img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tranzicija

Srbija, Evropa i LBGT

15. март 2006, 23:26 Jasmina Lazić
Copied

Rezultati istraživanja koje je sproveo Labris, organizacija za lezbijska ljudska prava, pokazuju da 59 odsto ispitanika oseća potrebu da emigrira iz Srbije zbog neprihvatanja njihove seksualne orijentacije

BORBA, PRAVO I TRADICIJA: Zaljubljeni Italijani,…

Srbija i Crna Gora je ostala jedina zemlja u regionu u kojoj još nije usvojen Opšti antidiskriminacioni zakon. Skupština Srbije bi 27. marta trebalo da izglasa Predlog zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, ali što se tiče LGBT (Lesbian Gez Bi Trans Gender) populacije, stvar se, bar još izvesno vreme, neće pomeriti sa mrtve tačke. Sve političke partije u Srbiji su 11. oktobra prošle godine decidirano odbile predlog za legalizaciju homoseksualnih brakova, kao i dozvolu homoseksulanim parovima da usvajaju decu. Svi su, doduše, istakli da se protive diskriminaciji svake vrste i da se zalažu za poštovanje ljudskih prava, ali niko ne smatra da je rešavanje statusa osoba homoseksulane orijentacije prioritet. Uprkos tome što ovdašnji političari legalizaciju homoseksualnih brakova ne smatraju za jedno od tranzicionih „moranja“, Evropska unija ne misli tako.

Šta to, onda, obavezuje Srbiju?

REČENO I UČINJENO: Srbija i Crna Gora je od 1993. godine jedna od članica Saveta Evrope, što je obavezuje na poštovanje odluka koje ovo telo donosi. Jedna od takvih odluka je i Direktiva Saveta Evrope, doneta 2000. godine, kojom se zabranjuje svaka diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i vanbračnog statusa na radu i u vezi sa radom. Buduće članice su obavezne da udovolje kriterijumima za pristup EU-u. Među njima je i sveobuhvatno i bezuslovno poštovanje ljudskih prava, što od država kandidatkinja zahtevaju Kopenhaški kriterijumi, Sporazum o Evropskoj uniji i Amsterdamski sporazum. Ovaj poslednji donosi pravnu podlogu za sprečavanje svake diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, te zahteva da je potrebno pristupiti svim potrebnim akcijama radi sprečavanja diskriminacije na osnovu pola, rasne i etničke pripadnosti, religije, vere, hendikepa ili seksualne orijentacije.

…Elton Džon i njegov-a suprug-a…

U ovom trenutku, SCG je jedna od 22 zemlje članice Saveta Evrope koje pravno ne priznaju istopolne parove, a o tome koliko bežimo od neminovnog svedoči i izveštaj Evropske komisije iz Brisela od 7. novembra 2005. godine. U delu koji se odnosi na seksualnu orijentaciju, stoji da u SCG nije načinjen napredak u usvajanju opšteg antidskriminacionog zakona, iako su posebni zakoni koji se odnose na jednakost polova i na zaštitu ugroženih grupa već usvojeni ili se nalaze u skupštinskoj proceduri. U izveštaju se ocenjuje da naše zakonodavstvo samo sporadično pominje zabranu seksualne diskriminacije kao posebnu obavezu i zaključuje da je stepen zaštite protiv diskriminacije u SCG još uvek daleko od standarda EU-a.

U Ustavnoj povelji državne zajednice SCG kada je reč o poštovanju ljudskih prava, seksulana orijentacija nije navedena, ali se poštuju osobe „drugog statusa“, što bi, ako bismo se pred EU-om igrali asocijacija, moglo odnositi i na LGBT populaciju. Seksulana orijentacija se eksplicitno navodi u antidiskriminacionim odredbama četiri zakona. U Zakonu o radu i Zakonu o visokom obrazovanju koji su usvojeni prošle godine, diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije izjednačena je sa diskriminacijom na osnovu pola, rase, invalidnosti, jezika i ostalih kategorija. Zakon o radiodifuziji, usvojen 2002. godine, zabranjuje plasiranje informacija kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica, između ostalog, i zbog seksualne opredeljenosti. Zakon o javnom informisanju, koji je na snazi od 2003, predviđa da lice na koje se kao pripadnika grupe lično odnosi uvredljiva informacija ima pravo da podnese tužbu sudu protiv autora informacije i protiv odgovornog urednika javnog glasila u kome je informacija objavljena, čime može da zahteva zabranu njenog ponovnog objavljivanja i presudu na trošak tuženih. Ukoliko je, međutim, „govor mržnje“ deo naučnog ili novinarskog teksta, a objavljen/citiran u kritičkom tonu, povreda zabrane govora mržnje se odbacuje. Koliko se od člana 39 u praksi zazire najbolje pokazuje medijska slika Srbije u kojoj LGTB populacija, istina, klizi iz sektora „egzotika“, ali i dalje ostaje marginalizovana, dok su novine i dalje pune „sočnih“ epiteta kada je reč o ovoj ili nekoj drugoj tematici neizrecivoj kultivisanim rečnikom.

…šerijatsko vešanje homoseksualaca

EVROPSKA PRAKSA: Trend pravnog priznavanja homoseksualnih parova na Zapadu je u porastu. U tome su do sada najdalje otišle Holandija, Belgija i Španija, koje su legalizovale homoseksualne brakove. Ostale zemlje, svaka na svoj način i u domenu svojih zakona, prihvataju istopolnu seksualnu orijentaciju. Najčešće pravne formulacije su registrovanje kohabitacije/registrovanje partnerstva i neregistrovana kohabitacija homoseksualnih parova. Velika Britanija je u decembru prošle godine istopolnim parovima priznala prava i obaveze koje važe i u heteroseksualnom braku. Švedska je još 1988. priznala ograničena imovinska prava u odnosu na nevenčane heteroseksualne parove, da bi 2003. ta prava bila izjednačena sa pravima koja uživaju i heteroseksualni parovi. Registrovanim homoseksualnim parovima su od 1994. godine omogućene pune garancije zaštite, odgovornosti i povoljnosti koje važe i za brak, uključujući i dogovore u slučaju raskida veze. Zanimljivo je da čak i oni koji nisu državljani Švedske (ako imaju stalno boravište u Švedskoj najmanje dve godine ) mogu da registruju partnerstvo sa osobom bilo kog državljanstva na teritoriji ove zemlje. Švedska, međutim, još uvek nije usvojila zakon o istopolnim brakovima, ali je on u proceduri švedskog parlamenta. Iako je Holandija 2001. usvojila Zakon o gej braku – između ostalog i pravo na penziju, socijalno osiguranje, nasleđivanje i šira adoptivna prava u odnosu na decu – zabranjuje usvajanje dece iz inostranstva. Nemački parlament je 2000. odobrio gej brak u ograničenoj formi. To podrazumeva da partneri mogu nositi isto prezime; zajedničko starateljstvo ukoliko jedan od članova ima starateljstvo nad decom iz prethodne veze, kao i usvajanje partnerovog deteta; i u slučaju da je jedan od partnera državljanin druge zemlje – njegovu imigraciju u Nemačku. „Staž“ koji istopolni partneri moraju da ispune da bi bili priznati u Portugalu traje dve godine. Nakon toga, odlukom iz 2001. uživaju većinu prava koja su bliska heteroseksualnim brakovima. Španija koja je Zakon o gej brakovima usvojila prošle godine uprkos dominaciji Katoličke crkve, za razliku od Belgije koja je ovaj akt usvojila dve godine ranije, dozvoljava istopolnim parovima usvajanje dece.

Kada je reč o bivšim članicama SFRJ, istopolne parove ne priznaju Makedonija ni Bosna i Hercegovina. Hrvatska je 2003. donela akt kojim homoseksualni parovi sa tri godine zajedničkog života uživaju ista prava (u smislu nasleđivanja i izdržavanja) kao i heteroseksualni, dok je Slovenija prošle godine donela Zakon o registrovanju stranih partnera. Za razliku od hrvatskog, slovenački zakon omogućava samo delimično pravo nasleđivanja i ne pruža nikava prava u smislu socijalnog i zdravstvenog osiguranja i penzionih prava.

SRPSKA ZATUCANOST: „Tuci pedera“

Koliko daleko su otišle evropske zemlje u ovom pogledu, svedoče i podaci da mnogi traže azil u ovim zemljama upravo zbog seksulane orijentacije, odnosno zbog diskriminacije koju doživljavaju u matičnoj zemlji, dok je Švedska, navodno, po pitanju azilanata iz muslimanskih zemalja gde se homoseksualci kažnjavaju smrću, postala „izuzetno otvorena“. Rezultati istraživanja koje je sproveo Labris, organizacija za lezbijska ljudska prava, pokazuju da 59 odsto ispitanika oseća potrebu da emigrira iz Srbije zbog neprihvatanja njihove seksualne orijentacije. Zanimljivo je da se prilikom podnošenja zahteva za vizu u ambasadi Velike Britanije kao razlog posete može navesti i registracija istopolnog partnerstva. Procedura je ista kao i za heteroseksualne parove, što važi i za Švedsku i Belgiju. Boravišna dozvola se, naravno, ne može dobiti samo iz tog razloga, ali ukoliko se podnesu svi neophodni papiri i utvrdi da je reč o stabilnoj vezi, kažu u ambasadama ovih zemalja, dozvola može biti izdata.

Broj evropskih zemlja koje su priznale istopolne parove ipak nije nadmašio one koje ih i dalje ignorišu. Da nismo usamljeni svedoči i činjenica da istopolne parove ne prihvataju ni neke od zemalja koje su duboko zagazile u tranziciju kao što je, na primer, Poljska. Svoje neprihvatanje/indiferentnost do sada su pokazale i Italija, Rumunija, Grčka, Monako, Malta, Kipar, Albanija, Turska, Bugarska, Lihtenštajn i bivše članice SSSR.

"Zločin" i kazna

Devetnaestog jula prošle godine dva iranska tinejdžera su javno pogubljena zato što su homoseksualci. Mladići su javno obešeni na trgu u Mašharu, na severoistoku Irana, pošto su (verovatno posle dugotrajne torture) priznali da su upražnjavali homoseksualne odnose. Pre pogubljenja mladići su proveli četrnaset meseci u zatvoru, gde su često bili bičevani sa po 228 udaraca. Jedan je bio star osamnaest, a za drugog se pretpostavlja da nije imao ni šesnaest godina. Nijedan od njih dvojice nije bio svestan da se homoseksualnost kažnjava smrću. Trojica drugih mladića, takođe optuženih da su upražnjavali seks sa muškarcima, bekstvom su izbegli smrt. Prema šerijatskom zakonu, kazni vešanja podležu i devojčice starije od devet i dečaci stariji od petnaset godina. U Pakistanu, Saudijskoj Arabiji, Avganistanu, Mauritaniji, Jemenu i Sudanu, kazna za homoseksualnost je, takođe – smrt.



Komentari: 1

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vremenska prognoza

21.јун 2026. I.M.

Prvi dan leta donosi tropske temperature do 35 stepeni

Srbija je ušla u leto uz pretežno sunčano vreme i visoke temperature, ali meteorolozi upozoravaju da bi popodne moglo doneti lokalne pljuskove sa grmljavinom i gradom

Pehar za osvajača Svetskog prvenstva

Svetsko prvenstvo 2026.

19.јун 2026. Aleksa Petrovski

Fudbal u senci Bele kuće: Kako je Svetsko prvenstvo izgubilo moć kompromisa

Brojnim navijačima zabranjen je ulazak u SAD zbog ,,migracionog rizika”

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure