
Besomučna gradnja na planinama
Zlatibor: Na sve još i Crowne Plaza
Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure
Foto Marija Janković
Iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu
Iako nadležni u Vladi često ističu brz rast zarada u Srbiji i prognoziraju da će za oko tri i po godine one dostići nivo od oko 1.400 evra mesečno, statistika pak sa druge strane pokazuje da je prosečna plata u našoj zemlji i dalje među najnižim u regionu.
Prosečna plata u Srbiji je naime u martu dostigla nivo od 96.913 dinara, odnosno 827 evra, prenosi „Danas„.
Ipak, iako vlasti kategorično tvrde da je iznos prosečne plate u našoj zemlji respektabilan, on je ipak i dalje među najnižim u regionu.
Ako se analiziraju statistički podaci o visini zarada u bivšim jugoslovenskim republikama, kao i državama koje se graniče sa Srbijom, lako se da uočiti da su plate niže, nego što je to slučaj kod nas, u samo njih tri. To su Albanija u kojoj je mesečna plata 553 evra, Severna Makedonija 649 evra i Bosna i Hercegovina-679 evra.
U Crnoj Gori pak plata je oko 825 evra mesečno, odnosno za svega dva evra niža nego u Srbiji pa se s punim pravom može konstatovati da su plate u njima faktički izjednačene.
Sa druge strane, mesečne zarade su veće od onih koje zaposleni dobijaju u Srbiji, u Sloveniji 1.499 evra, Hrvatskoj 1.248 evra, Rumuniji 1.149 evra, Mađarskoj 1.072 evra i Bugarskoj 871 evro.
Kada se pogledaju predočene brojke uočava se da je Srbija plasirana u donjem delu tabele po visini mesečnih zarada u regionu.
Analitičari ukazuju da na nizak životni standard građana Srbije veoma utiče i to što iznos medijalne, dakle zarade koju prima 50 odsto zaposlenih u zemlji, ne prelazi nivo od 623 evra mesečno.
Problem koji dovodi do snižene kupovne moći građana Srbije je visoka inflacija koja faktički anulira efekat povećanja ličnog dohodka.
Ekonomista Milan R. Kovačević ističe za Danas da su ocene da je rast plata kod nas brži nego u većini zemalja jugoistočne Evrope tačne, ali i da je istovremeno tačno i to da je inflacija u Srbiji među najvećim na tom prostoru.
„Zaista je rast plata u Srbiji brz. Međutim, nadležni istovremeno ne ističu podatak da je inflacija među najvećim u jugoistočnoj Evropi. Rast plata je dakle uslovljen rastom cena, odnosno inflatornim udarom. To praktično znači da rast inflacije u praksi potire efekat koji se želi postići povećanjem zarada. Visina plate je pak veoma važna sa stanovišta povećanja kupovne moći domaćinstva. Što je plata veća veći broj stvari se može kupiti. Međutim ako istovremeno sa povećanjem plata nastupa i visoka inflacija uslovi da se poboljša kupovna moć stanovništva jednostavno ne postoje“, objašnjava sagovornik Danasa.
Brz rast plata, navodi Kovačević, negativno deluje na priliv stranih investicija kao i na konkurentnost privrede koja bolje rezultate postiže u uslovima kada su rashodi za plate manji.
Zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”
Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović naglašava da su bez obzira na martovsko povećanje prosečnih plata zaposleni u Srbiji svejedno „na nuli”, odnosno da efekat toga ne osećaju kada je reč o kupovnoj moći.
„Prosečna plata se povećala, ali sa druge strane imamo inflaciju, povećali su se troškovi života što dovodi do toga da se u paksi anulira efekat rasta plata. Takođe, kada govorimo o zaradama da bi se dobio pravi presek realnije je posmatrati medijalnu nego prosečnu platu. Naime, medijalnu zaradu dobija najveći broj zaposlenih u zemlji. Njen iznos je znatno niži od iznosa prosečne zarade i jednostavno je takav da ne može da popravi inače nisu kupovnu moć zaposlenih u Srbiji koji je primaju“, ističe Cvetanović.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznos brutobprosečne plate u martu tekuće godine u Srbiji bio je 133.373 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa iznosila 96.913 dinara.
Rast bruto zarada u periodu januar-mart ove godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15 odsto nominalno, odnosno 8,8 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno.
U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za mart nominalno je veća za 13,3 odsto, a realno za 7,9 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 13,4 odsto, a realno za osam odsto, pokazuju ovi podaci.
Medijalna neto zarada u Srbiji za mart iznosila je 72.979 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Najniža prosečna neto plata pak zabeležena je u Vranjskoj Banji i to 63.779, dok je najviša zarada u beogradskoj opštini Stari grad i iznosi 176.499 dinara.

Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

Statistički ekonomski podaci pobijaju tvrdnju o lakšem i berićetnijem životu građana Srbije. Šta je prošle godine pored frizera najviše poskupelo, a šta zaista pojeftinilo?
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Koliko to pogađa srpsku privredu i zašto nije spremna kada samo tranziciona faza traje već tri godine. U ovoj priči se krije i razlog za prekomerno tagađenje vazduha u Srbiji

Italijanski „Ariston“ otvorio je pogon u Nišu i za to dobio 22,2 miliona evra subvencija. U tom gradu nedavno je posao izgubilo više od 3.000 radnika, dok će „Ariston“ zaposliti ljudi. Ekonomista Goran Radosavljević za „Vreme“ objašnava - investitori u Srbiju više uopšte neće da dođu ako im ne date mnogo para

Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima. Za mnoga mala i srednja preduzeća to je jednostavno preveliki zalogaj
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve