img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti i blokade

„Generalni štrajk“: Pobuna, pa šta košta da košta

07. март 2025, 10:23 Nemanja Rujević
Foto: Sofija Vukajlović/FoNet
Copied

„Generalni štrajk“ 7. marta na koji su pozvali studenti nije pravi generalni generalni štrajk, ali je snažna poruka u sklopu protesta za pravnu državu koji traju preko četiri meseca. To je zapravo međukorak do najavljenog velikog protesta u Beogradu 15. marta koji bi mogao da bude najveći u istoriji Srbije

Nije baš pravi generalni štrajk, ali je tako brendirano. Srbija ovog petka (7. mart) neće stati. Radiće energetski sistem i komunalne službe, voziće autobusi. Ko hoće, može u prodavnicu i većinu kafića i restorana.

Pa opet, kažu sagovornici DW, drugi „generalni štrajk“ na koji su pozvali studenti u blokadama još je jedna prilika da ljudi pokažu neslaganje s politikom režima, usred masovnih protesta kojima se nazad traži oteta država.

Kako će to izgledati?

Novosadski studenti prvi su pozvali građane da ovog petka ništa ne kupuju, ne idu u kafane, niti u pozorišta ili bioskope. Takođe, da ne idu na posao: „Uzmite slobodan dan ili bolovanje. Pozovite kolege da vam se pridruže“, stoji u uputstvu.

Ali, teško da će izostanci s posla biti masovni, smatra Jelena Žarković, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu. „U javnom sektoru ljudi moraju da imaju opravdanje, da uzmu bolovanje – dakle da ne kažu stvarni razlog.“

„Još veći problem može biti kod privatnika, osim kod malih, gde vlasnik podržava štrajk. Tu su ljudi upućeni jedni na druge i mogu da imaju slične političke stavove“, kaže ona za DW.

Ako je suditi po prvom „generalnom štrajku“, održanom 24. januara, teško da će veliki deo radnog naroda slediti poziv.

Tog dana je potrošnja nešto bila opala – izdato je 18 odsto manje fiskalnih računa nego inače petkom.

Deo toga otpada na manje odlazaka u prodavnice, a deo na one kafiće, male radnje i ustanove kulture koje su bile zatvorene. Tog dana nisu radili ni lanci knjižara.

Spori i posvađani sindikati

Drugim rečima, „generalni štrajk“ je više bio poziv na potrošački štrajk koji je podržao deo malih preduzetnika. I ovog petka verovatno će biti slično, uz protestne šetnje u Novom Sadu i Beogradu.

„Ekonomski to nije veliki pritisak na državu i vlast, osim što će država tog dana da sakupi nešto manje poreza. Drugo bi bilo da ne rade veliki sistemi, fabrike. Ali, to se za sada ne nazire“, kaže Jelena Žarković.

Studenti su, doduše, pokušali da uključe i velike sindikate, ali odziv nije bogzna kakav. Podršku pružaju vojvođanski advokati, sindikat „Sloga“, neki ogranci sindikata „Nezavisnost“, jedan manji prosvetni sindikat koji podržava one nastavnike koji još uvek drže skraćene časove ili ih ne drže uopšte.

Kod Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite „Nezavisnost“ je jednodnevni štrajk na kraju odbijen u navodno tesnom glasanju, premda rukovodstvo ogranka podržava proteste.

Kako je rekao predsednik sindikata „Sloga“ Željko Veselinović, pravi generalni štrajk, neki koji bi paralisao zemlju barem na 24 sata, traži mnogo bolju organizaciju i saradnju inače zavađenih srpskih sindikata.

„Nažalost, zbog kratkih rokova, nedefinisanosti poziva i izostajanja komunikacije među najvećim sindikalnim centralama, nisam siguran da će odziv i organizacija biti zadovoljavajući“, rekao je Veselinović za list Danas.

„Dobra pokazna vežba“

Ukratko, Srbija neće ličiti na Grčku koja je prošle sedmice i stala i gorela zbog generalnog štrajka.

Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo kaže da srpski zakoni ometaju i samu mogućnost generalnog štrajka.

„Ovako ne staje država, infrastruktura, komunalne službe koje bi za generalni štrajk bile najvažnije, jer pokazuju paralisanje društva. To je svrha, da niko ne može da se pravi kako se ništa ne dešava“, priča Reljanović za DW.

Ali, utoliko je značajnije, kažu naši sagovornici, što se građani na svoju ruku priključuju potzrošačkom bojkotu ili ponegde izostaju sa posla. I da to sve podržavaju i mali poslodavci, poput ugostitelja.

„Ovo može biti dobra pokazna vežba da se vidi koliko ljudi podržava proteste, studente, načelni otpor politikama vlasti“, smatra Reljanović.

„Neuobičajeno je da neki poslodavci podržavaju štrajk, na svoju kratkoročnu štetu, ali dugoročno zalažući se za iste principe i ciljeve. To pokazuje da su poruke opšte i društveno važne, a ne ograničene na radnička prava“, dodaje on.

Slično misli i Jelena Žarković – mnogi su spremni da zarad političke ideje podnesu i lični trošak. „Isto kao kada idete na skupove studenata, trošite svoje vreme i novac. I taksisti masovno idu po studente, voze po petsto kilometara i lično snose trošak. Procenjuju da je ideja za koju se bore veća od cene.“

Na kraju će se teško i pobrojati koliko je ljudi učestvovalo u štrajku – neko će prestati s radom simbolično, na sat vremena, drugi će možda prijaviti bolovanje.

Jedina opipljiva biće statistika o broju izdatih fiskalnih računa, ali to je manje važno.

Međukorak do 15. marta

„Generalni štrajk“ je međukorak do najavljenog velikog protesta u Beogradu 15. marta čiji plan još nije poznat. Moguće da će narod tada biti pozvan da se ne raziđe dok studentski zahtevi ne budu ispunjeni.

Taj dan se crta kao „odsudni datum“ u kojem jedni vide „početak oslobođenja i menjanje vlasti u Srbiji, a ovi na vlasti mole boga da se sve mirno završi, narod raziđe i da se od ponedeljka 17. marta okupe opet oko Vučića“.

Srbija je ušla u peti mesec masovnih protesta nakon pogibije petnaestoro ljudi pod nadstrešnicom novosadske Železničke stanice. Fakulteti su u blokadi već sto dana.

Vlasti su na to odgovarale koktelom ustupaka, pretnji, poziva na dijalog i demonizacije onih koji protestuju.

Kako god da se završi, onima koji podržavaju proteste čini se da se Srbija „oslobodila straha“ – veliki broj građana pokazao je solidarnost za koju se prethodno verovalo da je zaboravljena. I da to ostaje, bez obzira na ishod „generalnog štrajka“ ili protesta.

Tagovi:

7. mart 2025. Generalni štrajk Obustava rada Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vučić vojska

Vojska Srbije

28.јун 2026. I.M.

Vučić: Redovno služenje vojnog roka počinje u martu naredne godine

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u martu naredne godine početi služenje redovnog vojnog roka, navodeći da će prethodno biti završene sve neophodne procedure

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

BLOG Veliki studentski protest u Kraljevu: „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Miting SNS

Politika

28.јун 2026. I.M.

Arhiv javnih skupova: Na mitingu Srpske napredne stranke u Beogradu 32.500 ljudi

Arhiv javnih skupova procenio je da je SNS mitingu u Beogradu prisustvovalo 32.500 ljudi, dok MUP navodi znatno veći broj

Pasuljanske livade

Vlast i mediji

28.јун 2026. R. V.

Novinaru „Vremena“ Davoru Lukaču zabranjen ulazak na vojnu vežbu na Pasuljanskim livadama

Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak

Vučić

„Srbija jedna porodica“

28.јун 2026. I.M.

Miting SNS: Najava odlaska Vučića, izborni planovi i obećanja o povećanju plata i penzija

Miting SNS u Beogradu okupio više od 200.000 ljudi prema MUP-u. Vučić najavio ostavku i političke promene, uz poruke o ekonomiji i Kosovu

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure