img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Primenjena poezija

Što se bore misli moje?

14. novembar 2001, 23:52 Redakcija Vremena
Copied

Zato što nastoje da odgonetnu dileme postavljene u naslovima popularnih domaćih pesama. Za one čije kopkanje ne može da zaustavi ni lepa melodija, novinari i saradnici "Vremena" pronašli su racionalne odgovore

Zašto su ti kose pobelele, druže?

Moguće zbog držanja dijete. Evidentirana je čudna povezanost između uzdržavanja od jela i sedenja. Kad su pacovu, paru gvinejskih prasića i grupi kuca naučnici propisali radikalnu dijetu, njihovo krzno je postalo sedo. U nekoliko narednih nedelja izlečeni su tzv. filter faktorom, koji se dobija iz kvasca, mekinja ili džigerice.

Muškarci obično počinju da sede nakon tridesete, a žene pet godina kasnije. Lekari kažu da se vremenom koncentrat melanina u kosi smanjuje, i da se taj proces obično odigrava postepeno. Ćelije u korenu kose (melanociti) jednostavno prestaju da proizvode zrnca ovog pigmenta, koji zavisno od njegove koncentracije kosi daje određenu boju. Postoje dve vrste melanina: eumelanin i feomelanin. Prvi pigment je prisutan u smeđoj i crnoj kosi, dok se drugi nalazi u plavoj i crvenoj kosi. Medicinski je dokazano da i tamnija i svetlija kosa podjednako sede. Jedina prednost svetlije u odnosu na tamniju kosu je to što su kod tamnije kose sede dlake vidljivije.

Čak i smanjenje hormona rasta tokom godina utiče na mnoge simptome starenja, uključujući i pojavu sedih vlasi. Najnovija istraživanja pokazuju da se dodavanjem hormona rasta kod osoba s nedostatkom hormona IGF-1 znatno ublažuju biološki efekti starenja. Poboljšavaju se seksualne funkcije, smanjuje se krvi pritisak i nivo holesterola u krvi, te se obnavlja boja kose i njen rast.

Ko te ljubi dok sam ja na straži?

„Kao da me ne ljubi niko“, bio bi najbolji i najprecizniji odgovor. Devojka koja čeka momka koji je u vojsci ima prostora da ga idealizuje, dovoljno dalekog i dovoljno bliskog da se može isprojektovati sve što se ikada želelo. Osnovna vezivna energija u takvoj vezi je osećaj (devojke) da je jedina, obožavana do bola, kako je to moguće jedino u laboratorijskim uslovima kasarne.

Ako je neko i ljubi dok je dragi na straži, to je Potpuno Nebitno. Devojka jedino hoće da se uveri da dragi koji o njoj mašta i kome je jedina – nije jedini koji bi je obožavao, ili da je, ne daj bože, obožava samo zato što zbog uniforme nema baš previše izbora. Ako dođe do nekog poljupca, ona će zamišljati svog vojnika. A onda će pokusnom kuniću saopštiti da se drugome obećala i uživati u tome što će je kunić idealizovati jer mu je nedostižna i jer nikada neće videti njene mane. (Kunića će nazvati kad njen vojnik pokaže svoje mane.)

Kaži zašto me ostavi?

Verovali ili ne, zbog promene modela odnosa u braku, tvrdi Nevenka Badnjarević, terapeut iz Savetovališta za brak i porodicu, objašnjavajući koji su najčešći razlozi za razvod: „Došlo je do promene patrijarhalnog modela u kome muškarac donosi novac i ekonomsku stabilnost u kuću, pa je samim tim on gazda i donosi odluke. To je bio stari model, ali sad je došlo do promene, žena je ojačala ekonomski i u svakom drugom pogledu, borila se za drugačiji status i uspela to da promeni. Mislim da je kod muškaraca veći problem da nađu svoje mesto između tog patrijarhalnog i novog modela i tu nastaju sukobi.

Interesantno da je 1993, za vreme hiperinflacije, i 1999 – za vreme bombardovanja bilo manje razvoda. To je zato što ljudi tada misle na egzistenciju, na opstanak i nivo odnosa se stavi na pravo mesto. Bazične stvari u životu dobijaju pravi smisao.“

Zašto si me, majko, rodila?

Kad se ostane u drugom stanju postoje samo dva rešenja: roditi bebu ili abortirati.

Zakon u SRJ legalizuje svaki abortus. Svake godine, kažu zvanične statistike, građanke u Srbiji obave više od 200.000 abortusa, tj. preko petsto na dan. Za pet godina to je više od milion, za deset godina – dva miliona. Toliki je otprilike bio ukupan gubitak srpskog stanovništva u Prvom i Drugom svetskom ratu. Za pedeset godina stopa nataliteta se prepolovila, od 26,0 u periodu od 1950. do 1954. godine na 11,4 u 1990. godini.

Odlučiti se za prvu varijantu znači izabrati zadovoljstvo koje košta. Iako je radost zbog rođenja deteta beskrajna, ona već posle prvih par sati može biti znatno pomućena činjenicom da za bebi najneophodnije stvari treba izdvojiti oko 20.000 dinara.

Da se, nažalost, mladi ljudi sve više opredeljuju za drugo rešenje pokazuje i podatak da na pet abortusa dođe jedan porođaj.

A koliko si ih imala do sad?

Sigurno više od jednog! One vragolaste obično ponavljaju narodnu mudrost da „ona stvar nije sapun da se istroši“, one stidljivije mudro ćute i smeškaju se, a muški svet i ne sluti da su njihove dame takođe počele da udaraju „recke“. U anketi sprovedenoj 1996. beogradski omladinci pokazuju da je prosečan broj partnera (do 25. godine života) 3,7 i da devojke i te kako drže ritam. Nešto starije, dakle one koje nisu uhvatile prve vozove za udaju, slede svetske trendove vešto manevrišući sa više paralelnih „kombinacija“, odnosno partnera: njihov dosadašnji skor je, prema rečima beogradskih ginekologa, od sedam pa naviše. Rekordi nisu zvanično zabeleženi, ali ima onih koje su ih imale i tridesetak! Dame u godinama drže se starih pravila – nevinost su najčešće izgubile sa onim Pravim, a u krevetu se doživotno vezale za onog Drugog Pravog.

Američke ankete, Kinzijeva i anketa Univerziteta u Čikagu, pokazuju da prosečna žena u životu ima samo dva muškarca, odnosno da je samo jedan odsto žena imao 20 ili više predbračnih partnera. Svetska rekorderka verovatno je madam D’ Sent – Anž (XVIII vek) koja je tvrdila da je imala deset-dvanaest hiljada partnera, a svoje sledbenice poučavala da „žene mogu da upropaste samo dublje ljubavne veze, ali da se obični činovi raskalašnosti brzo zaboravljaju“. One koje su ih „imale više“ sasvim sigurno se slažu sa njom.

A što ti je, ćeri moja, jelek raskopčan?

Zato što su ženske grudi uvek u modi. Modni novinar i autor emisije „U trendu“ na BK Televiziji Snežana Dakić, nakon nedavno završenog desetog Fashion weeka, a dobro upoznata sa tendencijama u svetu, kaže:“ Dekolte nikada nije aut pošto je vrlo ženstven i kao takav poželjan na razne načine. Ali, sudeći po preporuci raznih dizajnera, on bi se sada transformisao u duboki V-izrez ili košulju raskopčanu ispod granice grudnjaka. Moderni oblik ženstvenosti koji zamenjuje dekolte su i topovi i haljine sa gornjim delom ‘a la crevo’, tj. bez bretela, nešto kao oblik savremenog korseta, tako da ramena i poprsje ostanu otkriveni.“

Šta te briga šta ja radim!

Na ovo pitanje „teško je dati odgovor jer kada menjate društveni i ekonomski sistem jedne zemlje stanje svesti građana ne može ostati isto“, tvrdi Jadranka Dimov, rukovodilac Centra za profesionalnu orijentaciju u republičkom Zavodu za tržište rada.

Nezaposlenima i onima koji bi to uskoro mogli postati ona savetuje da prihvate posao u malim i srednjim preduzećima, jer se danas skoro 80 odsto slobodnih radnih mesta nudi baš tamo. „Mora se razviti svest da živimo u društvu tranzicije koja nije nigde prijatna i podrazumeva kretanje radne snage iz neuspešnih firmi ka tržištu rada, a odatle ka malim i srednjim preduzećima. Treba prihvatiti i i činjenicu da više nema doživotnog zaposlenja i socijalne sigurnosti u radu. Nije prijatno, ali to je činjenica“, smatra Jadranka Dimov.

Ona dalje ističe da „naš svet nije navikao da misli preduzetnički. Međutim, kad su mladi u pitanju već sada se razmišlja da se u škole uvede predmet Preduzetništvo. U razvijenom Japanu sa ovim predmetom kreću od osnovne škole.“

Zašto su danas devojke ljute?

„Zato što nas tretiraju kao ‘potrošnu robu’, predmet koji ima rok upotrebe, mora da bude dobro zapakovan (90–60–90) i ‘prilagodljiv svakoj podlozi’.

Zato što uvek moramo da budemo „nečije“: devojke, inspiracije, izazovi, tuge, uvek dostupne, nasmejane, doterane i lepe.

Zato što nas uvek i svuda, direktno ili indirektno, pitaju da li smo udate i imamo li decu, kao da je to jedina svrha našeg postojanja.

Zato što ne možemo da se vraćamo same kući kasno noću, jer se plašimo mračnih delova ulice.

Zato što smo preživele ratove, otpratile i ne sačekale, i zato što i dalje nemamo novca, vremena ni perspektive, i zato što ništa nije onako kako smo mislile da jeste.

I verovatno u nedogled zato što….

I zato menjamo balkansku stvarnost počinjući od nas samih i ljudi oko nas. Možda i uspemo, jednog dana.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure