img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Divlja gradnja

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

22. septembar 2025, 13:12 Marija L. Janković
Pored novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih nemačkih zvaničnika, kulminacija antinemačke kampanje je usledila nedavno tokom posete nemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije. Foto: FoNet/Milica Vučković
Aleksandar Vučić
Copied

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Ivan je 2019. godine za legalizaciju kuće od 180 kvadrata dao 2.500 evra. Za taj novac je tada mogao celu fasadu da uradi, ali je ipak odlučio da bude uzoran građanin, odvoji od usta, misleći tada da je pogodba povoljna. Nije tu bilo nikakvih pravnih problema, zemljište je bilo njegovo, pa je upao u četvrti talas legalizacije.

U petom talasu se pokazalo da se grdno prevario jer je Aleksandar Vučić sada najavio da će to moći da se izvede za tričavih 100 evra. Otkud odjednom tako jeftino?

Strah režima

U prvoj varijanti režim verovatno pokušava da brzo i zakonito legalizuje što više naprednjačkih kula i zamkova i uvede ih u legalne tokove, jer nisu sigurni koliko će još dugo biti na vlasti.

Godinama nakon što je donet Zakon o ozakonjenju, on ne samo da nije rešio višedecenijski problem nelegalne gradnje, nego je otvorio prostor za zloupotrebe. Tokom višemesečnog istraživanja BIRN je pronašao više od 300 objekata površine veće od 450.000 kvadrata koji su ozakonjeni bez jasnog zakonskog osnova, a mnogi od njih su povezani sa funkcionerima vlasti ili investitorima bliskim vlastima.

Drugo tumačenje nove mere za legalizaciju tumači kao strah od gubitka vlasti, kao još jedno predizborno obećanje siromašnima. Dolazi u septembarskoj ponudi budućim glasačima, pored povećanja penzija, povoljnijih kredita, jeftinije struje i smanjenja brojnih cena u marketima. Sve to ide u dobrom upakovanom finansijskom paketu za one koji razmišljaju za koga da glasaju.

Treći potencijalni razlog zbog kog naprednjaci sada uteruju narod u legalizaciju je punjenje državne kase. Jer, koliko god ovaj novi proces bio jeftin – na toliku količinu divlje gradnje nešto će da kaplje.

Jedino o čemu vlast u ovoj računici nije vodila računa, kada je odlučila da nagradi najlošije đake koji još uvek nisu legalizovali objekte, jeste što je napravila budalama ljude poput Ivana. Koji su hiljade evra dali budzašto.

Brzopotezno – ipak ne može

Čim je Vučić najavio svoju ideju, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević odmah je sprovodi u delo. Ona je izjavila da je zakon o legalizaciji spreman i o njemu bi u petak, 26. septembra, trebalo da odlučuje Vlada Srbije, a potom će biti prosleđen Skupštini na usvajanje po hitnoj proceduri.

Iako su političari sve lepo osmislili, profesor geodezije na Građevinskom fakultetu u Beogradu Rajica Mihajlović kaže za „Vreme“ da legalizacija neće ni blizu ići tako lako.

„Ove izjave zvuče veoma dobro, kao da će rešiti višedecenijski problem, ali se bojim da neće baš ići sve kao što je najavljeno“, kaže Mihajlović. „Nije najveći problem Srbije puka legalizacija, već ono što ide pre ozakonjenja objekata. Većina problematičnih kvadrata je izgrađena na parcelama za koje ne postoje adekvatni dokazi o vlasništvu. Kako onda legalizovati kuću, ako ne možete da dokažete da ste vi vlasnik zemljišta?“

Padaće još više zgrada

Veliki je problem i legalizacija stanova u zgradama koje same po sebi nemaju dozvolu za lift, na primer, ili ako protivpožarni elaborat nije overen.

„Tako se pukom legalizacijom neće rešiti sigurnost objekata, što dovodi do pitanja ažuriranja katastra. Na tom polju je najmanje uređeno. Zato se ja pitam i – kako ćete sprovesti urbanistički plan i po njemu legalizovati, ali nemate ažuran katastar? Prethodnih godina se ni deset odsto planova nije sprovelo.“

Profesor geodezije još dodaje da Srbija ima veliki problem sa divljom gradnjom za koju novac stiže iz sumnjivih izvora, ali problematično je i to što u zemlji ne postoje ni uslovi da se „normalno gradi“.

„Vi ne možete da izaberete plac od pet ari, kupite ga i dobijete na vreme sve potrebne dozvole, kada nemate ni plan gradnje. Kako da znamo da na tom mestu neće nići auto-put za koju godinu?“, pita se Mihajlović. „Mi bismo da preko jedne noći sve legalizujemo, a da sutra već sve bude pod konac. Zato ja sada pratim peti proces legalizacije, jer su svi prethodni bili neuspešni.“

Šta je Vučić smislio

Predsednik Srbije je najavio da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine.

„Ti ljudi ne mogu da te objekte stave pod hipoteku, da koriste kredite, ne mogu da ih stavljaju u pravni promet u skladu sa zakonom, ne mogu da raspolažu tom imovinom. Istovremeno se i najčešće ne plaća porez na imovinu na takve objekte, gde i država gubi“, rekao je on.

Predsednik je kazao da su rešenja koja se primenjuju od 1997. godine bila loša.

„Mi ćemo predložiti zakon, koji smo mi popularno nazvali ‘Konačno svoji na svome’. Naša ideja je da prostom prijavom, bez komplikovanih procedura, u digitalnoj formi, mi evidentiramo sve objekte i odlučujemo o vlasništvu. Elektronsku prijavu pošaljete do Nove godine, to će raditi Agencija za prostorno planiranje u svakom katastru, i u roku od 60 dana vaš objekat je legalan“, objasnio je Vučić.

Najskuplje će biti, recimo, legalizovati stan na Terazijama od 200 kvadrata, ali će i on moći da bude legalizovan za 1000 evra, što ne može da se poredi sa ranijim iznosima.

„To je najskuplje. I stan postaje legalan i upisan. Krediti će biti povoljniji, jer se upisane nepokretnosti mogu koristiti za hipoteku, a stanovi će postati jeftiniji, jer će nekretnine koje su sada nelegalne biti deo uređenog tržišta“, rekao je Vučić i dodao da će na selima i stambeni, i pomoćni objekti, ukoliko imaju manje od 500 kvadrata, moći da se upišu za 100 evra.

Samo su dva osnovna uslova za koga ovo ne važi – za one koji su gradili na tuđem privatnom zemljištu i za one koji su gradili u zaštićenom području.

Država nije sposobna na sruši

Kazao je još Vučić da će ovim „stati na put nelegalnoj gradnji“.

„Nećemo da pretimo rušenjem, jer država nikad nije sposobna da sruši. Sada, ukoliko želite da se i dalje u budućnosti bavite nelegalnom gradnjom, nećemo ništa da vam rušimo. Nismo mogli ni do sada. To će da postane vlasništvo države. Napravili ste nešto, mislili ste da ćete prevariti državu, ne. Jednim aktom to u danu postaje vlasništvo države. Ne moramo čak ni da te iseljavamo, koristićemo to kada budemo odlučili šta ćemo sa tim objektom“, rekao je Aleksandar Vučić.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Divlja gradnja Legalizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kancelarija sa kompjuterima

Radna mesta

26.mart 2026. M. L. J.

Petsto ljudi otpušteno za 10 dana: Strane IT firme odlaze iz Srbije

Oko petsto ljudi dobilo je otkaze u IT sektoru u Beogradu za deset dana jer su tri strane kompanije odlučile da odu iz Srbije

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

Komentar

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure