

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ruski mediji preneli su delove iz ekspozea Miloša Vučevića, mandatara za sastav nove vlade Srbije, sa posebne sednica Skupštine Srbije, piše Danas.
Njihov fokus je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji.
RIA Novosti prenose Vučevićeve reči da su „ruski i ukrajinski narod bratski za Srbiju, zvanični Beograd je osudio postupke Ruske Federacije, ali nije i neće podržati antiruske sankcije Zapada“.
Srbija ne može i neće da se odrekne prijateljstva sa Rusijom, čiji narod smatramo bratskim, baš kao i Ukrajinci, prenose RIA Novosti Vučevića.
„Prijateljstvo je dokazano i pokazano u teškim vremenima. Ako sada nemamo priliku da praktično pomognemo našim ruskim prijateljima, definitivno im nećemo nauditi ni na koji način“, rekao je šef Ministarstva odbrane parlamentarcima.
Ovaj ruski medij napominje i da je Vučić reagovao na tvrdnje zapadnih političara o imenovanju „sankcionisanih političara“ u budućoj vladi Srbije, navodeći da će Kabinet ministara biti srpski i da će težiti srpskim interesima.
Ruski mediji prenose delove iz ekspozea Miloša Vučevića mandatara za sastav nove vlade Srbije sa posebne sednica Skupštine Srbije.
Njihov fokus je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji.
RIA Novosti prenose Vučevićeve reči da su „ruski i ukrajinski narod bratski za Srbiju, zvanični Beograd je osudio postupke Ruske Federacije, ali nije i neće podržati antiruske sankcije Zapada“.
„Kabinet ministara će biti srpski i težiće srpskim interesima“
Srbija ne može i neće da se odrekne prijateljstva sa Rusijom, čiji narod smatramo bratskim, baš kao i Ukrajinci, prenose RIA Novosti Vučevića.
„Prijateljstvo je dokazano i pokazano u teškim vremenima. Ako sada nemamo priliku da praktično pomognemo našim ruskim prijateljima, definitivno im nećemo nauditi ni na koji način“, rekao je šef Ministarstva odbrane parlamentarcima.
Ovaj ruski medij napominje i da je Vučić reagovao na tvrdnje zapadnih političara o imenovanju „sankcionisanih političara“ u budućoj vladi Srbije, navodeći da će Kabinet ministara biti srpski i da će težiti srpskim interesima.
TASS piše da je Vučević nagovestio da će ta zemlja nastaviti da sledi odluku Saveta za nacionalnu bezbednost, prema kojoj Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali neće uvoditi sankcije Protiv Ruske Federacije.
Lenta.ru piše da je Vučević naglasio da Srbija priznaje teritorijalni integritet Ukrajine, posle odluke Saveta za nacionalnu bezbednost.
Međutim, vlada te zemlje ne namerava da uvede sankcije Rusiji. Političar je takođe istakao da Srbi smatraju da su i Rusi i Ukrajinci bratski narodi.
Podsećaju da je predsednik Srbije ranije izjavio da će zemlja nastaviti da se kreće evropskim putem. On je porekao glasine o odbacivanju evropske integracije od strane Beograda i mogućem pridruživanju BRICS- u.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve