

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Na dan kada je Kijev osnovan, Rusija je izvela najveći napad dronovima do sada na ukrajinsku prestonicu. Vojska tvrdi da je PVO oborio na desetine dronova i projektila. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da su vojnici protivvazdušne odbrane heroji zemlje
Rusija je tokom jutra pokrenula novi talas napada na prestonicu Ukrajine. Kijev je napadnut dronovima i raketama, a ukrajinske PVO jedinice oborile su više od 40 projektila.
Ukrajinski zvaničnici otkrili su da u 15. Ruskom vazdušnom napadu u ovom mesecu nije bilo žrtava, a ni štete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko napisao je na Telegramu da je protekla noć bila teška, kao da nema ni mrtvih ni povređenih.
U današnjem napadu ruska vojska koristila je kombinaciju bespilotnih letelica Šahid iranske proizvodnje. Prema navodima administracije, ovo je bio 15. talas napada od početka maja.


Inače, u nedelju uveče su dve osobe poginule, a tri povređene u jednom od najgorih napada dronom u poslednjih nekoliko meseci.
Na dan kada je Kijev osnovan, Rusija je ponovo poslala dronove u ukrajinsku prestonicu, a vojska tvrdi da je uhvatila desetine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pohvalio je putem Telegrama ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
“Gledajte gore kako biste uništili neprijateljske projectile, avione, helikoptere i dronove. Svaki put kada oborite neprijateljske bespilotne letelice i projektile životi su spaseni. Vi ste naši heroji”, rekao je Zelenski.
Inače, Zelenski je zatražio od parlamenta da prekine sve odnose sa Iranom na 50 godina jer ta zemlja snabdeva Rusiju dronovima i drugom vojnom opremom.
“Treba primeniti specijalne ekonomske i druge restriktivne mere protiv Irana na period od 50 godina”, istakao je Zelenski, prenosi Gardijan.
I.Đ./Spiegel/Guardian
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve