

Finansije
Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?
Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije


Tri IT kompanije su otpustile 500 ljudi u Beogradu u deset dana, a postoje i naznake novih otpuštanja, kažu poznavaoci tržišta za „Vreme“. Otkud ovi silni otkazi i šta radnici mogu da očekuju?
Najnovija otpuštanja u IT sektoru ne zvuče kao dobar pokazatelj za ovu godinu i razvoj domaće IT industrije, koja je definitivno već godinama jedna od potentnijih izvozno-orijentisanih grana naše privrede.
Prvo je italijanska Lottomatica, firma za igre na sreću i sportsko klađenje otpustila 348 zaposlenih – u jednom danu, usred radnog vremena, da bi softverska kompanija Zendesk iz SAD otpustila 60 ljudi sa planom zatvaranja firme u Srbiji, a onda je otišla i američka gejming kompanija Playstudios, gde je radilo oko 100 ljudi.
„Naznake su da se još nekoliko IT firmi u Srbiji sprema da otpusti deo radne snage, a ovo je pre svega deo globalnog talasa i ima više uzroka“, kaže za „Vreme“ Zoja Kukić, jedna od osnivačica Startita. „Srbija već duže vreme nije cenovno-konkurentna destinacija kada su u pitanju zarade inženjera. Iako je to pokazatelj da se industrija kreće u pravom smeru, utiče na donošenje odluka.“
Na neke od stranih firmi negativno utiče i to što je srpski sistem ogrezao u korupciju, pa je onima koji nisu „predatorski investitori“ često jako teško da posluju, a da to ne podrazumeva da moraju nekoga da potplate, kaže za „Vreme“ Mario Reljanović, profesor radnog prava.
Petsto ljudi otpušteno za 10 dana: Strane IT firme odlaze iz Srbije
Centrale strane kompanije će, dodaje Kukić, uglavnom gledati da zadrže zaposlene u centrali ako su troškovi slični, a ako je fokus na snižavanju troškova – onda se odlučuju da otvaraju ili šire razvojne centre tamo gde su niži troškovi radne snage.
„Razvoj AI svakako utiče na ove promene kada kompanije rade dugoročna planiranja, ali su ove odluke verovatno donete pre svega zbog tržišnih uslova – očekivanja da će se tražiti veća profitabilnost u narednom periodu i deo toga sa sobom nosi smanjenje radne snage“, kaže ona.
Globalno gledano, potražnja za programerskim pozicijama je čak i u porastu, ali ono sto je izvesno je da će se tipovi profila menjati. Tako je analiza TrueUp.io, platforme koja se bavi zapošljavanjem u IT-iju, pokazala da je broj otvorenih pozicija u Americi je na najvećem nivou u poslednje tri godine.
„Da bismo kao industrija bili otporniji, treba da se usmerimo na brz odgovor na AI transformaciju“, dodaje Kukić. „U ovim kompanijama većina naših zaposlenih se koncentrisala na razvoj veštine samog kodiranja, a to je upravo ono što je sada sa veštačkom inteligencijom najzamenjivije. Ono što ce se više tražiti u budućnosti je suštinsko razumevanje problema u kodu, sistemsko razmišljanje kako sa tehničke strane problem može da se reši.“
Najveći efekat AI je na juniorskim pozicijama, pa u nekim jednostavnijim oblastima IT-ija se već globalno priča o tome da veštačka inteligencija „briše“ početne pozicije.
„Srbija ima ekspanziju IT-ija već godinama, ali je pitanje koliko je pripremljena na AI“, kaže za „Vreme“ Mario Reljanović, profesor radnog prava. „Algoritmi mogu da zamene ljude u tim jednostavnim poslovima, a manje greše i ne traže platu, pauzu i ne organizuju se u sindikat.“
On objašnjava da ovaj trend nije nov, ali da IT tek treba da se izbori sa sopstvenom zamenljivošću i pritiskom. U brojnim industrijama, poput tekstilne, fabrike ne smanjuju broj radnika jer su oni povoljniji od mašina, dodaje Reljanović.
Pojedine firme koje su otišle su deo poslovanja prenele na tržišta Evropske unije, gde programeri svakako ne zarađuju manje nego u Srbiji. Tu ulazimo i u domen pravne sigurnosti srpskog tržišta, a samim tim i političkog okruženja.
„U Srbiju je došlo dosta predatorskih investitora, koji su svesni da mogu da buše rupe u zakonu i koriste koruptivni sistem funkcionisanja da lakše i jeftinije posluju. Ipak, imate i ljude koji to ne žele da rade. Neki od njih će dići ruke u borbi sa sistemom i preneti posao napolje, pa čak i da im je skuplje, posebno firme koje inače puno zarađuju, a zapošljavaju skupu radnu snagu“, kaže Reljanović.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije


Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga


Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića


Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate


Evropska centralna banka mogla bi danas ponovo da poveća kamatne stope, što bi se odrazilo i na cenu zaduživanja u Srbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve