
Jubilej „Vremena“
Traže se svesni čitaoci: „Vreme“ časti 35 odsto
Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan

Beograd–Subotica
Deset godina pošto je najavio da će brza pruga spajati Beograd i Budimpeštu od 2018. godine, predsednik Srbije Aleksandar Vučić provozao se brzim vozom – do Subotice.
Sada to mogu i građani, do nedelje (12. oktobar) besplatno, posle uz 2.000 dinara za povratnu kartu. Voz Soko bi trebalo da stiže za 79 minuta stajući samo u Novom Sadu i Vrbasu. Regionalni vozovi, sa više stanica, stizaće za 99 minuta.
Ako je verovati najavama, teretni saobraćaj do Budimpešte krenuće kroz dva meseca, a putnički u februaru ili martu. “Ostaje da se dogovore carine, granična kontrola”, rekao je Vučić.
Predsednik je crvenu vrpcu presekao stidljivije nego inače, jasno je i zašto. Voz mora da prođe pored još zatvorene – i, možda, zrele za rušenje – stanice u Novom Sadu koja je obeležena smrću. To nije jedina stanica u Vojvodini koja je u lošem ili očajnom stanju.
Cena pruge, građene sa kineskim kompanijama, dogurala je do oko 1,3 milijarde evra – četiri puta više nego što je pre skoro petnaest godina procenila EU, koja je deo kredita htela bespovratno da stavi na raspolaganje.
EU je predviđala prugu brzine do 160 na sat, a srpske vlasti su htele do 200 kilometara na sat, čime se od Beograda do Subotice štedi osam minuta.
Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi prvu istragu protiv bivših ministara Momirovića, Vesića i drugih zbog sumnje da su oštetili državu za više od 100 miliona dolara na ovom projektu.
Rat u Gazi
Dve godine od terorističkog napada Hamasa i nakon što je Izrael pobio 65.000 Palestinaca u Gazi i sravnio taj maleni pojas sa zemljom, pregovori o prekidu vatre vode se u “pozitivnoj atmosferi”.
Takve diplomatske floskule stižu do javnosti nakon što su se u Egiptu okupili predstavnici Izraela i Hamasa da preko posrednika razmotre mirovni plan Donalda Trampa.
Ovaj predviđa puštanje svih talaca u zamenu za skoro dve hiljade Palestinaca zatočenih u Izraelu, povlačenje izraelske armije iz Gaze, razoružavanje Hamasa, prelaznu tehnokratsku vlast koju vode Palestinci kao i obnovu Gaze.
Iako je Hamas “delimično” pristao na plan, dok ovaj broj “Vremena” ide u štampu, nije jasno koliko bi još nadvlačenje moglo da potraje. Razaranje i humanitarna katastrofa u Gazi se nastavljaju.
Prethodno je Izrael zaustavio humanitarnu flotilu koja je, uz veliku pažnju svetske javnosti, pokušala da doturi pomoć u Gazu. Svi su pohapšeni i potom deportovani – među njima švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i student iz Srbije Ognjen Marković.
U rukama Hamasa je i dalje – pretpostavlja se, živ – srpski državljanin Alon Ohel.
U komentaru uredništva “Njujork tajms” piše da je krajnje vreme da se rat okonča – zarad talaca, palestinskih civila, ali i Izraela i njegove bezbednosti. “Užasi koje je Izrael izazvao u Gazi izazvali su oštar pad podrške Izraelu u Sjedinjenim Državama i drugde.”
Protiv Izraela se vodi postupak zbog sumnji na genocid, dok je premijer Benjamin Netanjahu na međunarodnim poternicama.

