Dunavfest kreće s velikim zadatkom i ciljem: da kulturom promoviše Beograd i Srbiju, i da spaja
Lepa vest na kraju leta: počinje novi festival Dunavfest! Od 31. avgusta do 11. septembra, na prostorima beogradskog dela Dunava, odvijaće se dramski, muzički i likovni programi domaćih i stranih izvođača, s namerom da kulturom promovišu Beogradsku tvrđavu (čitaj Beograd i Srbiju) i Dunav. Ovu zamisao reditelja Nebojše Bradića realizuje Javno preduzeće „Beogradska tvrđava“ uz pomoć desetak kulturnih i obrazovnih institucija i – Ministarstva kulture Srbije.
„Namera nam je bila da svemu onom što svakodnevno radimo, dakle čuvamo i promovišemo kulturno nasleđe i organizujemo kulturne programe, damo nov kvalitet i da sve to skupimo u jedan događaj na atraktivnom prostoru Beogradske tvrđave“, kaže direktorka JP „Beogradska tvrđava“ Ivana Lučić-Todosić. „Kao što Dunav štitimo od zagađenja tako ovim festivalom štitimo i njegovu kulturu. Kulturno nasleđe nije gotova stvar, ono se istražuje, stavlja u funkciju, a to treba osmisliti. Očekujemo da će naš festival biti povod novim istraživanjima mnogih tema vezanih za Dunav.“ Ivana Lučić-Todosić naglašava da će ovogodišnji program povezati „Beogradsku tvrđavu sa rekonstruisanom Kulom Nebojša gde će se odvijati veći deo programa, kao i da će pokazati mogućnosti njene multifunkcionalne sale. Mi joj, rekla bih, festivalom dajemo prvi polet. Oživećemo i stare prostore: Barutana će, na primer, pored postojeće izložbe, dobiti nove sadržaje, a pokazaćemo i nove potencijale Beton hale i Ade Huje.“
Dunav će biti direktni učesnik otvaranja festivala: predstava, muzičko-scenski događaj Poslednje putovanje Rige od Fere (režija i dramatizacija Nebojše Bradića priče Ive Andrića) počeće na brodu koji kreće iz Zemuna, a završiće se u Kuli Nebojša, sledom poslednjih dana života grčkog revolucionara Rige od Fere. Osim Poslednjeg putovanja, u Kuli Nebojša će biti i Ostrvo, koncert lautiste Edina Karamazova i prvakinje Beogradske opere (i njene upravnice) Katarine Jovanović – pokušaj otkrivanja kako muzika Baha, Hendla i De Falje korespondira sa prostorom u kome je pogubljen Riga od Fere. Prvi put će biti izvedena i kompozicija Istar, nazvana po staroslovenskom imenu donjeg toka Dunava, čiji je autor Ivan Brkljačić, a Muzika na vodi je naslov koncerta Kamernog orkestra Gudači svetog Đorđa.
Prostoru Barutane su namenjeni koncerti „mlađe“ muzike, izložbe i radionice. Švedski saksofonista Mats Gustafson i njegov bend sviraće džez kompozicije svoje zemlje iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, mađarski cimbalista Kalman Balog sa Džipsi cimbalo bendom predstaviće romsku muziku raznih regiona ovog područja, a Boris Kovač i kvintet La kampanela sviraće mešavinu roka i džeza. U Barutani će biti i multimedijalni program Ale i bauci, izložba crteža i animirani film Rastka Ćirića – zanimljivo predstavljanje bića iz srpske mitologije (poznatih iz istoimene knjige Aleksandra Palavestre), i radionica za najmlađe Ala za sat Ive Ćirić.
Na Adi Huji, mestu gde su živeli Kelti, biće izložba o njima, ali i degustacija vina Podunavlja, dok se Beton hala ispostavila pogodnom za Podunavljem Srbije sa Feliksom Kanicem, izložbu crteža nepristrasnog putnika Feliksa Kanica (autor Đorđe Kostić) i izložbu Stranci u Beogradu o Đorđu Vajfertu, Geci Konu, Davorinu Jenku, Fransisu Makenziju, Arčibaldu Rajsu, Ignjatu Bajloniju i drugim stranim državljanima koji su uticali na Beograd.
Cilj Dunavfesta po Nebojši Bradiću, koji je i predsednik Umetničkog saveta festivala, jeste „da kulturno nasleđe Beograda i Srbije koristi kao inspiraciju za nova umetnička dela, aktivira novu publiku i podstiče stvaralaštvo mladih. Dunavski festival na Beogradskoj tvrđavi će biti važna međunarodna inicijativa Srbije za Dunavsku strategiju, pokrenuće brojne aktivnosti na polju umetničke muzike, dizajna, dramskog stvaralaštva i umetničkog obrazovanja. Umetnici iz različitih zemalja Dunavske strategije će učestvovati u zajednički stvorenom umetničkom konceptu. Na taj način će Dunav ponovo promovisati zajedničko kulturno nasleđe i biti plodna osnova za razvoj kreativnosti.“ Dokaz ovoj nameri je virtuelnu Muzej Dunava, čija je izrada u toku. Kako najavljuje Ivana Lučić-Todosić, u ovaj projekat će biti uključene sve Dunavske zemlje: kulturnom nasleđu srpskog dela Dunava, a na njegovim obalama je preko 20 arheoloških lokaliteta i sedam tvrđava, biće priključena baština i ostalih država koje ulepšava Dunav.
I tako, po Nebojši Bradiću „umetnost plovi, ove godine prvi put. Plovidba je stalna promena, neminovnost i nezaustavljivost promene. Podrazumeva fluidnost i avanturu. Ona znači grananje i sakupljanje, tokove koji se sabiraju u maticu, ali i šire u deltu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ćuti se o razlozima zašto je iznenada iseljena biblioteka „Fontana“ na Novom Beogradu, a dostupne informacije su nepotpune i netačne. Sumnja se da je biblioteka, koja je od javnog, uklonjena radi nečijeg privatnog interesa
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!