

Prirodna katastrofa
Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, više od 25.000 nestalih
Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava




Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Emanuel Makron je na svom nalogu na mreži Iks objavio pismo koje je poslao predsedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu, kojim potvrđuje nameru Francuske da prizna državu Palestinu.
Francuska će tako postati prva zapadna sila koja priznaje državu Palestinu.
„Veran svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Svečano ću objaviti ovo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sledećeg septembra. Hitna je danas potreba da se okonča rat u Gazi i da se pruži pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Makron.
Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.
Ko je sve priznao državu Palestinu?
Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 147 od 193 država članica UN-a, iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje.
Francuska je tako postala prva zemlja G7 (Francuska, Kanada, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) koja će priznati Palestinu.
Dana 4. juna 2024. godine, Slovenija je postala posljednja evropska zemlja koja je priznala palestinsku državu.
Nekoliko dana pre Slovenije, tačnije 22. maja iste godine, Norveška, Irska i Španija su redom objavile da priznaju Palestinu prema granicama pre 1967. sa istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
Meksiko je poslednja država koja je priznala državu Palestinu, a to su uradili 20. marta ove godine, a od početka 2024. godine državu Palestinu priznalo je 10 država sveta.
U prvoj godini proglašenja nezavisnosti 1988. godine, Palestinu je priznalo 80 zemalja, među kojima je i Srbija.
Odnosi Jugoslavije/Srbije i Palestine
U periodu udaljavanja od Izraela, Beograd se posle 1967. približio Palestini, članici Pokreta nesvrstanih zemalja, čiji je Jugoslavija bila jedan od osnivača.
Tito je snažno podržavao Jasera Arafata i Palestinsku oslobodilačku organizaciju. Jaser Arafat je bio jedan od zvanica koje su posetile Beograd posle Titove smrti 8. maja 1980.
Jugoslavija je priznala državu Palestinu 1988. godine i sa njom uspostavila pune diplomatske odnose 1989, čak i pre mnogih arapskih zemalja.
Tokom ratova 1990-ih, Palestina je je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (tada Srbiju i Crnu Goru) i sve ostale bivše Jugoslavije republike.
Tomislav Nikolić, bivši predsednik Srbije, posetio je Palestinu na poziv predsednika Abu Mazena 2013. godine.
Palestinska država je oštro protiv nezavisnosti Kosova.
Iako se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova navodi da se „savremeni odnosi zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu“, Srbija je bila uzdržana kada se u Generalnoj skupštini UN glasalo za rezoluciju kojom se zahteva da Izrael povuče trupe i okonča „nezakonito prisustvo“ u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali.


Zemljotresi u Venecueli, jačine do 7,5, odneli su najmanje 164 života i izazvali stotine povređenih, uz strah od znatno većeg broja žrtava


Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe


Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa


Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe


Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve