Narkodilerska šaputanja na telefonu

“Već traži telefon da mu rodica donese, onaj BC da može pričati… Pričao BMX sa njim juče, na onaj BC1, Pastova rodica mu donijela”… “Pozdravlja sve kaže, smije se”… “Idiot”.

Prema spisima iz istrage Tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu iz aprila prošle godine, ovo je sadržina poruka koje su saradnici narko-bosa Darka Šarića razmjenjivali putem aplikacije za tajnu komunikaciju SKY ECC. Odnose se na Milana Milovca, visoko rangiranog člana grupe, koji je, prema vjerovanju tužilaštva, krajem 2020. po Šarićevom nalogu likvidiran u Ekvadoru.

Uglavnom, Milan Milovac – nakon što je prethodno teško ranjen u neuspjelom pokušaju atentata – traži da mu se donese telefon “BC” kako ne bi koristio SKY ECC aplikaciju. Iako tada još uvijek nije bilo poznato da je SKY “provaljen”, odnosno da su policijske službe različitih država kroz međunarodnu saradnju uspjele da sa servera aplikacije presretnu dio saobraćaja koji su kriminalne grupe širom svijeta razmjenjivale, nije potpuno jasno da li je Milovac zaista slutio da ta aplikacija nije toliko bezbjedna kao što se vjerovalo ili je strahovao od bivših saradnika koji su pokušali da ga likvidiraju. U svojim posljednjim danima, on je vjerovao samo BC-ju.

Riječ je o enkriptovanim telefonima – modifikovanim varijantama Ajfona – koji služe samo za tajno komuniciranje, porukama pozivima i elektronskom poštom. Poslije SKY ECC-a, Anoma, Enročeta i drugih aplikacija za koje su ljudi sa one strane zakona vjerovali da su potpuno bezbjedne, BC je i dalje opstao. U podzemlju se raširio još prije SKY-a, ali i dalje nije poznato da li je dekriptovan.

Istraga “Vremena” identifikovala je nekoliko balkanskih kriminalnih grupa čiji su pripadnici koristili ili i dalje koriste enkriptovane BC telefone za komunikaciju.

KRIMINALNA PROŠLOST, TEHNOLOŠKA BUDUĆNOST

Enkriptovane telefone BC razvila je firma “No. 1 Business Communication LTD” registrovana na Malti 2016. sa početnim ulogom u iznosu od 1.200 evra. Zvanična adresa kompanije je apartmanski kompleks gde je registrovano na desetine firmi. Prema satelitskim snimcima, ni na jednom od objekata u blizini ne postoje vidljiva obilježja ove firme. Vlasnik i osnivač je Džek Dejvid Brstajn, Amerikanac sa Floride. Njegovo ime pominjalo se 2017. u “Rajskim papirima” – velikom međunarodnom istraživanju novinara o investiranju više od 120.000 pojedinaca i kompanija u firme i nekretnine na ofšor lokacijama. Brstajn, bivši bankar, sada već u poznim godinama, bogatstvo je stekao još osamdesetih godina prošlog vijeka ulažući u nekretnine. Pored njega, u malteškom privrednom registru o kompaniji BC pojavljuje se i ime Entonija Kazara kao revizora, povezanog u “Rajskim papirima” sa desetinama firmi.

U svojoj zvaničnoj veb-prezentaciji kompanija tvrdi da su usluge koje nudi namjenjene biznis korisnicima da bi njihova povjerljiva komunikacija ostala “povjerljiva”.

“Vreme” je pronašlo arhiviranu verziju sadašnjeg BC vebsajta koja datira iz 2010. (prvi put je registrovan 2008. godine, ali nije dostupan snimak kako je izgledao). Proizvod je u suštini bio predstavljen na sličan način, te se takođe insistiralo na “hibridnoj” enkripciji, samo su korišćeni drugačiji telefoni, bazirani na starim operativnim sistemima (vjerovatno je u pitanju bio Blekberi uređaj). Firma je tada navodno bila registrovana u Insbruku, u Austriji. No, u periodu od maja 2010. do aprila 2013. u Velikoj Britaniji postojala je firma pod nazivom “No. 1 BC.UK Limited”. Prema podacima britanskog privrednog registra, sadašnji vlasnik firme BC registrovane na Malti nije imao nikakve veze sa tamošnjom firmom. Međutim, britanski direktor Pol Parker koristio je adresu elektronske pošte sa istim nastavkom koju danas koristi BC.

Prije nešto manje od mjesec dana dva italijanska medija – “Irpimedia” i “Lavialibera” prvi put su pisali o BC-u, kao i o vezama čelnika različitih branši sa kriminalom. Osnivač i komercijalni direktor Roj Livingston hapšen je više puta zbog trgovine narkoticima. U periodu 2010–2013. branše BC-ja postojale su i u Belgiji, Španiji i Holandiji. Zanimljivo je da se u svim ovim državama nalaze nezaobilazne luke u međunarodnom švercu kokaina iz Južne i Latinske Amerike. Još jedna veza prošlosti BC-ja sa kriminalom vidi se u liku direktora bivše belgijske branše Najeba Bouhbouha, Belgijanca marokanskog porijekla povezanog sa holandskom mafijom. Likvidiran je 2012. u Antverpenu.

Sa druge strane, prema pisanju “Irpimedia”, njemački BC povezan je sa izvjesnim Elijem Gampelom, Njemcem jervrejskog porijekla, ranijim članom borda direktora američke investicione banke Strategica. Osnivač ove banke je Džek Dejvid Brstajn, sadašnji vlasnik BC-a, registrovanog na Malti. Gampel je dovođen u vezu i sa pranjem novca.

ENKRIPCIJA NA BAZI POVJERENJA

Firma No. 1 BC tvrdi da njihovi uređaji koriste sofisticiranu enkripciju koja je potpuno bezbjedna, te da se komunikacija nikako ne može presresti. Zašto je bezbjedna – nigdje nije detaljno objašnjeno, kao ni na koji način funkcioniše. Kažu da koriste model hibridne enkripcije, kombinaciju simetrične (postoji samo jedan ključ za zaključavanje i otključavanje podataka između korisnika) i asimetrične (postoje dva ključa – privatni, kod slanja i zaključavanja, kao i javni kod primanja i otključavanja podataka). Objašnjenje njihovog modela hibridne enkripcije je prilično šturo i oslanja se na nekim prilično bazičnim elementima funkcionisanja enkripcije. Naime, prema objašnjenjima sa sajta, njihov model enkripcije navodno funkcioniše na način da postoji jedan ključ između korisnika u toku jednog razgovora (ne privatni i javni, kao kod asimetrične enkripcije), ali da se sa svakim novim razgovorom ili porukom on mijenja tako što se automatski generiše.

BC insistira na tome da se ključ nalazi na SIM kartici a ne na telefonu, te da poruke postaju vidljive tek nakon što SIM kartica dekriptuje primljeni set podataka i prevede ga u poruku vidljivu korisniku.

“Vreme” je razgovaralo sa nekoliko stručnjaka za digitalnu bezbjednost i forenziku. Svi se slažu da se njihova hibridna enkripcija zapravo zasniva na “povjerenju korisnika” jer, kako smatraju, nigdje nije jasno objašnjeno na koji način ona funkcioniše. “Oni tvrde da je potpuno bezbjedno, ali to ne može da se provjeri”, konstatacija je stručnjaka, uz napomenu da “zaista može biti, ali i da se može raditi o prodavanju magle”.

Manje-više sve aplikacije ovog tipa predstavljene su kriminalnom podzemlju na sličan način. SKY ECC je navodno funkcionisao na principu “end-to-end” enkripcije (pošiljalac-primalac), pa su prema zvaničnoj priči, sadržaji razgovora skinuti sa servera, što onda znači da se radilo o nekoj vrsti klijent-server enkripcije. Ljudima koji se bave organizovanim kriminalom, pogotovo prekograničnim, očajnički je potrebna aplikacija koja im garantuje bezbjednost i nesmetano komuniciranje. Kada se ta potreba ukrsti sa neznanjem o tome kako funkcioniše digitalni prostor, tvrdnje da je nešto “potpuno bezbjedno” bez ikakvog daljeg objašnjenja često vrlo lako “prođu”.

Stručnjak za digitalnu bezbjednost iz SHARE Fondacije Filip Milošević objašnjava za “Vreme” da postoji mnogo kompanija koje promovišu svoje proizvode za bezbjednu komunikaciju i njihove “posebne algoritme za enkripciju”, kao “višeslojne, hibridne i neprobojne”. Međutim, kako kaže, s obzirom da su komercijalna rješenje zatvorenog koda u vlasništvu tih kompanija, “povjerenje je jedini oslonac za korisnike takvih proizvoda”.

To ne znači da su svi vlasnički algoritmi za šifrovanje inherentno nesigurni, ali Milošević ističe da ih “nedostatak transparentnosti (otvorenog koda), ograničene analize i potencijal za neotkrivene ranjivosti” čine “manje pouzdanim” u poređenju sa otvorenim i standardizovanim alternativama.

Cijeli BC set za tajnu komunikaciju sastoji se od telefona, specijalizovane SIM kartice i malog uređaja koji je neka vrsta ključa, neophodnog za pokretanje enkriptovane aplikacije. Milošević kaže da taj uređaj vjerovatno štiti korisnike od nadzora, odnosno da se bez njega ne može pristupiti enkriptovanoj aplikaciji. Kako kaže, kada on nije u blizini, moguće je da nikakvi podaci aplikacije neće biti vidljivi. Sa druge strane, telefon može raditi samo se BC SIM karticom, a ona postaje aktivna tek pošto korisnik plati pretplatu. Cijena je oko 1.400 evra za šest mjeseci pretplate, ali se telefon i uređaj doplaćuju posebno, svaki po skoro 1.500 evra.

“NEOPHODNA” APLIKACIJA

Kao i kod većine firmi koje proizvode aplikacije ovog tipa, činjenica da je “No. 1 Business Communication LTD” registrovan u ofšor zoni ide u prilog pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa koji je koriste. Primjera radi, balkanski korisnici znaju da praktično ne postoje šanse da neka od ovdašnjih policija dobije podatke od same firme o korisnicima njihovih usluga. Ako ih i traže, kompanija će se vjerovatno ispričati tvrdnjama da “nema pristup podacima”.

Pored Milana Milovca, bivšeg saradnika Darka Šarića koji je koristio BC, “Vreme” je verifikovalo da ove enkriptovane telefone koristi i organizovana kriminalna grupa “vračarci”, predvođena Nikolom Vušovićem Džonijem; on je trenutno u bjekstvu – kako se sumnja – u Latinskoj Americi. Tokom 2021. osobe bliske Balkanskom kartelu koji je prethodnog mjeseca pretrpio značajan udarac serijom hapšenja širom svijeta, koristile su u Crnoj Gori BC telefone. Vjerovatno ga koriste i dalje. Takođe, potvrđeno je i da su ih upotrebljavali pripadnici dva zaraćena crnogorska kriminalna klana – “škaljarskog” i “kavačkog”.

Prema pisanju “Lavialibere” BC telefoni su takođe rasprostranjeni kod italijanske, ali i albanske mafije. Ovaj medij je navodno dobio potvrde od FBI-a i Europola da su upoznati sa postojanjem BC-a, ali su odbili dalje komentarisanje pozivajući se na istragu u toku.

Činjenica da se BC masovno pominje u dekriptovanim Skaj prepiskama govori o tome da je aplikacija već tada uveliko postojala i da nije postala popularna nakon pada SKY ECC-a. Korisnicima, ali i široj javnosti postalo je jasno da je isti “provaljen” početkom 2021. godine, te je SKY tada naprosto ispao iz igre. U nekim prepiskama korisnici Skaja 2020. godine navode BC kao “neophodnu” aplikaciju koja se “mora imati”, što je pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa samo potvrđeno u mjesecima koji su usljedili.

Prodaja BC telefona, uređaja i SIM kartica ide preko mreže preprodavaca širom svijeta. Iznad njih se nalaze takozvani “dileri” koji ih snabdijevaju. Prema dostupnoj listi dilera i preprodavaca, zastupljeni su u 24 države, od toga 13 evropskih. Zanimljivo je da ni jedna balkanska država, sem Bugarske, nije na spisku. Međutim, u podzemlju se telefoni sa enkriptovanim aplikacijama nerijetko nabavljaju iz druge ili treće ruke. Često ih pripadnici grupe razmjenjuju međusobno ili ih dalje preprodavaju, tako da kada uređaj jednom stigne na Balkan, može bez problema promjeniti nekoliko vlasnika. Dio podzemlja je svjestan manjkavosti ovakvih aplikacija: grupa okupljena oko Jovanjice koristila je aplikaciju “Razgovor” razvijenu samo za njihove potrebe, ali je propust načinjen kada su serveri smješteni na Jovanjicu.

Kod organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju prekogranično, odnosno prekookeanski, razvijanje personalizovanih aplikacija logistički nije izvodljivo. Da bi komunicirali, oni praktično nemaju izbora i zato upadaju u vrtloge “super-bezbjednih” rješenja, sa ograničenim rokom trajanja. Kada rok istekne, Pandorina kutija se otvara. Ko zna, možda je i za BC već otvorena – samo kriminalce još niko nije obavjestio.