img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zmajevi

28. avgust 2003, 01:09 Ranko Trifković
Copied

Zmajevi se, u raznim oblicima, pojavljuju u gotovo svim mitologijama na svetu. Nekad dobri, nekad zli, ali uvek moćni, veliki, oni su gospodari zemlje, vode i neba. Pripisuje im se zmijolik, tj. reptilski izgled, što ukazuje na vodu. Najčešće imaju četiri šape koje se završavaju kandžama, ali i ostali delovi tela, kao i rogovi podsećaju na kopnene životinje konja, lava, jelena, što dokazuje njihovu povezanost sa zemljom. Naravno, bez krila su patetični ili u najboljem slučaju postaju samo komodo zmajevi, indonežanski varani, obični gušteri, tu je veza sa elementom vazduha.

Poslednje tri godine, donele su svojevrsnu renesansu epske fantastike. Ekranizacije kultnih dela Gospodar prstenova i Hari Poter, najviše su doprinele ovom trendu. Teri Pratčet i njegova parodija epske fantastike, odlični Disk–svet serijal, deo su ovog talasa koji čini i Xena: princeza ratnica (veoma popularna na Zapadnoj strani sveta), Zmajevo srce sa Denisom Kvejdom, Zmajevi i Zamkovi sa Džeremi Ajronsom, ali i drugi naslovi. Možemo primetiti da najezda filmskih ostvarenja sa tematikom pirata (Sinbad, Putovanje Jednoroga, Pirati Kariba) predstavlja dah avanturizma, najverovatnije inspirisan povratkom „starim dobrim“ vremenima epike. Kako zmajevi predstavljaju krunu svake priče, red je da se malo bolje upoznamo sa njima.

U zapadnoj civilizaciji, čiju kolevku predstavljaju Grčka i Rim, zmaj je strašna zver koja leti ubija slonove da bi se osvežila njihovom hladnom krvlju (Plinije). Agamemnon u Ilijadi nosi štit sa plavim troglavim zmajem, rimske legije se obeležavaju stegom orla, ali kohorte (osnovne jedinice) nose zmajsko znamenje. Drakar, nordijski ratni brod, ime i oblik duguje zmaju. Što se bližimo periodu hrišćanstva, zapadnjački zmaj postaje sve opakiji. Svaki heroj vredan pomena, Herkules, Jason, Sigurd, sveti Mihajlo, sveti Đorđe, Beovulf i Orlando, morao je da se sukobi sa zmajem. Keltski mit uči nas da su zmajevi veoma pohlepni i sujetni, da su oličenje sebičluka i da talože zlato i umetničke predmete, ne zato što ih cene ili koriste, već iz čiste taštine, da bi spavali na njima. Zmaj postaje simbol moći, ali i znanja, odnosno lukavstva, te starije sestre mudrosti. Satana se identifikuje sa zmajem, zbog toga što je Zver i zbog toga što je najlukaviji lažov. Tipičan zapadnjački zmaj mora biti crn, ili ako je neke druge boje, onda se njegova neprobojna koža nalik na krljušt, sjakti. Njegovi zubi su vredna amajlija, njegova otrovna krv postaje oklop ako se junak u njoj okupa. Ima ružnu glavu koja je mešavina konjske i svinjske, sa izuvijanim đavolskim rogovima, četiri oštre pandže i špicast rep. Krila su rožnata poput šišmišovih, kaže se da u noći bez mesečine, veštice jašu na zmaju i vode ga da se hrani devicama. Grci poreklo zmaja nalaze među strašnom decom Ehidne, nordijski mit ih ubraja u zla bića zajedno sa divovima i patuljcima. Tolkin, taj rodonačelnik nove mitologije, izveštava nas da su zmajevi rođeni u alhemijskom loncu Neprijatelja, mudri i lukavi, ali podložni svim ljudskim slabostima. Još kaže da uživaju u takmičenju svake vrste, a naročito zagonetkama. Dalje nas podučava da svaki zmaj ima slabu tačku, rupu u oklopu, malu ali bitnu, od one vrste mana koju vešt heroj-strelac može da iskoristi. Da bi upotpunili njihovu grozu i moć, srednjovekovni alhemičari zmaju dodaju i mogućnost bljuvanja vatre. Zmaj postaje oličenje zla, gospodara tamne strane svih prirodnih elemenata. Slika zapadnjačkog zmaja dosta govori o našoj civilizaciji, njenim strahovima i idejama o svetu. Ako uporedite odraslog zmaja sa dinosaurusima, naći ćete zapanjujuću sličnost koja ukazuje na to da su jadni zmajevi satanizovani usled našeg straha, neodređenog nasleđenog straha od reptila, straha od prirode koja je moćnija od čoveka, straha od elemenata koje zmaj predstavlja.

Kineski zmaj, svrstava se u jednu od četiri magijske životinje (jednorog, feniks, kornjača i zmaj). On predstavlja „yang“, nebo, plavu boju, planine, stub, u svakom slučaju pozitivno i blagorodno biće. Ceo daleki istok poštuje zmaja kao božanstvo koje donosi kišu, božanstvo mudrosti i dobre sreće. Konfučije je za svoj susret sa mudrim Lao Ceom rekao : „Zmaj je savršena životinja jer njega ne možeš uhvatiti u zamku, uloviti u mrežu ili oboriti strelicom. Danas sam video Lao Cea, i video sam zmaja.“ Ova plemenita životinja bila je obeležje carstva. Zmaj, odnosno zmajski konj otkrio je prvom caru „yin“ i „yang“. Knjiga Promena Ji Đing, zmaja predlaže kao simbol mudrosti. Carski presto se zvao zmajski presto, a po carevoj smrti objavljivano je : „…da se on vinuo u nebesa na zmajevim krilima…“ Kinezi su zmaja videli kao veoma šarenu životinju. Krase ga vijugavo telo od riblje krljušti, zakržljale noge sa kandžama orla i otiskom šape tigra (!), vrat i rep su mu nalik zmiji, glava mu je kao konjska ili lavlja, ali može da podseća i na psa, a rogovi su kao kod jelena. Kineski zmaj ne mora da ima krila, budući da on leti magijom ili na oblacima, ali najčešće ih ima, makar u obliku trakastih udova koji lepršaju oko njegovog izuvijanog tela. Inspirisani zmajem, Kinezi su smislili istoimenu igračku koja hvata vetar i veselo jedri po nebu. Nijedna ceremonija ne može da prođe bez povorke u obliku zmaja koja se spretno vrti i pleše. Hramovi, škole i porodice se takmiče ko će da napravi šareniju, dužu i spretniju zmajsku kolonu. Zmaj dalekog istoka oko svog vrata nosi privezan biser, simbol sunca, u kome leži njegova snaga. Oduzimanjem bisera, ova strašna zver se kroti i njena moć zauzdava.

Kao da su Orijentalci uvideli da mudrost i veština mogu da upregnu prirodne elemente. Kao da nam poručuju da je šapat koji čujemo: „ubij, uništi da bi se odbranio!“, samo prevara koju iracionalni strahovi ulivaju u naš um. Zmajevi su nestali, a sa njima i magija. Priroda nestaje, a i Čovek će nestati ako ne nauči kako da uhvati biser sunca i počne da živi zajedno sa elementima, a ne protiv njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure