img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Siromaštvo

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

25. mart 2026, 15:59 M. L. J.
Dinari, 2000 dinara novčanica, Milutin Milanković Foto: 021.rs
MInimalac veći za 50 evra
Copied

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Sa statistikom stvari stoje kao sa „Kapitalom“ Karla Marksa ili Biblijom – svako će moći da pronađe nešto da bi potkrepio svoju tezu. Tako dok vlast priča o nikad većem blagostanju u Srbiji, čak 65 odsto zaposlenih ne može da pokrije potrošačku korpu.

Aleksandar Vučić je na predstavljanju strategije razvoja Srbije do 2030. i 2035. rekao da očekuje se da prosečna penzija dostigne oko 750 evra, a plata 2.000. Tempo koji je zadao je takav da bi do 2030. prosečna plata trebalo da dostigne oko 1.320 evra, do 2035. oko 1.700 evra, a dugoročni cilj je oko 2.000 evra.

Petina ljudi grca u siromaštvu

Ovde i sada u Srbiji, međutim, čak 20 odsto radnika prima – manje od 68.755 dinara, piše Nove ekonomije. Prosečna neto zarada za čitavu 2025. godinu iznosila je 109.925 dinara, dok je medijalna neto zarada za decembar 2025. iznosila 90.819 dinara što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Prema poslednjim objavljenim podacima za avgust 2025. godine, imajući u vidu da inflacija do tada nije bila velika, Nova ekonomija zaključuje da prosečnu korpu ne može da pokrije čak 65 odsto zaposlenih, dok najslabije plaćenih 30 odsto zaposlenih tipično pokriva minimalnu potrošačku korpu ili tek do 20 odsto više od nje, ističe Pavle Medić iz Centra za visoke ekonomske studije.

„Kratkoročno bolji položaj zaposlenih koji su ‘na minimalcu’ ili blizu njega vidljiv je u mesecima korekcije minimalne zarade, međutim, inflacija taj efekat relativno brzo istopi, naročito početkom godine kada se prilagođavaju mnoge cene, pa i cene javnih usluga. Podsetiću da zvanična potrošačka korpa nije mera pristojnog života. Minimalna korpa praktično meri održavanje života i radne sposobnosti, dok prosečna više pokazuje kako domaćinstva troše u skučenim uslovima, nego nešto što bi bio stvarno pristojan život“, kaže on.

Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi

Statistička agencija Evropske unije (EU), Eurostat, objavila je 2025. podatke realnog BDP-a po glavi stanovnika za gotovo sve evropske zemlje, a oni pokazuju da je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. BDP po glavi stanovnika je bolji pokazatelj životnog standarda građana nego ukupni BDP, a kojeg predstavnici srpske vlasti češće prikazuju kada žele da istaknu „koliko građanima Srbije dobro ide“.

Međutim, kada se prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU koji je 2024. godine iznosio 33.530 evra uporedi sa BDP-om po glavi stanovnika Srbije koji je bio 8.900 evra, razlika u bogatstvu, tj. siromaštvu postaje jasna.

Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji  nije bio ni celih 30 odsto (26,6 odsto) prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU tokom  2024. godine, pisao je „Danas“.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Životni standard BDP Siromaštvo Plate
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure