Čačak su već u prepodnevnim satima 2. juna preplavili automobili sa registarskim oznakama Kraljeva, Lučana, Požege. Stigli fantomski birači. Bilo i “bugarskog voza” i ostalih mahinacija koje naprednjaci praktikuju na izborima već godinama, kao i birača sa adresama na kojima je ulični broj 0. Uveče su se brojali glasovi. I sutradan ujutru se brojali glasovi. I još uvek se broje glasovi, jer su podneti zahtevi za uvid u birački materijal i za ponovnu kontrolu nevažećih listića. Tek nakon toga GIK će moći da izađe sa preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Čačku
Rejting Srpske napredne stranke i gradonačelnika Čačka Miluna Todorovića – ujedno i predsednika Gradskog odbora SNS-a – bio je u konstantnom padu od polovine 2022. i tokom cele predizborne 2023. godine. To je bio glavni argument onih aktivista i članova SNS-a koji su od vrha stranke tražili smenu Todorovića sa mesta predsednika GO SNS Čačak. Njihov zahtev posebno je dobio na snazi nakon jedne od sednica naprednjačkog predsedništva – na njoj je tadašnji predsednik stranke Aleksandar Vučić “ribao” Todorovića i njegovog kolegu gradonačelnika Valjeva zbog najlošijeg rejtinga koji su gradski odbori u Čačku i Valjevu i oni lično imali od svih ostalih u Srbiji.
Sva istraživanja javnog mnjenja na temu lokalnih izbora pokazivala su da je Čačak zreo za promenu vlasti i da se samo čekaju lokalni izbori da se te prognoze verifikuju. Međutim, za ispunjenje tih predviđanja, osim pada rejtinga naprednjaka, bio je važan još jedan uslov, a to je saradnja čačanskih opozicionih stranaka i dogovor oko jedinstvene zajedničke liste kandidata za odbornike. Reklo bi se mala cena zarad ostvarenja zajedničkog interesa, a pre svega interesa građana, ali prevelika cena za prevazilaženje sujeta i ličnih ambicija.
foto: stojan marković…
VREME PREGOVARANJA
Pregovori i zajednički sastanci lokalnih opozicionih lidera trajali su od septembra prošle godine, pa sve do mesečak i po dana pred lokalne izbore, 2. juna ove godine. Neposredno pre toga, u avgustu prošle godine, čačanska opozicija našla je za shodno da ugasi građanske proteste na kojima se nepozvana pojavila sa obrazloženjem da je došla da logistički pomogne, a onda vrlo brzo otela protest od građana, zaposela govornicu i pravo da odlučuje kuda će protestna povorka prolaziti a kuda neće, pokušala da nametne lokalnim medijima kako da izveštavaju o protestima, a na poslednjem okupljanju najavila dolazak bagera kao čačanskog simbola rušenja Miloševićevog režima i povela građane u potragu čačanskim ulicama za navodno “uhapšenim” bagerom, koga, kako se ispostavilo, nije ni bilo.
Već nakon prve pojave pojedinih opozicionara osuo se broj građana na protestima, a svakog sledećeg puta bilo ih je sve manje. Taj jasan znak da opozicija mora korenito da menja svoj pristup građanima u predvečerje lokalnih izbora niko od čelnih ljudi stranačkih filijala nije prepoznao.
U politički uzavreloj čačanskoj kasnoj jeseni 2023. godine, kada se probudio građanski i ekološki aktivizam zbog početka gradnje staklenog vidikovca na Kablaru, čemu su se protivili planinari, ljubitelji prirode, ekolozi, stručnjaci za biljni i životinjski svet i laici, čačanski stranački opozicionari nisu prepoznali gnev i nezadovoljstvo građana i sporadično su se pojavljivali tek kada je trebalo vaditi ekološke aktiviste iz pritvora i sudnica. U proleće su usledili konačni dogovori oko zajedničke izborne liste. Posle zamornog prenemaganja ko sa kim hoće, a ko sa kim neće, završilo se odlukom da zajedničke liste – neće biti.
VREME IZBORA
Poruku građana, potvrđenu i overenu rezultatima decembarskih izbora prošle godine – da žele da opozicija na izbore izađe sa jedinstvenom zajedničkom listom, opozicione stranke u Čačku nisu prepoznale niti uvažile. Valjda su oni koji su donosili odluku o tome mislili da su pametnji od građana ili je prevladala sujeta – ko će ga znati. Rezultat je isti – zajedničke liste nije bilo.
