





Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu
Sa statistikom stvari stoje kao sa „Kapitalom“ Karla Marksa ili Biblijom – svako će moći da pronađe nešto da bi potkrepio svoju tezu. Tako dok vlast priča o nikad većem blagostanju u Srbiji, čak 65 odsto zaposlenih ne može da pokrije potrošačku korpu.
Aleksandar Vučić je na predstavljanju strategije razvoja Srbije do 2030. i 2035. rekao da očekuje se da prosečna penzija dostigne oko 750 evra, a plata 2.000. Tempo koji je zadao je takav da bi do 2030. prosečna plata trebalo da dostigne oko 1.320 evra, do 2035. oko 1.700 evra, a dugoročni cilj je oko 2.000 evra.
Ovde i sada u Srbiji, međutim, čak 20 odsto radnika prima – manje od 68.755 dinara, piše Nove ekonomije. Prosečna neto zarada za čitavu 2025. godinu iznosila je 109.925 dinara, dok je medijalna neto zarada za decembar 2025. iznosila 90.819 dinara što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema poslednjim objavljenim podacima za avgust 2025. godine, imajući u vidu da inflacija do tada nije bila velika, Nova ekonomija zaključuje da prosečnu korpu ne može da pokrije čak 65 odsto zaposlenih, dok najslabije plaćenih 30 odsto zaposlenih tipično pokriva minimalnu potrošačku korpu ili tek do 20 odsto više od nje, ističe Pavle Medić iz Centra za visoke ekonomske studije.
„Kratkoročno bolji položaj zaposlenih koji su ‘na minimalcu’ ili blizu njega vidljiv je u mesecima korekcije minimalne zarade, međutim, inflacija taj efekat relativno brzo istopi, naročito početkom godine kada se prilagođavaju mnoge cene, pa i cene javnih usluga. Podsetiću da zvanična potrošačka korpa nije mera pristojnog života. Minimalna korpa praktično meri održavanje života i radne sposobnosti, dok prosečna više pokazuje kako domaćinstva troše u skučenim uslovima, nego nešto što bi bio stvarno pristojan život“, kaže on.
Statistička agencija Evropske unije (EU), Eurostat, objavila je 2025. podatke realnog BDP-a po glavi stanovnika za gotovo sve evropske zemlje, a oni pokazuju da je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. BDP po glavi stanovnika je bolji pokazatelj životnog standarda građana nego ukupni BDP, a kojeg predstavnici srpske vlasti češće prikazuju kada žele da istaknu „koliko građanima Srbije dobro ide“.
Međutim, kada se prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU koji je 2024. godine iznosio 33.530 evra uporedi sa BDP-om po glavi stanovnika Srbije koji je bio 8.900 evra, razlika u bogatstvu, tj. siromaštvu postaje jasna.
Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji nije bio ni celih 30 odsto (26,6 odsto) prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU tokom 2024. godine, pisao je „Danas“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!




Inspira grupa i Nordic Bridge Capital potpisali su ovog četvrtka (24. juna) u Subotici sporazum o saradnji na zajedničkom razvoju nove digitalne platforme za štednju i ulaganje pod nazivom VIA, koja će građanima Srbije omogućiti jednostavniji pristup dugoročnom ulaganju u akcije i investicione fondove


Za mlade u Srbiji napredovanje sve manje zavisi od godina staža, a sve više od znanja i veština. Istraživanje pokazuje da 81 odsto pripadnika Generacija Z želi karijerni razvoj, uz jasne kriterijume i transparentne plate. Generacija Z je demografska grupa koja obuhvata osobe rođene između 1996. i 2012. godine


Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) otkriva da su na poslovima za EXPO angažovane firme saradnika i porodica bivšeg vođe surčinskog i člana zemunskog klana, osuđeni član grupe Pink Panter, kao i osoba osuđena za pomaganje u prikrivanju Arkanovog ubice. Od projekta prihoduju i sestra Aleksandra Vidojevića – Ace Rošavog, bliskog sinu predsednika Srbije i navijaču Partizana, kao i bivši vođa grupe Alkatraz osuđen za ubistvo Brisa Tatona


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država uložila 127 miliona evra u Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje i nadzor železničkog saobraćaja, koji bi trebalo da unapredi bezbednost putničkog i teretnog prevoza. Tokom obilaska centra poručio je da će zahvaljujući novom sistemu nadzora biti suzbijene krađe bakra i optičke infrastrukture na prugama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve