





Napisani u trenucima kada je Markes bolovao od raka, memoarski zapisi "Priča o mom životu" predstavljali su potrebu da ispriča svoju životnu priču pre nego što ode
Priča o mom životu je autobiografija Gabrijela Garsije Markesa, prisećanje na vreme koje je ostavilo presudan trag u njegovom životu. To je roman o Markesovom životu, u kome on otkriva odjeke ličnosti i istorijskih trenutaka kojima obiluju njegova najpoznatija dela Sto godina samoće, Ljubav u doba kolere, Pukovniku nema ko da piše ili Hronika najavljene smrti.
Ovi memoari su takođe i vodič za čitanje opusa slavnog kolumbijskog pisca i priručnik za osvetljavanje njegovih nezaboravnih epizoda. Nakon ove knjige, Markesovi romani dobijaju novu perspektivu.
Napisani u trenucima kada je Markes bolovao od raka, memoarski zapisi Priča o mom životu, koje je upravo objavila “Akademska knjiga” u prevodu Bojane Kovačević Petrović, predstavljali su za samoga pisca grozničavu potrebu da ispriča svoju životnu priču pre nego što ode.
Fokusirajući se najvećim delom na godine svog detinjstva, Markes nam u ovoj knjizi predstavlja nimalo jednostavne porodične prilike.
Odbijajući sentimentalizovanje prošlosti, govoreći čak da je takva laž oterala njegovu babu i dedu u grob, on prošlosti pristupa bez romantizacije, ali ipak prilično blagonaklono i uz puno ljubavi. Protivljenje njegovog oca da postane pisac, posebno nezadovoljstvo što je Markes napustio fakultet, jedni su od centralnih motiva knjige. Tu je i koloritni svet Južne Amerike, u kom se realnost prepliće sa religijskim obredima, legendama i običajima, koji je jedna od dominantnih Markesovih književnih tema.
Posebno naglašavajući žensku snagu, Markes u ovoj knjizi daje i niz portreta jakih žena, prevashodno svoje majke.
Okarakterisana od kritike kao jedno od najboljih Markesovih dela, ali i kao knjiga u kojoj se na snažan, duboko otkrivajući način obračunava sa svojom prošlošću, autobiografija Priča o mom životu donosi jedinstveni uvod u život jednog od najvećih latinoameričkih pisaca svih vremena.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve