img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Statistika

Gde je i najveća, a gde najniža plata u Srbiji?

30. maj 2024, 16:31 I.M. / Danas
Foto Marija Janković
Prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.
Copied

Iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu

Iako nadležni u Vladi često ističu brz rast zarada u Srbiji i prognoziraju da će za oko tri i po godine one dostići nivo od oko 1.400 evra mesečno, statistika pak sa druge strane pokazuje da je prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.

Prosečna plata u Srbiji je naime u martu dostigla nivo od 96.913 dinara, odnosno 827 evra, prenosi „Danas„.

Ipak, iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu.

Ako se analiziraju statistički podaci o visini zarada u bivšim jugoslovenskim republikama, kao i državama koje se graniče sa Srbijom, lako se da uočiti da su plate niže, nego što je to slučaj kod nas, u samo njih tri. To su Albanija u kojoj je mesečna plata 553 evra, Severna Makedonija 649 evra i Bosna i Hercegovina-679 evra.

U Crnoj Gori pak plata je oko 825 evra mesečno, odnosno za svega dva evra niža nego u Srbiji pa se s punim pravom može konstatovati da su plate u njima faktički izjednačene.

Sa druge strane, mesečne zarade su veće od onih koje zaposleni dobijaju u Srbiji, u Sloveniji 1.499 evra, Hrvatskoj 1.248 evra, Rumuniji 1.149 evra, Mađarskoj 1.072 evra i Bugarskoj 871 evro.

Kada se pogledaju predočene brojke uočava se da je Srbija plasirana u donjem delu tabele po visini mesečnih zarada u regionu.

Analitičari ukazuju da na nizak životni standard građana Srbije veoma utiče i to što iznos medijalne, dakle zarade koju prima 50 odsto zaposlenih u zemlji, ne prelazi nivo od 623 evra mesečno.

Problem koji dovodi do snižene kupovne moći građana Srbije je visoka inflacija koja faktički anulira efekat povećanja ličnog dohodka.

Ekonomista Milan R. Kovačević ističe za Danas da su ocene da je rast plata kod nas brži nego u većini zemalja jugoistočne Evrope tačne, ali i da je istovremeno tačno i to da je inflacija u Srbiji među najvećim na tom prostoru.

„Zaista je rast plata u Srbiji brz. Međutim, nadležni istovremeno ne ističu podatak da je inflacija među najvećim u jugoistočnoj Evropi. Rast plata je dakle uslovljen rastom cena, odnosno inflatornim udarom. To praktično znači da rast inflacije u praksi potire efekat koji se želi postići povećanjem zarada. Visina plate je pak veoma važna sa stanovišta povećanja kupovne moći domaćinstva. Što je plata veća veći broj stvari se može kupiti. Međutim ako istovremeno sa povećanjem plata nastupa i visoka inflacija uslovi da se poboljša kupovna moć stanovništva jednostavno ne postoje“, objašnjava sagovornik Danasa.

Brz rast plata, navodi Kovačević, negativno deluje na priliv stranih investicija kao i na konkurentnost privrede koja bolje rezultate postiže u uslovima kada su rashodi za plate manji.

Zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”

Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović naglašava da su bez obzira na martovsko povećanje prosečnih plata zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”, odnosno da efekat toga ne osećaju kada je reč o kupovnoj moći.

„Prosečna plata se povećala, ali sa druge strane imamo inflaciju, povećali su se troškovi života što dovodi do toga da se u paksi anulira efekat rasta plata. Takođe, kada govorimo o zaradama da bi se dobio pravi presek realnije je posmatrati medijalnu nego prosečnu platu. Naime, medijalnu zaradu dobija najveći broj zaposlenih u zemlji. Njen iznos je znatno niži od iznosa prosečne zarade i jednostavno je takav da ne može da popravi inače nisu kupovnu moć zaposlenih u Srbiji koji je primaju“, ističe Cvetanović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznos brutobprosečne plate u martu tekuće godine u Srbiji bio je 133.373 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosila 96.913 dinara.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15 odsto nominalno, odnosno 8,8 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart nominalno je veća za 13,3 odsto, a realno za 7,9 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,4 odsto, a realno za osam odsto, pokazuju ovi podaci.

Medijalna neto zarada u Srbiji za mart iznosila je 72.979 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Najniža prosečna neto plata pak zabeležena je u Vranjskoj Banji i to 63.779, dok je najviša zarada u beogradskoj opštini Stari grad i iznosi 176.499 dinara.

Tagovi:

Prosečna plata Srbija Stari grad Vranjska Banja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure