavljači više nisu administrativno „zaključani“ na starim cenama, dok su trgovci i dalje ograničeni u mogućnosti da kroz maržu apsorbuju rast sopstvenih operativnih troškova, uprkos već vidljivim posledicama u ovom sektoru, poput zatvaranja desetina prodavnica i otpuštanja zaposlenih.
Prema informacijama sagovornika iz sektora, presudan faktor za promenu bio je snažan pritisak dobavljača, koji više nisu mogli da izdrže posledice poremećaja koje je prethodni režim zamrznutih nabavnih cena proizvodio u lancu snabdevanja. Ukidanjem zamrzavanja nabavnih cena dobavljačima se vraća mogućnost da svoje cene prilagođavaju realnim troškovima proizvodnje i nabavke, čime se ublažava rizik od daljih nestašica i povlačenja robe sa tržišta.
Da bi se Uredba promenila, u ceo posao su se ubacili i prodržavni mediji. Tako je list Politika „pomogao“ pravdanje izmene Uredbe pod naslovom „Trgovci ponovo ucenjuju dobavljače i prete skidanjem sa polica“.
I RTS je brže-bolje preneo Politikina saznanja o ovoj „uceni.


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad


Suša i ekstremne temperature sve ozbiljnije ugrožavaju srpsku privredu, a posledice bi građani mogli da osete kroz skuplju hranu, veću inflaciju i slabiji privredni rast. Ekonomisti upozoravaju da bi šteta po Srbiju mogla biti veća nego u Evropskoj uniji


Radovi na kompleksu Ekspo napreduju, ali moraju dodatno da se ubrzaju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom obilaska gradilišta sa kineskim ambasadorom Li Mingom. Najavio je dolazak još 1.000 radnika iz Kine


Država nudi da građanima plati 50 odsto nove stolarije kako bi se sačuvala energija. Koliko je ovaj projekat zaista uspešan? Mogu li zainteresovani lako do novih vrata i prozora, a Srbija do uštede energenata za grejanje ili hlađenje?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve