Evropska centralna banka mogla bi danas ponovo da poveća kamatne stope, što bi se odrazilo i na cenu zaduživanja u Srbiji
Evropska centralna banka (ECB) danas (10. septembra) će najverovatnije povećati referentnu kamatnu stopu za 0,25 odsto, predviđa agencija LSEG. Ovakva odluka mogla bi da utiče na cene kredita u Sbiji.
Krediti u zemlji su već jednom poskupeli ove godine. Da li građani treba da očekuju novo poskupljenje?
Inflacija u evrozoni ubrzala
Zbog političke neizvesnosti u svetu, izazvane ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i onim u Ukrajini, procene pravca monetarne politike ECB su nezahvalne.
Ipak, neki podacu su jasni. Inflacija u evrozoni u avgustu ubrzala je na 3,3 odsto, dok je inflacija cena energije dostigla 14,3 odsto.
Evrozona, kao uvoznik energije, beleži inflaciju iznad cilja ECB-a od dva odsto otkako je rat na Bliskom istoku ugrozio transport kroz Ormuski moreuz, i doveo do naglog rasta cena nafte.
Uzevši ovo u obzir, scenario gde ECB povećava kamatne stope na svom septembarskom sastanku sasvim je realan.
Foto: Tanjug / Sava RadovanovićZbog političke neizvesnosti u svetu teško je predvideti monetarnu politiku
ECB je prvo povećanje, nakon pauze koja je trajala od 2023. godine, sprovela u junu. Od tada, glavna refinansirajuća stopa bila je na 2,40 odsto, dok je kamatna stopa na granične kreditne olakšice zadržana na 2,65 odsto.
Skuplji zajmovi u 2026. godini
Ove godine u Srbiji su poskupele skoro sve vrste zajmova. Uprkos tome, tokom drugog kvartala zabeležen je povećan rast kreditne aktivnosti – građani su se više zaduživali.
Privredi je u periodu od marta do jula skuplje bilo zaduživanje po osnovu svih kredita u evrima, dok su kod dinarskih pojeftinili samo investicioni zajmovi. Kada je reč o sektoru stanovništva, pojeftinili su jedino stambeni krediti u dinarima i keš zajmovi u evrima.
„Zajmovi su generalno poskupeli zbog situacije izvana”, kaze za „Vreme” broker Nenad Gujaničić. „Rat na Bliskom istoku i poskupljenje nafte su primorali Evropsku centralnu banku da poveća kamatne stope, a to se odrazilo i na domaće tržište. Postoji tendencija i još većeg poskupljenja kredita.”
Narodna banka Srbije za sad ne menja kamatne stope
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je danas (10. septembra) da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da ne menja kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice, koje ostaju 4,5, odnosno sedam odsto.
Foto: Tanjug/Sava RadovanovićNarodna banka Srbije neće povećavati kamatne stope za sad
Prema NBS, međugodišnja inflacija je nastavila da se kreće u granicama cilja (od tri plus ili minus 1,5 odsto), pri čemu se od juna ponovo nalazi ispod centralne vrednosti cilja. U julu je iznosila 1,9 odsto.
Avgustovska projekcija NBS predviđa da će inflacija u ovoj godini biti niža nego što je projektovano pre tri meseca, kao i da će se u celom horizontu projekcije, odnosno u naredne dve godine zadržati u granicama cilja.
Iz centralne banke saopštili su da su pri donođenje odluke imali u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno kretanje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
EPS u sve većem broju napuštaju i visokokvalifikovani radnici, dok se u kompaniji nagomilavaju problemi: profit je delom ostvaren zahvaljujući odlaganju neophodnih ulaganja, dok je proizvodnja uglja i struje pala
Potražnja za spremačicama u Beogradu je velika, a termini se zakazuju nedeljama unapred. Redovno održavanje stana košta oko 1.200 dinara po satu, dok je generalno čišćenje skuplje
Aleksandar Vučić je u leto 2025. podelio silan novac kada je opipavao puls birača za izlazak na izbore, ali ispostavilo se da to ljudima nije dovoljno za život. Poslednji podaci pokazuju da se eksplozija zaduživanja nastvlja
Nekad je ulov i pakovanje sardina bilo jedina industrija na jadranskoj obali Jugoslavije. Danas su u Hrvatskoj sardele sve manje zbog vreline. Preživele su samo četiri fabrike, neke su otišle za Srbiju. Jer, turistima riba smrdi
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.