Dragan Živojinović, Kisindžer: pouke za podanike i vladare; Arhipelag / FPN, Beograd 2026
Šta oblikuje ljude koji oblikuju istoriju? Dragan Živojinović sa beogradskog Fakulteta političkih nauka neumorno traga za odgovorom na ovo pitanje od početka svoje akademske karijere. Znanje, pronicljivost i erudicija koju je stekao tragajući za odgovorom nedavno su uobličeni u izuzetnu knjiguKisindžer: pouke za podanike i vladare. Iako je inicijalno bio “autsajder”, Henri Kisindžer je uspeo da iz drugog plana dođe do pijedestala američke globalne moći. Živojinovićeva knjiga istražuje kako je Kisindžer prevazišao strukturna ograničenja i uspeo da utiče na političko-istorijske tokove, ali i kako su društvo, lično iskustvo i karakter uticali na njegovo delovanje, ukazujući na suštinsku isprepletanost poslovnog i privatnog.
...…
ONO ŠTO NISTE ZNALI O HENRIJU KISINDŽERU
Šira čitalačka publika ima priliku da se kroz Živojinovićevu knjigu temeljno upozna sa životom i karijerom Henrija Kisindžera. Čak i oni sa dobrim predznanjem (pozitivnog i negativnog) legata ovog važnog profesora međunarodnih odnosa, političara i državnika, pisca važnih knjiga i konsultanta brojnih vlada i kompanija, u prilici su da saznaju impresivan broj novih podataka i priča. Izuzetna sinteza postojećih biografskih izvora, sa novim primarnim i sekundarnim dokumentima koje autor analizira, omogućuju pogled na Kisindžerov život iz jednog drugačijeg, holističkog ugla.
Knjiga je podeljena na četiri glave nazvane po godišnjim dobima, kao metaforama karijernog i ličnog razvojnog ciklusa Henrija Kisindžera – od njegovog rođenja u Nemačkoj i emigracije u SAD u dečaštvu, sve do smrti u dubokoj starosti. Svakako će “letnji” period biti najzanimljiviji ljubiteljima istorije Hladnog rata, jer se u njemu govori o Kisindžerovom angažmanu u administracijama predsednika Ričarda Niksona i Džeralda Forda, u kojima je bio ključni spoljnopolitički strateg i obavljao najpre funkciju savetnika predsednika SAD za nacionalnu bezbednost, a potom i državnog sekretara (jedno vreme obavljao je obe funkcije paralelno). No, ono što čini ovu knjigu posebnom jeste nit koja se prati od “prolećne” faze života Kisindžera na studijama i u vojsci, sve do zimske faze uticajnog globalnog mislioca – koji je na nekim mestima slavljen, dok je na drugima prokazan.
POUKE ZA PRAKSU I TEORIJU
Autentičnost ove knjige u odnosu na ranije biografije Kisindžera nalazi se i u tome što se njegov život i delo koriste kao studija slučaja za analizu nekih od ključnih pitanja u međunarodnim odnosima. Kroz Kisindžerovo iskustvo autor pokušava da istraži koji su to “tajni sastojci” uspešnog diplomatskog posredovanja, kolika je uloga etike u spoljnoj politici i mnoga druga pitanja koja ukazuju na suštinu diplomatije i državništva. Pored toga, učeći iz Kisindžerovih uspeha i grešaka, knjiga nudi i niz preporuka za praktičare u domenu diplomatije, bezbednosti, akademskog života – ali i uopšteno politike, pa i biznisa. Iz knjige se, između ostalog, možee saznati “kako postati društveno angažovani intelektualac, a ne izgubiti sebe”, zatim “kako biti veliki strateg” i “kako pametno upravljati silom u opadanju”, ili, na primer, “kako hendlovati intelektualce”.
Broj upotrebljenih teorijskih modela i koncepata je impresivan. Veliki deo pripada teorijskom domenu realizma u međunarodnim odnosima, ali je i čitav niz kompatibilnih koncepata iz liberalnih, konstruktivističkih i drugih pristupa. Među njima je i matrica “moralnog skora”, koju je razvio čuveni harvardski profesor Džozef Naj, a koja je precizno i nepristrasno primenjena u analizi etičnosti Kisindžerovog delovanja, računajući i najkontroverznije primere poput Vijetnama, Kambodže i Čilea. Živojinović određene koncepte dodatno modifikuje i unapređuje, dajući time i važan doprinos nauci. Primera radi, polazeći od koncepta politikologa Roberta Patnama o “diplomatiji kao igri na dva nivoa” (gde uspešni pregovarači moraju zadovoljiti i međunarodni i unutarpolitički nivo), Živojinović kroz Kisindžerov primer konceptualizuje “igru na tri nivoa”, dodajući i treći nivo – nivo ličnog mišljenja, stav i želja pojedinca sa kojima se pregovara. Upravo je sposobnost da se pronikne u karakter pojedinca odlikovala Kisindžera kao pregovarača.
LEKCIJE ZA SUTRAŠNJICU
Iako knjiga seže duboko u prošlost, ona je u svojoj analizi i poukama zagledana u budućnost. Važan deo knjige čini prikaz Kisindžerovih teorijskih radova, računajući i njegova istraživanja kako će veštačka inteligencija uticati na promene obrazaca ljudskog života, a time i svetskog poretka. Anticipirajući veštačku inteligenciju kao ključni resurs sutrašnjice (u čijem razvoju se danas trkaju velike sile i kompanije), Kisindžer se ovom temom bavio mnogo godina pre nego što je ona postala deo naše svakodnevice. U kontekstu aktuelnog preoblikovanja međunarodnog poretka posebno je važan deo u kome se analizira Kisindžerova teorija o legitimitetu kao gradivnom činiocu međunarodnog poretka. Iz ove teorije, ali i iz Živojinovićeve kritičke analize, može se saznati mnogo o tome koliko je i kako legitimitet važan za globalnu stabilnost sutrašnjice.
Važno je napomenuti i da će čitalačka publika iz Srbije u ovoj knjizi pronaći čitav niz paralela sa domaćim kontekstom, što čitanje čini dodatno uzbudljivim. Prelamanja na relaciji vlast–univerzitet iz vremena Niksonove administracije neodoljivo podsećaju na trenutnu situaciju u Srbiji – naročito kada se pročitaju Niksonove besne i neodmerene reči “profesori su neprijatelji!”. Takođe, domaću publiku zainteresovanu za srpsko-američke odnose posebno će privući sekcija o Kisindžerovom odnosu prema Jugoslaviji i Srbiji. Ova sekcija pruža važnu sintezu predstavljenu kroz “sedam pouka” o karakteru srpsko-američkih odnosa koje se mogu izvući analizom Kisindžerovog pristupa Srbiji i ovom delu Evrope, a koje su važne i za buduće spoljnopolitičko pozicioniranje Srbije.
“ŽILETOV STIL”
Konačno, knjigu odlikuje zanimljiv i originalan stil. Autor navodi kako je u pitanju “koktel teorije (čisto da znate da ste u školi i da možete da uopštavate stvari), empirije (morate se potruditi da imate, u meri u kojoj je to moguće naravno, ažurirane podatke ili podatke kao takve koji ilustruju vašu teoriju) i trivije.” Poslednji činilac ovog “svetog trojstva” je ono što daje poseban šmek. Kisindžerove, ali i Živojinovićeve lične anegdote ispričane u knjizi – kao i anegdote autoru bliskih ljudi, ili važnih ličnosti poput Čerčila ili Niksona – predstavljaju važne rukavce koji omogućavaju čitaocu da ga matični tok knjige ne odvede prebrzo od izvora do ušća. U tim rukavcima čitalac oseti posebnu draž plovidbe kroz tok autorovih misli, imajući priliku da zastane i obradi ono što je do tada pročitao.
Za one koji poznaju izuzetan nastavni i istraživački rad Dragana Živojinovića na Fakultetu političkih nauka svakako nije iznenađenje da se ispod potpisa ovog autora nalazi jedno remek-delo. Tako je čuveni “Žiletov stil”, koji je kroz predavanja oblikovao svaku generaciju studenata u prethodne dve i po decenije, sada prenet i u pisanu formu. Zato će čitanje ove knjige biti veliko zadovoljstvo za eksperte u oblasti diplomatije i međunarodne politike, kao i za laike koji vole zanimljive i inspirativne knjige.
Autor je profesor na Fakultetu političkih nauka
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“!Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Diplomatski virtuoz koji je plivao između Harvarda i laboratorija korporacije Rand, “Niksonger” koji je preživeo Votergejt, plejboj Bele kuće, američki Meternik koji je otkrio Kiameriku, realista koji je govorio o “verodostojnosti”, “povezanosti” i “ravnoteži moći” i radio na udaljavanju nuklearnih sila od ivice ambisa, moralni relativista koji je pokrivao bombardovanje Vijetnamaca da bi prihvatili njegove koncepcije, supervizor nekoliko krvavih pučeva i veteran aktivan u 100, završio je život u 101. godini