Boško Obradović je, nakon podnošenja ostavke na funkciju predsednika Dveri, najavio da se vraća u rodni Čačak sa namerom da se angažuje na pravljenju zajedničke opozicione liste i jačanju opozicionog jedinstva. Ispostavilo se da ga kao opozicionog “ujedinitelja” u Čačku niko nije prihvatio, pa su Dveri u Čačku na lokalne izbore izašle samostalno.
Ostale opozicione stranke napravile su koalicione liste, a na jednoj od njih, pod imenom “Svi za Čačak”, našli su se Narodna stranka, Nova Srbija, POKS i Pokret poljoprivrednika Srbije. Gradski odbori Demokratske stranke, Srbije Centar, Novog DSS-a, Narodnog pokreta Srbija i Novog lica Srbije svoju zajedničku izbornu listu nazvali su “Čačak protiv nasilja”.
Kao poslednja, pod brojem 7, na glasačkom listiću pojavila se manjinska izborna lista “Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek”. Osim seksističkog i mizoginog naziva liste u kome se navode Srbi i Rusi kao braća, ali ne i Srpkinje i Ruskinje kao sestre, primetno je da na toj listi nema nijednog brata Rusa, već su svi kandidati i kandidatkinje pripadnici srpske nacije. Osim toga, Rusi u Srbiji nisu priznati kao manjinska nacija i nemaju Nacionalni savet Rusa, pa samim tim ova lista ne ispunjava zakonom propisane uslove da bude tretirana i priznata kao manjinska izborna lista, a ipak se našla na glasačkom listiću.
Na glasačkom listiću bile su i izborne liste dve grupe građana, koje su se, kako se ispostavilo posle prebrojavanja glasova, pokazale kao najprijatnije iznenađenje i kao moralni pobednici.
Izborna kampanja u Čačku bila je blaga i kad je u pitanju vlast i kad je u pitanju opozicija. Poruke su se pojavile na tek nekoliko bilborda, tu i tamo polepljen je po koji plakat, a najviše su bili zastupljeni flajeri koji su kačeni na brisače automobila i ostavljani u poštanskim sandučićima. Izdato je i poneko saopštenje za medije, a duela na lokalnim TV stanicama nije bilo.
foto: stojan marković…naprednjak Milun Torović (prvi s leva) deli sportske dresove
Inače, izbornu kampanju u Čačku obeležila je funkcionerska kampanja gradonačelnika Miluna Todorovića, koji je imao težak zadatak da opravda poverenje koje je, iako je jedan od najslabijih gradonačelnika SNS-a, dobio time što mu je dato da predvodi izbornu listu. Todorović je, sa par svojih saradnika gradskih funkcionera i fotografima i snimateljima lokalnih pronaprednjačkih televizija, u stilu Deda Mraza išao po čačanskim selima, nosio poklon pakete za domaćinstvo nekog lokalnog aktiviste SNS-a koji bi ga dočekao sa članovima svoje porodice, a nakon toga bi svratio do seoskog fudbalskog kluba i poklanjao komplete dresova za igrače.
Naravno sve se to događalo u radno vreme i uz korišćenje resursa Grada Čačka (automobili, gorivo, novac iz budžeta Grada…), izveštaje za medije distribuirao je Kabinet gradonačelnika iz Gradske uprave, a foto- i video-materijal je dokumentovao je “srdačnost” kojom su domaćini dočekivali gradonačelnika, bez navođenja da su “domaćini” zapravo aktivisti SNS-a, tj. statisti sa zadatkom. Čini se, ipak, da takva kampanja gradonačelnika nije bila učinkovita, pa je u pomoć u dva navrata za četiri dana došao i sam Aleksandar Vučić, po čijem imenu je nazvana i izborna lista.
Košarkaška hala u Čačku, u kojoj je održana izborna konvencija liste “Aleksandar Vučić – Čačak sutra”, verovatno bi bila poluprazna da nisu, po običaju, organizovanim autobuskim prevozom spontano pristigli sendvičari iz okolnih gradova. Samo iz Kompanije “Sloboda” u 12 prepunih autobusa dovedeni su radnici iz prve smene, kojima nisu pisane izlaznice sa radnog mesta niti im je umanjena fabrička dnevnica.
Zapažen je verbalni napad SNS-a na Grupu građana “ProBudimo Čačak” i njenog lidera Pavla Jelesijevića, u čemu je učestvovao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavama na TV Pink i Happy i u govoru na konvenciji u košarkaškoj hali da ta Grupa građana “dobija novac iz Nemačke i od Rokfelera i Soroša da ruši lokalnu čačansku vlast”. Nekome su pre izbora počele gaće da se tresu pa je primenjena izlizana fora o “domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima”.
Osim Vučića, u Čačak su par dana pre glasanja dolazili premijer Vučević, ministri Vesić, Gašić i ministarka Slavica Đukić Dejanović.
VREME BROJANJA
A onda je došao 2. jun – dan glasanja.
Čačak su već u prepodnevnim satima preplavili automobili sa registarskim oznakama Kraljeva, Lučana, Požege. Stigli fantomski birači. Bilo i “bugarskog voza” i ostalih mahinacija koje naprednjaci praktikuju na izborima već godinama, kao i birača sa adresama na kojima je ulični broj 0.
Uveče su se brojali glasovi. I sutradan ujutru su se brojali glasovi. I još uvek se broje glasovi, jer su podneti zahtevi za uvid u birački materijal i za ponovnu kontrolu nevažećih listića. Tek nakon toga GIK će moći da izađe sa preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Čačku.
Prema trenutno utvrđenim rezultatima, u Čačku je, od 94.167 birača upisanih u birački spisak, na glasanje izašlo 46.035 što je 48,89%. Najveći broj glasova osvojila je lista SNS-a i koalicionih partnera – 23.141 ili 50,3%, što je donelo 40 odborničkih mesta. Drugo i treće mesto po broju osvojenih glasova i odborničkih mandata zauzele su grupe građana, koje su time potukle liste opozicionih stranaka. GG “Ivan Ćalović – Istina i čast” dobila je 6.919 glasova, što je 15,03% ili 12 odborničkih mandata. GG “ProBudimo Čačak” osvojila je 6.156 glasova, što je 13,37% ili 10 odborničkih mandata. Lista “Svi za Čačak” osvojila je 4 odbornička mandata, lista Dveri” takođe 4 odbornička mandata, kao i lista “Čačak protiv nasilja”.
Ruska stranka prešla je cenzus manjinskih lista i osvojila jedan odbornički mandat. Ako ovo budu i konačni rezultati, naprednjaci će u Čačku sa svojim koalicionim partnerima biti vlast i u naredne četiri godine. Pobedili su zahvaljući glasovima Lučanaca, Požežana i Kraljevčana, koji su stopostotno izašli na glasanje u Čačku, za razliku od Čačana, kojih je manje od pola izašlo da glasa, kako kaže Vesna Jerotijević sa liste “ProBudimo Čačak”.
Grupe građana su održale lekciju opozicionim političkim strankama u Čačku. A vi čačanski opozicionari, kako ste vi?
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
U mnogim sredinama “isplivale” su grupe građana, od kojih su neke uz pomoć štapa i kanapa ostvarile neverovatno dobre rezultate. To govori da građani nisu zadovoljni naprednjacima, samo što ne prepoznaju alternativu. Naravno, tako im je to i nametnuto. Izgleda da “klasična”, da ne kažemo beogradska opozicija na lokalu ima manje uspeha nego grupe građana. I to jeste poruka ovih izbora. Uostalom, delom i onih decembarskih, lokalnih. Reč je o nedostajućoj infrastrukturi velikih partija, ali i nesenzibilisanosti mnogih lidera na to da se može pogledati i u tzv. unutrašnjost
Niti se u Beogradu na javnom servisu i u privatnim medijima vide Niš, njegovi problemi i ljudi koji se bave politikom na lokalu, niti nekog iz Beograda zanima lokalna politička scena. Ovo je poruka za političare, ali i za medije za koje svet prestaje kod robne kuće Ikea, kako je to jednom prilikom rekao doktor Milić
Jedno je sigurno: ni u jednom većem gradu se opozicioni tabor nije toliko približio onima koji uz “Ne može nam niko ništa” slave sigurne pobede. I pitanje je da li bi efekat bio uopšte postignut da su sve te stranke nastupile udruženo, kao što je bio slučaj u Novom Sadu. Kako god da bude, Nišlije su kroz Srbiju prošetale kao Zona Zamfirova kroz čaršiju
Kako god, vaše opravdano ljubopitanje je – kako je moguće da u onolikom gradu pišljivih deset tuceta ljudi dospe u privilegovan položaj da mu de facto bira vlast?
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!