
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Radnici su podeljeni u dve grupe: jedna je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula

Svi radnici fabrike Zastava automobili koji pretenduju na to da zadrže posao, do kraja februara biće podvrgnuti testovima intelektualnih, motoričkih, organizacionih i drugih sposobnosti za koje novi poslodavac, torinski Fijat, procenjuje da su neophodne. Prema ugovoru s Fijatom, predviđeno je da italijanska kompanija, odmah posle testiranja, preuzme 1000 Zastavinih radnika. Fijat bi trebalo da uposli najmanje 2400 radnika do kraja 2010. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja 200.000 vozila godišnje. Radnici su podeljeni u dve grupe, na takozvane „bele“ i „plave kragne“, odnosno na zaposlene u administraciji i proizvodnji. U zavisnosti od boje kragne, razlikuju se i testovi koje radnici rešavaju. Ove nedelje, u prostorijama Zastavine upravne zgrade koje je čuvalo obezbeđenje, testiranje je počelo, a led je probila grupa od 252 radnika. Njih 126 iz redova „belih“, zaposlenih u marketingu i Zastavinom Informaciono-računarskom centru i drugim službama, testirano je u ponedeljak, dok „plavi“, odnosno radnici Zastava bezbednosti i oni koji su angažovani na proizvodnoj liniji zastave 10, u trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne) još uvek rešavaju svoje zadatke.
Iako jedina zvanična informacija u vezi sa pitanjima i zadacima uz pomoć kojih će biti proverena oštrina uma i brzina prstiju Zastavinih radnika glasi da je sve u vezi sa testom strogo čuvana poslovna tajna, zaposleni koji su obavili testiranje bili su više nego voljni da novinarima ispričaju kako test izgleda. Testiranje je podeljeno na četiri dela, a za svaki od delova predviđeno vreme za rešavanje zadataka je 30 minuta. Obuhvaćeni su verbalno-numerički i test inteligencije, poznavanje mehanike i test organizacionih sposobnosti.
U prvoj fazi testiranja, koja se sastoji od 40 pitanja, trebalo je na osnovu podataka iz tabele proceniti rentabilnost pojedinih fabrika ili konvertovati određenu sumu novca iz jedne valute u drugu. „Tražilo se praktično znanje, a gotovo niko nije uspeo da reši više od dve trećine zadataka“, kaže jedan od Zastavinih inženjera, koji je među prvima polagao testove. Test inteligencije takođe ima 40 pitanja čija težina gradacijski raste, a zadatak je u određenom nizu geometrijskih oblika postaviti pravu na prazno mesto. Kada je reč o testiranju znanja iz mehanike, trebalo je, na primer, odrediti smer kretanja zupčanika, ili pravac i način pomeranja poluga. Ovaj deo testa nije bio težak onima koji su završili tehničke fakultete, ali ostali kažu da su se pošteno namučili. Takođe, radnici imaju pritužbe i na uslove u kojima su testirani, jer su zadatke za koje im je potrebna koncentracija rešavali u prostoriji bez grejanja.
Predsednik Samostalnog sindikata fabrike Zastava automobili Zoran Mihajlović kaže da su do sada testirani radnici ocenili da su testovi bili veoma obimni, ali i teški: „Mislimo da su takvi testovi primereniji za mlade radnike koji se tek zapošljavaju, a ne za one koji su školovanje završili pre 20 godina.“ On dodaje da su radnici uplašeni, jer misle da su testove loše uradili. Takođe smatra da radnik u pogonu treba da zna „svoju mašinu“, a ne da popunjava obrasce: „Sve mi ovo liči na odlazak deteta u predškolsko i sklapanje slagalica različitih boja.“ Bilo je i pritužbi na to što su Fijatovi testovi napravljeni prema standardima Evropske unije i da nisu prilagođeni ovdašnjim ljudima. Nije poznato koliko uspeh na testu zavisi od mentaliteta, tek, prilikom provere organizacionih sposobnosti, radnici su podeljeni u dve grupe. Prva je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula.
Sledeća grupa radnika trebalo bi da bude testirana 19. januara, a do tada bi sa svakim radnikom iz već testirane grupe trebalo da bude obavljen pojedinačni razgovor. Provera sposobnosti radnika poverena je beogradskoj Agenciji za upravljanje ljudskim resursima HRSD (Human Resources Solutions & Development), koju je angažovao Fijat. Ova firma postoji od 2005. godine i pruža usluge poslodavcima u selekciji i psihometrijskoj proceni zaposlenih, kreiranju i sprovođenju trening-programa za usavršavanje radnika i psihološke podrške zaposlenima. Tim koji se bavi ovim uslugama čine psiholozi i psihijatri sa međunarodnim sertifikatima Međunarodne psihoanalitičke asocijacije i treneri obučavani u okviru programa britanskog Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD). Agencija HRSD do sada nije imala velike klijente poput Fijata, ali su njeni stručnjaci radili za velike strane kompanije i pojedine državne institucije u Srbiji, a u saradnji sa američkom kompanijom World Wide Strategies uključeni su u projekte Svetske banke usmerene na reformu tržišta rada.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve