img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Peta industrijska revolucija

Dva koraka ispred konkurencije: Kako u Kini roboti planski zamenjuju sve stariju radnu snagu

25. avgust 2026, 14:23 B. B.
Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026. Foto: AP photo/Ng Han Guan
Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.
Copied

Humanoidni roboti pevaju, đuskaju, rukuju se, igraju tenis. Ali to je samo šou. Iza zabave odvija se tiha revolucija mašina koje će zameniti ljudsku radnu snagu. Kina je u tome dva koraka ispred svih

U kineskim fabrikama radi više od dva miliona robota – što je više nego bilo gde drugde, a taj broj se povećava izuzetnom brzinom, piše BBC.

Ta posvećenost Kine robotizaciji će sigurno promeniti svet, slično kao i poslednji put kada je kineska ekonomija prošla kroz masovnu transformaciju. Ona već isporučuje svoje robote širom sveta: više od polovine svetskih industrijskih robota sada se proizvodi u Kini.

Budućnost kineskih radnika je neizvesna u industrijskoj revoluciji koju svet posmatra: blistave solarne mreže, bešumni saobraćajni špic zahvaljujući električnim vozilima, mašine koje trče brže od Juseina Bolta.

Čitav ovaj spektakl prati još jedna, manje vidljiva revolucija koja se dešava unutar fabrika i učionica, piše BBC.

Za 10 godina možda neće biti dovoljno radnika u Kini

U fabričkom pogonu u južnom gradu Čengduu, staro i novo rade jedno pored drugog.

Na montažnoj traci tridesetak muškaraca i žena srednjih godina zavrću, buše i poliraju prepoznatljivi proizvod kompanije CRP Technology: robotsku ruku koja obavlja razne industrijske zadatke. U prostoriji su i četiri mlada inženjera zbijena oko konzole, koji pokušavaju da dešifruju kod za prototip novog robota za koga se nadaju da će pomoći u izgradnji – drugih robota.

CRP Technology gradi robotske ruke već devet godina. Svaka ruka može biti prilagođena potrebama fabrika automobila, elektronike ili vetroturbina. Firma kaže da jedna ruka može biti programirana da obavlja više od 90 odsto ponavljajućih zadataka, piše BBC čiji su reporteri bili na licu mesta.

Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.
Foto: AP photo/Ng Han Guan
Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.

Inženjeri se takođe pitaju da li će jednog dana moći da zamene radnu snagu kompanije.

„Želimo da naš novi robot bude kao ljudska bića. Nadamo se da će moći sam da razmišlja.Potrebni su nam ovakvi roboti jer možda za 10 godina nećemo imati dovoljno radnika u Kini.“, kaže Pang Kaj, koji je deo istraživačko-razvojnog tima.

Prebrzi razvoj može da znači gubitak radnih mesta

Smanjenje broja stanovnika i starenje radne snage su još jedan razlog zašto Peking žuri sa revolucijom u svojim fabrikama. Prema zvaničnim procenama će do 2035. godine više od trećine stanovništva Kine biti starije od 60 godina. Zemlja će izgubiti skoro 60 miliona ljudi u narednoj deceniji – što je gotovo celokupna populacija Francuske.

Nada je da će povećana automatizacija popuniti ovu prazninu u radnoj snazi pre nego što počne da utiče na već usporenu ekonomiju.

Ali brzina tranzicije je ključna. Oko 120 miliona ljudi i dalje radi u proizvodnom sektoru. Ako se robotizacija u Kini bude kretala prebrzo, milioni ljudi bi mogli da ostanu bez posla.

Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.
Foto: AP photo/Ng Han Guan
Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.

„U teoriji, mašine mogu da rade 24 sata dnevno, što je svakako prednost u poređenju sa ljudskim radnicima. Ali mašine takođe zahtevaju održavanje. Svakog dana nam je potrebno vreme za to, a svakog meseca proizvodna linija takođe zahteva inspekciju i popravku“, kaže Cao Li, potpredsednik proizvođača električnih vozila Leapmotor.

Trka Kine i Amerike

Dr Suzan Biler, generalna sekretarka Međunarodne federacije za robotiku, priznaje da je Kina dobra u izgradnji tela, ali da SAD i dalje vode u trci za izgradnju „mozga“, što uključuje razvoj veštačke inteligencije za programiranje robota.

Sa druge strane kineske firme, od DeepSeek-a do Moonshot-a, otkrivaju nove modele veštačke inteligencije za koje kažu da mogu da se takmiče sa vodećim američkim firmama, piše BBC.

Vođene pristupom „otvorenog koda“, gde startapovi za veštačku inteligenciju dele svoj kod, kineske inovacije su uspele da sustignu američku konkurenciju brže nego što se očekivalo, uprkos američkim kontrolama izvoza kritičnih naprednih čipova.

Analitičari sada veruju da sledeću etapu ove trke neće odrediti ko ima najbolji kod, već ko može da ugradi veštačku inteligenciju u milione mašina.

Zato Kina takođe sistematski ulaže u stvaranje generacije studenata koji uče da zamišljaju šta bi moglo da se desi u budućnosti.

Na primer, u Tehničkom institutu u Hangdžouu, deca mogu da počnu da rade od 15. godine. Obim onoga što se tamo predaje može delovati zapanjujuće. Postoji, na primer, cela jedna zgrada posvećena motorima i aeronautici, i poseban sprat za studente koji će raditi na tome da Kina ostane u prvim redovima obrade retkih zemnih elemenata – što još jedna ključna roba u borbi sa Vašingtonom u borbi za primat u globalnoj ekonomiji.

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

Industrija Kina Roboti Robotizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vrućina

Ekstremne vrućine

25.avgust 2026. I.M.

U Evropi najmanje 35.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotnim talasima

Najmanje 35.000 ljudi više nego što je uobičajeno preminulo je tokom četiri uzastopna toplotna talasa širom Evrope, a konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći jer podaci za avgust još nisu kompletirani

ALJBIN KURTI

Kosovo

24.avgust 2026. Zilke Hane/ARD/DW

Kosovo u političkom ćorsokaku: Najgora kriza od završetka rata

Političari na Kosovu ne mogu da se dogovore. Čak tri izbora zaredom su održana, ali parlament nije izabrao predsednika

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predaje zastavu vojne jedinice tokom ceremonije povodom Dana nezavisnosti Ukrajine u Kijevu

Rat u Ukrajini

24.avgust 2026. B. B.

Velika Britanija će pomoći Ukrajini da napravi rakete dugog dometa

Raketa SCALP je francuska verzija britanske rakete Storm Shadow, visokoprecizne rakete koja se lansira iz vazduha i ima domet veći od 250 kilometara

Elizabet Tomas, nekadašnja zatvorenica

SAD

24.avgust 2026. R. V.

U Alabami drže robijaše što duže mogu u zatvoru kako bi ih, kao robove, prodavali korporacijama

Prema dvogodišnjoj istrazi agencije AP objavljenoj 2024. godine, više od 500 privatnih kompanija koristilo je rad zatvorenika u Alabami tokom prethodnih nekoliko godina

Vatrogasci u Tokiju stoje na delimično poplavljenoj ulici nakon zemljotresa koji je pogodio to područje

Zemljotres

23.avgust 2026. B. B.

Umeren zemljotres pogodio Japan, nema anomalija oko nuklearnih elektrana (video)

Većina povreda je nastala kada su ljudi pali ili se udarili u nameštaj ili vrata, jer ih je zemljotres zatekao nespremne dok su spavali i u panici su ustali iz kreveta

Komentar
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure