img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa i Rusija

Bivši nemački kancelar Šreder skupo plaća prijateljstvo sa Putinom

07. april 2024, 15:11 DW
Foto: AP Photo/Dmitry Lovetsky
Posao i prijateljstvo: Gerhard Šreder i Vladimir Putin
Copied

Gerhard Šreder, bivši kancelar Nemačke u nedelju slavi 80. rođendan bez javnih počasti zemlje na čijem čelu je bio od 1998. do 2005. To je cena koju plaća za prijateljstvo sa Vladimrom Putinom

Jedan od dvoje živih bivših nemačkih kancelara 4. aprila 2024. puni 80 godina. To bi inače bila prilika da se ovako značajnoj ličnosti javno čestita, oda počast za zasluge – da se ne radi o kontroverznom Gerhardu Šrederu, piše Dojče Vele.

Ni jedan bivši kancelar nije oštrije kritikovan od njega. Moglo bi se reći da je postao persona non grata. Na proslavi Dana ujedinjenja Nemačke 3. oktobra prošle godine, Šreder je doduše bio među zvanicama, ali je bio smešten negde pozadi, tako da ga kamere ne uhvate u prenosu uživo. U tabloidima se diskutuje – da li se sa njim uopšte treba rukovati.

Nemačke socijaldemokrate, čiji je član 60 godina, hteli su da ga izbace iz stranke – nisu uspeli – ali, izbrisan je sa liste značajnih ličnosti SPD-a. Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer, nekada bliski saradnik, javno je rekao da mu neće čestitati rođendan. Kancelar Olaf Šolc mu je čestitao, kao i vrh stranke – ali diskretno, pismeno.

Zašto sve to? Pre svega zato što Šreder ni posle napada na Ukrajinu nije prekinuo prijateljstvo sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, a ni poslovne veze sa ruskim Gaspromom. A time kvari ugled Nemačke.

Vitalan i privatno srećan

Čak ni njegova duboka starost ne navodi nikoga u javnosti da pokaže malo obzira prema njemu. Razlog za to je možda i to što Šreder uopšte ne deluje kao da ima 80 godina.

To se vidi u dokumentarnom filmu koji je za nemački javni servis NDR uradio nagrađivani mladi autor Lukas Stratman. Film počinje tako što Šreder kolima stiže na teren za golf, sam istovaruje opremu, idući potom krupnim koracima po terenu. Ispred njega, njegova peta i 26 godina mlađa supruga Kim. Ona se neće odvajati od njega ni na trenutak. U braku su 6 godina i očigledno su srećan par.

Komentarišući ovaj novi film, na čemu se većinom zasniva pisanje medija povodom Šrederovog rođendana, oni ne propuštaju da to pomenu, kao i da se, kao i nekada ranije kada je bio mlađi i u žiži javnosti – izražava jasno, govori brzo, često upada u reč. Neki kažu da Šrederova vitalnost prosto izaziva zavist.

„O Gerhardu Šrederu se u poslednje vreme često govori, ali se retko sa njim razgovara“, kaže autor filma koji ga je više od pola godine „pratio“, od Hanovera do Kine. Ističe da mu je Šreder dozvolio da ga pita šta hoće.

O ratu u Ukrajini

„Sad ste bivši kancelar. Da li ste to ovako zamišljali?

„Pa dobro, manje sa ovim raspravama koje imaju veze samo sa ovim ratom koji se vodi i koji sam ja javno osudio. Ali, to nikoga ne zanima“.

Naravno, reč je o ratu u Ukrajini. Šreder kasnije tokom filma govori kako je prijateljstvo sa Putinom pokušao da iskoristi za pokušaj posredovanja, 9. marta 2022. ubrzo posle početka rata. Molba za to je stigla iz Ukrajine. Prvo se u Istanbulu sastao sa  Rustamom Umerevim, sadašnjim ministrom odbrane Ukrajine, a potom je Moskvi sa Putinom razgovaro u četiri oka.

Na pitanje da li to bilo koordinisano sa Berlinom, Šreder kaže da nije: „To bi bilo pogrešno, jer dobro znam da tamo ne dihtuje sve i nisam hteo da ugrozim misiju.“

A na pitanje da li je pokušao da uveri Putina da prekine rat, Šreder kaže: „Da, naravno. Jasno sam mu dao do znanja da je to pogrešno, da smatram da je to istorijska greška“.

A onda, upitan da li je pitao Putina zašto je počeo rat, on prasne u smeh: „Stanite! Pa ovo nije bajka. Tako se ne vode pregovori na tom nivou. Ne radi se tu o moralu, nego o tome da se prekine konflikt“.

Potom u razgovoru pojašnjava svoje ograničene mogućnosti, uprkos bliskosti sa Putinom i kaže:

„U Evropi, oni koji su mogli da dovedu rešenja, ne vojnim putem, kojeg neće biti ni za jednu stranu, to su bili Makron i Šolc. Ali, zašto oni to nisu hteli, mogli, smeli…“

O Putinu i demokratiji u Rusiji

Suprotstavljen sa svojom izjavom da je „uveren da će Putin od svoje zemlje stvoriti pravu demokratiju“, Šreder priznaje da se to nije ostvarilo.

Ipak, dodaje da „ima stvari koje su se dobro razvijale“. „Postoji demokratsko formiranje slobodne volje, slobodni izbori, to se ne može poreći“ – kaže Šreder. Na opasku da nema slobodne opozicije, Šreder odgovara: „Ali, nema direktne zabrane. Jednostavno reći da tamo nema ništa od demokratije, pogrešno je, isto kao i očekivati da demokratija u Rusiji bude Vestiminsterska“.

A na konstataciju novinara da se situacija u Rusiji nije poboljašala za 20 godina Šreder se opet ubrzao i povisio ton: „Nije bolje. A biće bolje ako se odnosi potpuno prekinu? Izolacijom? (…) Ja sam uvek za razgovor.“

„Stari prijatelj kineskog naroda“

Sledi trodenvno putovanje u Kinu gde je pozvan i gde bivšeg kancelara, kako ponosno kaže, zovu „stari prijatelj kineskog naroda“. Dočekuju ga kao državnika, kao da je još uvek na funkciji, kao da je u diplomatskoj misiji.

To je prilika da novinar pomene nemačku ministarku spoljnih poslova, koja je šefa države i partije Kine za američke medije nazvala diktatorom. Šreder je rekao da ne želi da se upusti u ocenu te izjave i Analene Berbok. Ipak: „To može da se misili, ali to da kaže ministarka spoljnih poslova Nemačke. To je stvar profesionalnosti, a u ministarstvu spoljnih poslova je to slabo razvijeno. To nije uvek bilo tako“.

Šta je ostalo od političkog nasleđa?

Šreder kritikuje, ali i sam prima udarce. Tako je to bilo tokom čitave njegove duge karijere.

Nesporan je njegov uspeh – to što je odbio učešće Nemačke u ratu u Iraku.

Istovremeno, on je bio kancelar koji saopštio građanima na televiziji da i Nemačka učestvuje u vojnoj operaciji NATO protiv SR Jugoslavije, prvoj posle Drugog svetskog rata.

Neki smatraju uspehom njegove socijalne reforme koje su zemlju rešile velike nezaposlenosti i rasteretile budžet – ali mnogi, pogotovu u među njegovim socijaldemokratama, to ne mogu da mu oproste. On je u Nemačkoj otvorio ogroman prostor za sektor niskih plata, za jaz u raspodeli blagostanja, koji postaje sve veći. Šreder to, naravno poriče.

No, nema sumnje da je u ovom trentuku ugled Gerharda Šredera u Nemačkoj veoma narušen, da je uništeno njegovo političko nasleđe kao kancelara, kao socijaldemokrate. Da li će to i ostati tako, pokazaće vreme.

 

Tagovi:

Nemačka Putin Rusija Šreder
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

SAD

17.avgust 2026. Isidora Cerić

Donald Tramp prodaje svoje objave na društvenoj mreži Truth Social za 100 hiljada dolara

Kompanije sa Volstrita mogu da plate 100 hiljada dolara mesečno kako bi Trampove objave na mreži Truth Social dobile pre drugih i tako stekle prednost na finansijskom tržištu

Rusija i Ukrajina

17.avgust 2026. M. L. J.

Eksplozije oko Moskve: Najžešći napad dronovima na Rusiju od početka godine

Ukrajina je u noći na ponedeljak ispalila više od 800 dronova na Rusiju, njih oko 600 je ciljalo Moskvu. „Ovo je jedan od najmasovnijih napada dronovima u novijoj istoriji”, izjavio je moskovski guverner

Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure