Radnici su podeljeni u dve grupe: jedna je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula
TREMA I HLADNA PROSTORIJA: Radnici Zastave na testu inteligencije
Svi radnici fabrike Zastava automobili koji pretenduju na to da zadrže posao, do kraja februara biće podvrgnuti testovima intelektualnih, motoričkih, organizacionih i drugih sposobnosti za koje novi poslodavac, torinski Fijat, procenjuje da su neophodne. Prema ugovoru s Fijatom, predviđeno je da italijanska kompanija, odmah posle testiranja, preuzme 1000 Zastavinih radnika. Fijat bi trebalo da uposli najmanje 2400 radnika do kraja 2010. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja 200.000 vozila godišnje. Radnici su podeljeni u dve grupe, na takozvane „bele“ i „plave kragne“, odnosno na zaposlene u administraciji i proizvodnji. U zavisnosti od boje kragne, razlikuju se i testovi koje radnici rešavaju. Ove nedelje, u prostorijama Zastavine upravne zgrade koje je čuvalo obezbeđenje, testiranje je počelo, a led je probila grupa od 252 radnika. Njih 126 iz redova „belih“, zaposlenih u marketingu i Zastavinom Informaciono-računarskom centru i drugim službama, testirano je u ponedeljak, dok „plavi“, odnosno radnici Zastava bezbednosti i oni koji su angažovani na proizvodnoj liniji zastave 10, u trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne) još uvek rešavaju svoje zadatke.
Iako jedina zvanična informacija u vezi sa pitanjima i zadacima uz pomoć kojih će biti proverena oštrina uma i brzina prstiju Zastavinih radnika glasi da je sve u vezi sa testom strogo čuvana poslovna tajna, zaposleni koji su obavili testiranje bili su više nego voljni da novinarima ispričaju kako test izgleda. Testiranje je podeljeno na četiri dela, a za svaki od delova predviđeno vreme za rešavanje zadataka je 30 minuta. Obuhvaćeni su verbalno-numerički i test inteligencije, poznavanje mehanike i test organizacionih sposobnosti.
U prvoj fazi testiranja, koja se sastoji od 40 pitanja, trebalo je na osnovu podataka iz tabele proceniti rentabilnost pojedinih fabrika ili konvertovati određenu sumu novca iz jedne valute u drugu. „Tražilo se praktično znanje, a gotovo niko nije uspeo da reši više od dve trećine zadataka“, kaže jedan od Zastavinih inženjera, koji je među prvima polagao testove. Test inteligencije takođe ima 40 pitanja čija težina gradacijski raste, a zadatak je u određenom nizu geometrijskih oblika postaviti pravu na prazno mesto. Kada je reč o testiranju znanja iz mehanike, trebalo je, na primer, odrediti smer kretanja zupčanika, ili pravac i način pomeranja poluga. Ovaj deo testa nije bio težak onima koji su završili tehničke fakultete, ali ostali kažu da su se pošteno namučili. Takođe, radnici imaju pritužbe i na uslove u kojima su testirani, jer su zadatke za koje im je potrebna koncentracija rešavali u prostoriji bez grejanja.
Predsednik Samostalnog sindikata fabrike Zastava automobili Zoran Mihajlović kaže da su do sada testirani radnici ocenili da su testovi bili veoma obimni, ali i teški: „Mislimo da su takvi testovi primereniji za mlade radnike koji se tek zapošljavaju, a ne za one koji su školovanje završili pre 20 godina.“ On dodaje da su radnici uplašeni, jer misle da su testove loše uradili. Takođe smatra da radnik u pogonu treba da zna „svoju mašinu“, a ne da popunjava obrasce: „Sve mi ovo liči na odlazak deteta u predškolsko i sklapanje slagalica različitih boja.“ Bilo je i pritužbi na to što su Fijatovi testovi napravljeni prema standardima Evropske unije i da nisu prilagođeni ovdašnjim ljudima. Nije poznato koliko uspeh na testu zavisi od mentaliteta, tek, prilikom provere organizacionih sposobnosti, radnici su podeljeni u dve grupe. Prva je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula.
Sledeća grupa radnika trebalo bi da bude testirana 19. januara, a do tada bi sa svakim radnikom iz već testirane grupe trebalo da bude obavljen pojedinačni razgovor. Provera sposobnosti radnika poverena je beogradskoj Agenciji za upravljanje ljudskim resursima HRSD (Human Resources Solutions & Development), koju je angažovao Fijat. Ova firma postoji od 2005. godine i pruža usluge poslodavcima u selekciji i psihometrijskoj proceni zaposlenih, kreiranju i sprovođenju trening-programa za usavršavanje radnika i psihološke podrške zaposlenima. Tim koji se bavi ovim uslugama čine psiholozi i psihijatri sa međunarodnim sertifikatima Međunarodne psihoanalitičke asocijacije i treneri obučavani u okviru programa britanskog Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD). Agencija HRSD do sada nije imala velike klijente poput Fijata, ali su njeni stručnjaci radili za velike strane kompanije i pojedine državne institucije u Srbiji, a u saradnji sa američkom kompanijom World Wide Strategies uključeni su u projekte Svetske banke usmerene na reformu tržišta rada.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće
Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića
Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine
Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom
Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
U gradu pod Bukuljom zavladala je prava referendumska atmosfera: za i protiv vlasti, odnosno za i protiv studentske liste. Za razliku od ranijih godina, kada su išli samo kod “svojih” ljudi, u potrazi za “sigurnim glasovima” SNS kuca na vrata svakog građanina i svih privrednika
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!