

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Naučnici smatraju da bi zakonsko povećanje minimalnog uzrasta za kupovinu cigareta širom sveta moglo smanjiti zavisnost od nikotina
Mladima bi trebalo zabraniti kupovinu duvanskih proizvoda do 22. godine, predložili su naučnici nakon što je istraživanje pokazalo da oni koji počnu da puše pre 20. godine teže prestaju sa tom navikom.
Naučnici smatraju da bi zakonsko povećanje minimalnog uzrasta širom sveta moglo smanjiti zavisnost od nikotina.
Tim iz Japana posmatrao je 1.382 pušača koji su posetili kliniku za prestanak pušenja u Kjotou. Pacijenti su podeljeni u dve grupe na osnovu godine u kojoj su počeli da puše – mlađi od 20 godina ili 20 godina i stariji. Svi su ispunili Fagerstromov test zavisnosti od nikotina (FTND), standardni alat za procenu intenziteta fizičke zavisnosti od nikotina.
Šta je pokazala studija?
Test je postavljao pitanja poput „koliko brzo nakon što se probudite popušite prvu cigaretu?“ i „koliko cigareta dnevno popušite?“, a ispitanici su davali odgovore koji se boduju. Brojke se zatim sabiraju i daju nisku zavisnost (jedan-dva), nisku do umerenu (tri-četiri), umerenu (pet-sedam) ili visoku (osam ili više).
Ugljen monoksid takođe je meren u dahu kako bi se pokazalo koliko je cigareta popušeno u posjednja 24 sata. Ukupno 556 pušača počelo je da puši pre 21. godine, što je zakonska granica u Japanu, dok je njih 826 počelo kad je napunilo 20 godina.
Oni koji su tu naviku razvili pre 21. godine izjavili su da su pušili 25 cigareta dnevno u poređenju sa 22 dnevno u grupi koja je kasnije počela da puši. Oni koji su počeli ranije takođe su imali više respiratorne nivoe ugljen monoksida u dahu.
Od onih koji su rano počeli da puše, njih 46 odsto je prestalo da puši u poređenju sa 56 odsto onih koji su počeli da puše kad su bili stariji od 20 godina.
Teže se ostavljaju
Nalazi su predstavljeni na kongresu Evropskog kardiološkog društva (ESC) 2023. u Amsterdamu.
„Naši rezultati pokazuju da je rani početak pušenja povezan s većom zavisnošću od niktoina, čak i u mladom odraslom dobu“, rekao je autor dr Kodži Hasegava iz Nacionalne bolničke organizacije „Kyoto Medical Centre“.
„Studija pokazuje da povećanje zakonske granice za kipovinu duvana na 22 ili više godina može dovesti do smanjenja broja ljudi zavisnih od nikotina i izloženih riziku od štetnih zdravstvenih posledica“, dodao je.
U većini zemalja morate da imate više od 18 godina da biste kupili cigarete, a u nekim američkim državama morate imati najmanje 21 godinu.
B.G./021.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve