Radnici su podeljeni u dve grupe: jedna je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula
TREMA I HLADNA PROSTORIJA: Radnici Zastave na testu inteligencije
Svi radnici fabrike Zastava automobili koji pretenduju na to da zadrže posao, do kraja februara biće podvrgnuti testovima intelektualnih, motoričkih, organizacionih i drugih sposobnosti za koje novi poslodavac, torinski Fijat, procenjuje da su neophodne. Prema ugovoru s Fijatom, predviđeno je da italijanska kompanija, odmah posle testiranja, preuzme 1000 Zastavinih radnika. Fijat bi trebalo da uposli najmanje 2400 radnika do kraja 2010. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja 200.000 vozila godišnje. Radnici su podeljeni u dve grupe, na takozvane „bele“ i „plave kragne“, odnosno na zaposlene u administraciji i proizvodnji. U zavisnosti od boje kragne, razlikuju se i testovi koje radnici rešavaju. Ove nedelje, u prostorijama Zastavine upravne zgrade koje je čuvalo obezbeđenje, testiranje je počelo, a led je probila grupa od 252 radnika. Njih 126 iz redova „belih“, zaposlenih u marketingu i Zastavinom Informaciono-računarskom centru i drugim službama, testirano je u ponedeljak, dok „plavi“, odnosno radnici Zastava bezbednosti i oni koji su angažovani na proizvodnoj liniji zastave 10, u trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne) još uvek rešavaju svoje zadatke.
Iako jedina zvanična informacija u vezi sa pitanjima i zadacima uz pomoć kojih će biti proverena oštrina uma i brzina prstiju Zastavinih radnika glasi da je sve u vezi sa testom strogo čuvana poslovna tajna, zaposleni koji su obavili testiranje bili su više nego voljni da novinarima ispričaju kako test izgleda. Testiranje je podeljeno na četiri dela, a za svaki od delova predviđeno vreme za rešavanje zadataka je 30 minuta. Obuhvaćeni su verbalno-numerički i test inteligencije, poznavanje mehanike i test organizacionih sposobnosti.
U prvoj fazi testiranja, koja se sastoji od 40 pitanja, trebalo je na osnovu podataka iz tabele proceniti rentabilnost pojedinih fabrika ili konvertovati određenu sumu novca iz jedne valute u drugu. „Tražilo se praktično znanje, a gotovo niko nije uspeo da reši više od dve trećine zadataka“, kaže jedan od Zastavinih inženjera, koji je među prvima polagao testove. Test inteligencije takođe ima 40 pitanja čija težina gradacijski raste, a zadatak je u određenom nizu geometrijskih oblika postaviti pravu na prazno mesto. Kada je reč o testiranju znanja iz mehanike, trebalo je, na primer, odrediti smer kretanja zupčanika, ili pravac i način pomeranja poluga. Ovaj deo testa nije bio težak onima koji su završili tehničke fakultete, ali ostali kažu da su se pošteno namučili. Takođe, radnici imaju pritužbe i na uslove u kojima su testirani, jer su zadatke za koje im je potrebna koncentracija rešavali u prostoriji bez grejanja.
Predsednik Samostalnog sindikata fabrike Zastava automobili Zoran Mihajlović kaže da su do sada testirani radnici ocenili da su testovi bili veoma obimni, ali i teški: „Mislimo da su takvi testovi primereniji za mlade radnike koji se tek zapošljavaju, a ne za one koji su školovanje završili pre 20 godina.“ On dodaje da su radnici uplašeni, jer misle da su testove loše uradili. Takođe smatra da radnik u pogonu treba da zna „svoju mašinu“, a ne da popunjava obrasce: „Sve mi ovo liči na odlazak deteta u predškolsko i sklapanje slagalica različitih boja.“ Bilo je i pritužbi na to što su Fijatovi testovi napravljeni prema standardima Evropske unije i da nisu prilagođeni ovdašnjim ljudima. Nije poznato koliko uspeh na testu zavisi od mentaliteta, tek, prilikom provere organizacionih sposobnosti, radnici su podeljeni u dve grupe. Prva je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula.
Sledeća grupa radnika trebalo bi da bude testirana 19. januara, a do tada bi sa svakim radnikom iz već testirane grupe trebalo da bude obavljen pojedinačni razgovor. Provera sposobnosti radnika poverena je beogradskoj Agenciji za upravljanje ljudskim resursima HRSD (Human Resources Solutions & Development), koju je angažovao Fijat. Ova firma postoji od 2005. godine i pruža usluge poslodavcima u selekciji i psihometrijskoj proceni zaposlenih, kreiranju i sprovođenju trening-programa za usavršavanje radnika i psihološke podrške zaposlenima. Tim koji se bavi ovim uslugama čine psiholozi i psihijatri sa međunarodnim sertifikatima Međunarodne psihoanalitičke asocijacije i treneri obučavani u okviru programa britanskog Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD). Agencija HRSD do sada nije imala velike klijente poput Fijata, ali su njeni stručnjaci radili za velike strane kompanije i pojedine državne institucije u Srbiji, a u saradnji sa američkom kompanijom World Wide Strategies uključeni su u projekte Svetske banke usmerene na reformu tržišta rada.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!