Radnici su podeljeni u dve grupe: jedna je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula
TREMA I HLADNA PROSTORIJA: Radnici Zastave na testu inteligencije
Svi radnici fabrike Zastava automobili koji pretenduju na to da zadrže posao, do kraja februara biće podvrgnuti testovima intelektualnih, motoričkih, organizacionih i drugih sposobnosti za koje novi poslodavac, torinski Fijat, procenjuje da su neophodne. Prema ugovoru s Fijatom, predviđeno je da italijanska kompanija, odmah posle testiranja, preuzme 1000 Zastavinih radnika. Fijat bi trebalo da uposli najmanje 2400 radnika do kraja 2010. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja 200.000 vozila godišnje. Radnici su podeljeni u dve grupe, na takozvane „bele“ i „plave kragne“, odnosno na zaposlene u administraciji i proizvodnji. U zavisnosti od boje kragne, razlikuju se i testovi koje radnici rešavaju. Ove nedelje, u prostorijama Zastavine upravne zgrade koje je čuvalo obezbeđenje, testiranje je počelo, a led je probila grupa od 252 radnika. Njih 126 iz redova „belih“, zaposlenih u marketingu i Zastavinom Informaciono-računarskom centru i drugim službama, testirano je u ponedeljak, dok „plavi“, odnosno radnici Zastava bezbednosti i oni koji su angažovani na proizvodnoj liniji zastave 10, u trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne) još uvek rešavaju svoje zadatke.
Iako jedina zvanična informacija u vezi sa pitanjima i zadacima uz pomoć kojih će biti proverena oštrina uma i brzina prstiju Zastavinih radnika glasi da je sve u vezi sa testom strogo čuvana poslovna tajna, zaposleni koji su obavili testiranje bili su više nego voljni da novinarima ispričaju kako test izgleda. Testiranje je podeljeno na četiri dela, a za svaki od delova predviđeno vreme za rešavanje zadataka je 30 minuta. Obuhvaćeni su verbalno-numerički i test inteligencije, poznavanje mehanike i test organizacionih sposobnosti.
U prvoj fazi testiranja, koja se sastoji od 40 pitanja, trebalo je na osnovu podataka iz tabele proceniti rentabilnost pojedinih fabrika ili konvertovati određenu sumu novca iz jedne valute u drugu. „Tražilo se praktično znanje, a gotovo niko nije uspeo da reši više od dve trećine zadataka“, kaže jedan od Zastavinih inženjera, koji je među prvima polagao testove. Test inteligencije takođe ima 40 pitanja čija težina gradacijski raste, a zadatak je u određenom nizu geometrijskih oblika postaviti pravu na prazno mesto. Kada je reč o testiranju znanja iz mehanike, trebalo je, na primer, odrediti smer kretanja zupčanika, ili pravac i način pomeranja poluga. Ovaj deo testa nije bio težak onima koji su završili tehničke fakultete, ali ostali kažu da su se pošteno namučili. Takođe, radnici imaju pritužbe i na uslove u kojima su testirani, jer su zadatke za koje im je potrebna koncentracija rešavali u prostoriji bez grejanja.
Predsednik Samostalnog sindikata fabrike Zastava automobili Zoran Mihajlović kaže da su do sada testirani radnici ocenili da su testovi bili veoma obimni, ali i teški: „Mislimo da su takvi testovi primereniji za mlade radnike koji se tek zapošljavaju, a ne za one koji su školovanje završili pre 20 godina.“ On dodaje da su radnici uplašeni, jer misle da su testove loše uradili. Takođe smatra da radnik u pogonu treba da zna „svoju mašinu“, a ne da popunjava obrasce: „Sve mi ovo liči na odlazak deteta u predškolsko i sklapanje slagalica različitih boja.“ Bilo je i pritužbi na to što su Fijatovi testovi napravljeni prema standardima Evropske unije i da nisu prilagođeni ovdašnjim ljudima. Nije poznato koliko uspeh na testu zavisi od mentaliteta, tek, prilikom provere organizacionih sposobnosti, radnici su podeljeni u dve grupe. Prva je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula.
Sledeća grupa radnika trebalo bi da bude testirana 19. januara, a do tada bi sa svakim radnikom iz već testirane grupe trebalo da bude obavljen pojedinačni razgovor. Provera sposobnosti radnika poverena je beogradskoj Agenciji za upravljanje ljudskim resursima HRSD (Human Resources Solutions & Development), koju je angažovao Fijat. Ova firma postoji od 2005. godine i pruža usluge poslodavcima u selekciji i psihometrijskoj proceni zaposlenih, kreiranju i sprovođenju trening-programa za usavršavanje radnika i psihološke podrške zaposlenima. Tim koji se bavi ovim uslugama čine psiholozi i psihijatri sa međunarodnim sertifikatima Međunarodne psihoanalitičke asocijacije i treneri obučavani u okviru programa britanskog Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD). Agencija HRSD do sada nije imala velike klijente poput Fijata, ali su njeni stručnjaci radili za velike strane kompanije i pojedine državne institucije u Srbiji, a u saradnji sa američkom kompanijom World Wide Strategies uključeni su u projekte Svetske banke usmerene na reformu tržišta rada.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ne bi iznenadilo da je iz evropskih institucija, pre svega iz Evropskog tužilaštva, pristigao dokazni materijal koji je TOK odlučio da ne ignoriše. Ako je taj materijal pristigao, onda je to i poruka evropskih institucija kako se očekuje da se po tom pitanju nešto i uradi. Čak možda i poruka da će tužioci imati neku vrstu političke zaštite”, kaže za “Vreme” advokat Vladimir Beljanski. Njegov kolega, advokat Jovan Rajić nastavlja: da ovo nije predstava u Vučićevoj režiji pokazuje ponašanje njegovih medija, koji već mesecima vode kampanju protiv TOK i koji su znali šta se sprema. Drugo, Vučić je poslao svog ličnog advokata Palibrka da brani Momirovića i vodi računa da ovaj ne kaže tužilaštvu nešto što ne treba
Darko Glišić, ministar za javna ulaganja, imao je moždani udar pred kamerama. Režim je pokušao da za to nekako okrivi građane, jer građani, tobože, nisu pokazali dovoljno empatije za ono što se dogodilo ministru. Međutim, režim je taj koji sistematski pokušava da ubije samilost kod građana. A ovo sa Glišićem samo je signal da je društvo sebi delimično odstranilo saosećanje kao čin samoodbrane
U Srbiji ima više radnika privatnog obezbeđenja nego policajaca. Dok su oni često loše obučeni i pripremljeni, njihovim gazdama ide odlično od poslova sa državom i lokalnim samoupravama. Ponekad je taj posao prljav, recimo izbaciti studente sa fakulteta ili opoziciju iz lokalne skupštine
Beograd očekuje strateški dijalog i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Kad su već iz Vašingtona stizali signali ohrabrenja, kako se dogodilo da Donald Tramp razreže Srbiji carine od 35 procenata, među najvišim u svetu i najvećim na Zapadnom Balkanu
Kao i sada, predsednik Republike Srpske se sa Sarajevom svađao javno. Kao i sa Evropom i sa SAD, pod čijim su sankcijama on i njegova porodica. Uprkos tome, njegovo se bogatstvo uvećavalo i njegova je moć u RS rasla iz godine u godinu. Ako je na početku karijere izgledao kao tvrd ali razuman političar, s vremenom se pretvorio u svojeglavog i nepristojnog kabadahiju koji galamom i psovkama rasteruje neprijatelje. Sada je, izgleda, stigao račun na naplatu
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!