Pacifikovanje škola
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je čovek oštre inteligencije, načitan, spreman da se udubi u resor koji vodi, ali i čovek divovske sujete i bez skrupula. Tako ga opisuje jedan izvor “Vremena” iz Ministarstva.
“Ministarka Slavica Đukić Dejanović je prethodno igrala igru – malo stegne, malo popusti. A ovaj je došao da bez milosti sprovede odmazdu”, kaže naš izvor.
U odmazdi nad pobunjenim školstvom smenjene su desetine direktora i otpuštene stotine nastavnika. Tako su škole mahom pacifikovane mada još ima pobuna protiv instaliranih direktora. Recimo, u Petoj gimnaziji, gde deca nemaju normalan raspored časova jer je direktorka otpustila nepodobne nastavnike. U Gimnaziji “Uroš Predić” u Pančevu učenici su u blokadi.
Stanković je sada na Pinku ponovio da vlada “nulta tolerancija” na blokade i da se sve mora rešavati dijalogom. A on je, tobože, za taj dijalog spreman.
“To nije ministar prosvete, nego ministar osvete”, kaže predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije Dušan Kokot. “Oni postavljaju direktore sa dna kace, a prosvetni radnici bi trebalo da ćute? To se neće desiti i to bi i ministar trebalo da zna”, navodi Kokot za “Vreme”.
Stanković je rekao da u nekoliko škola “pate” direktori koji su bili spremni da “preuzmu odgovornost”. Tu misli na ljude koje je lično imenovao umesto onih koje je lično smenio.
O tome sindikalac Kokot kaže: “Treba da pate i patiće kada su pristali da rade sa kvinslinzima i da se okreću od svojih kolega”.
Godišnjica
Barem četiri hiljade studenata iz Beograda trebalo bi pešice da krene za Novi Sad uoči obeležavanja godišnjice pada nadstrešnice 1. novembra. Te subote se u Novom Sadu očekuje najveći skup koji je taj grad video.
“Neka to bude dan sećanja. Neka bude i dan odlučnog nastavka borbe, jer sećanje bez akcije znači pristajanje, a mi na to nikada nećemo pristati”, saopštili su studenti u blokadi Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.
Iako se plan protesta još ne zna, vlast je već najavila da se tobože planiraju neredi. Tu je podržana saopštenjima ruske službe koja je za 1. novembar najavila pokušaj dovršavanja “srpskog Majdana”.
Novinarka “Vremena” Katarina Stevanović, koja je prošli put kao reporterka pešačila sa studentima do Novog Sada, a u tom gradu je i privođena dok je radila svoj posao, ići će opet pešice do mesta skupa.
Ne zna šta tačno da očekuje od tog dana. “Ovog puta ću imati i svu opremu – prsluk kao i prošli put, ali i šlem ako krenu kamenice, i fiziološki rastvor ukoliko bude suzavca”, kaže ona.
Izdavaštvo
Sajam knjiga u Beogradu održaće se od 25. oktobra do 2. novembra, uz lomljenje koplja o tome treba li učestvovati. Nekoliko značajnih izdavačkih kuća – među njima Clio, Arhipelag, Geopoetika – neće biti na Sajmu.
Oni su od organizatora tražili da sajam počne i završi se dva dana ranije kako se ne bi preklapao sa godišnjicom pada nadstrešnice, kao i da se snize cene za zakup štandova. Ništa nije prihvaćeno.
Iako to kritikuje, Udruženje knjižara i izdavača, kao i nezavisni izdavači Vulkan i Čigoja, ipak će učestvovati. “Naše učešće na Sajmu je znak da kultura i knjiga neće biti poraženi. U toj borbi povlačenje bi predstavljalo predaju”, navode u saopštenju.
Ljudi od knjige, izdavači i pisci tako se poslednjih dana spore da li ići ili ne ići na Sajam, ko je tu moralno posrnuo ili je pak bojkot Sajma jalov kao i, recimo, bojkot izbora.
“Voleo sam, kao i svi, sajam knjiga zbog uzbudljivog meteža i živog duha. Mnogima je sada teško da pristanu na upokojenje duha i prihvate Ekspo, buduću prestonicu rijaliti knjiga”, kaže za “Vreme” Zoran Hamović, prvi čovek izdavačke kuće Clio.
Time aludira na činjenicu da bi ovo mogla biti poslednja smotra knjige na sajmištu, pre preseljenja negde u Surčin. “Ne znam koliko je za preporuku da se ide na sajam knjiga onim danima kad budu organizovano autobusima dolazili studenti koji žele da uče”, dodaje Hamović.
Organizatori Sajma saopštavaju da nema velikog talasa otkaza, da će biti 400 izlagača iz zemlje i inostranstva i da će biti super.

Srpsko narodno pozorište
Ključa u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu pošto je prošle sedmice otkazano izvođenje opere Ero s onoga svijeta. Desilo se to pošto je violinista Bojan Glušica usred poslednje probe pozvan da dođe na saslušanje u policiju.
Tamo su, priča Glušica za “Vreme”, imali njegove prepiske sa kolegama i objave na društvenim mrežama koje se odnose na koleginicu, opersku pevačicu Natašu Tasić Knežević, odbornicu sa liste SNS u Beogradu i raniju poslanicu.
Glušica je ispitivan zbog prijave da je navodno na nacionalnoj osnovi vređao Natašu Tasić Knežević, koja je Romkinja.
Kritike su se odnosile na izvođenje koleginice kao i priče da je mesto u SNP-u dobila partijskim putem, rekao je Glušica za “Vreme”. O tome svedoči i “njeno nedavno izvođenje himne u Novom Sadu na skupu pristalica SNS protiv studentskih i građanskih protesta”.
Viđenje da su se kritike odnosile na pevanje podržava i sindikat, dok sama Nataša Tasić Knežević nije htela da govori za “Vreme”. Režimski tabloidi uzeli su na zub ceo ansambl SNP tvrdeći da “sprovode linč” koleginice.
Stvar je “procurila” u medije po svemu sudeći pošto se Nataša Tasić Knežević žalila upravi pozorišta. Potom je Romska partija, želeći da se stane na kraj glasinama, podnela zvaničnu prijavu.
Uprava pozorišta je pak uputila demanti na ranije pisanje “Vremena” gde smo na osnovu proverenih izvora naveli da su “neosnovane optužbe” Nataše Tasić Knežević izazvale odlaganje nastupa. Ta tvrdnja je “neistinita, obmanjuje javnost i narušava profesionalni i lični ugled” operske pevačice, navodi uprava SNP.
Inače, u sindikatu SNP kažu da su molili upravu za razgovor, ali da im to nije uslišeno.

Samo do petka svi svesni čitaoci mogu da se pretplate na „Vreme“ uz epskih 35 odsto popusta za naš 35. rođendan
Predsednici, premijeri, ministri i njihovi režimi dolaze i odlaze, mi ostajemo. I tako več 35 godina. Bez nas je nemoguće sagledati i razumeti istoriju Srbije i postjugoslavenskog prostora, a što se njih tiče – neka sami vide šta će pričati deci i unucima

O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim

Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati

“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve