

Novac
Ko su srpski milijarderi
U Srbiji postoji najmanje 11 pojedinaca i porodica koji su milijarderi, a oni zajedno imaju najmanje 16 milijardi evra




Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu
Sa statistikom stvari stoje kao sa „Kapitalom“ Karla Marksa ili Biblijom – svako će moći da pronađe nešto da bi potkrepio svoju tezu. Tako dok vlast priča o nikad većem blagostanju u Srbiji, čak 65 odsto zaposlenih ne može da pokrije potrošačku korpu.
Aleksandar Vučić je na predstavljanju strategije razvoja Srbije do 2030. i 2035. rekao da očekuje se da prosečna penzija dostigne oko 750 evra, a plata 2.000. Tempo koji je zadao je takav da bi do 2030. prosečna plata trebalo da dostigne oko 1.320 evra, do 2035. oko 1.700 evra, a dugoročni cilj je oko 2.000 evra.
Ovde i sada u Srbiji, međutim, čak 20 odsto radnika prima – manje od 68.755 dinara, piše Nove ekonomije. Prosečna neto zarada za čitavu 2025. godinu iznosila je 109.925 dinara, dok je medijalna neto zarada za decembar 2025. iznosila 90.819 dinara što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema poslednjim objavljenim podacima za avgust 2025. godine, imajući u vidu da inflacija do tada nije bila velika, Nova ekonomija zaključuje da prosečnu korpu ne može da pokrije čak 65 odsto zaposlenih, dok najslabije plaćenih 30 odsto zaposlenih tipično pokriva minimalnu potrošačku korpu ili tek do 20 odsto više od nje, ističe Pavle Medić iz Centra za visoke ekonomske studije.
„Kratkoročno bolji položaj zaposlenih koji su ‘na minimalcu’ ili blizu njega vidljiv je u mesecima korekcije minimalne zarade, međutim, inflacija taj efekat relativno brzo istopi, naročito početkom godine kada se prilagođavaju mnoge cene, pa i cene javnih usluga. Podsetiću da zvanična potrošačka korpa nije mera pristojnog života. Minimalna korpa praktično meri održavanje života i radne sposobnosti, dok prosečna više pokazuje kako domaćinstva troše u skučenim uslovima, nego nešto što bi bio stvarno pristojan život“, kaže on.
Statistička agencija Evropske unije (EU), Eurostat, objavila je 2025. podatke realnog BDP-a po glavi stanovnika za gotovo sve evropske zemlje, a oni pokazuju da je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. BDP po glavi stanovnika je bolji pokazatelj životnog standarda građana nego ukupni BDP, a kojeg predstavnici srpske vlasti češće prikazuju kada žele da istaknu „koliko građanima Srbije dobro ide“.
Međutim, kada se prosečan realni BDP po glavi stanovnika u EU koji je 2024. godine iznosio 33.530 evra uporedi sa BDP-om po glavi stanovnika Srbije koji je bio 8.900 evra, razlika u bogatstvu, tj. siromaštvu postaje jasna.
Realni BDP po glavi stanovnika u Srbiji nije bio ni celih 30 odsto (26,6 odsto) prosečnog realnog BDP-a po glavi stanovnika u EU tokom 2024. godine, pisao je „Danas“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


U Srbiji postoji najmanje 11 pojedinaca i porodica koji su milijarderi, a oni zajedno imaju najmanje 16 milijardi evra


Nov način obračuna cene struje treba da olakša poslovanje obnovljivim izvorima energije. Oni su u Srbiji postali meka za odabrane biznismene bliske SNS-u


Predsednik Srbije izjavio je da budući vlasnik ruskog udela u NIS-u mora biti kompanija koja zna kako da upravlja velikim energetskim sistemima i vodi poslovanje odgovorno


Osuđen prvostepeno na 12 godina zbog pranja novca, pa je presuda povučena, nudio da kupi hrvatsku Podravku, imao grđevinsku firmu u Sloveniji - ovo je regionalna poslovna biografija Ranka Mimovića, potencijalnog kupca Naftne industrije Srbije


Ranko Mimović, koji je objavio da njegova firma želi da kupi ruski udeo u NIS-u za dve milijarde evra, povezan je sa najmanje devet kompanija u Srbiji, od kojih većina više ne posluje, objavio je Forbs Srbija
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve