

Biografije
Protivrečnost kao način postojanja
Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025




Biografsko-dnevnička knjiga „Matija“ Draga Hedla, bolno iskrena, o životu sina, naučnika na Jejlu, koji se ubio
„Matija“ je knjiga o ocu i sinu. Napisao ju je otac, Drago Hedl, a sin je Matija koji se ubio.
Matija je imao 17 kad je otišao u Ameriku, tamo je završio poslednji razred srednje škole, diplomirao je biohemiju na Ajova Stejt, doktorirao na univerzitetu Purdu uVest Lafajetu, postdoktorat ua Univerzitetu Čikago, 11 godina je na Jejlu, jednom od deset najboljih fakulteta u Americi, radio na otkrivanju uzroka Chronove bolesti, pisao je naučne radove, objavljivao ih u važnim časopisima, bio mentor doktorandima, vodio laboratorij… Svirao je flautu i klavir. Imao je 44 kad je izabrao da nestane. A nameravao je da u Americi ostane do svoje 55. pa da se vrati i osnuje malo pozorište.
Ovo nije nekakav lifecoach priručnik za one koje zadesi, ili ih je već snašla, takva sudbina, napisao je Miljenko Jergović u pogovoru. Ovo je nešto između biografije i dnevnika.
Drago Hedl ju je podelio u 37 poglavlja, po jedno za svaki dan koliko ih je prošlo od kad je Matija napustio ovaj svet do dana kad je urna s njegovim pepelom spuštena u porodičnu grobnicu na osječkom groblju. U svakom poglavlju su uspomena iz Matijinog života i dnevnički zapis.
U knjizi nema trunčice patetike i samosažaljenja. Više govori o Mtijinom životu nego o smrti. U njoj je samo bolna iskrenost. I očaj, i suočavanje sa samim sobom, pokušaj da se pronikne motiv sina da počini suicid, i bezbroj pitanja na koja ne postoje odgovori. U njoj je i bezosećajna američka birokratija. U njoj su i Osjek, i rat i hrvatsko posleratno beznađe.
Knjiga je dokaz da vreme ne leči rane.
Drago Hedl je više od pola veka proveo u novinarstvu. Već dugo se bavi i književnim radom. Za knjigu „Glavaš, kronika jedne destrukcije“ dobio je nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko delo 2010. godine.
Njegov roman „Donjodravska obala“ nagrađen je Kočićevim perom 2014. godine, a Zlatko Sviben je napravio teatarsku inscenaciju dela i postavio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Po Hedlovoj kriminalističkoj trilogiji „Izborna šutnja“, „Ispovjedna tajna“ i „Kijevska piletina“ snimljene su dve sezone TV serije „Šutnja“, koje su prikazivane i na evropskim televizijama i na platformi HBO.
Knjigu „Matija“ objavila je „Akademska knjiga“.


Klementina Suhanov, Gombrovič. Ja, genije;
s poljskog prevela Milica Markić, Službeni glasnik, Beograd, 2025


Nezaborav(lje)na hebrejska i jidiš književnost,
odabrala i priredila Laila Šprajc, Židovska općina, Zagreb, 2025


Danas su zahtevi za normalnošću postali složeniji nego ikada. Treba biti uspešan, ali ne opsednut uspehom. Ambiciozan, ali ne iscrpljen. Emotivan, ali stabilan. Autentičan, ali društveno prilagođen. Informisan, ali ne uznemiren. Politički odgovoran, ali ne previše političan. Zdrav, negovan, produktivan, zaljubljen, seksualno ispunjen, finansijski siguran, psihološki osvešćen i, po mogućnosti, opušten. Zato normalnost sve više liči na posao sa punim radnim vremenom




Čim je Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo da organizuje Niški filmski festival, odmah je to isto uradio i Grad Niš. Glumački festival je spreman, a Gradski za sad ima samo gosta Žan-Klod van Dama
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve