

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Predrag Koraksić je rođen 15. juna 1933. godine u Gornjoj Gorevnici kod Čačka, u učiteljskoj porodici. Njegovo detinjstvo obeleženo je ratom i gubitkom oca, partizana ubijenog tokom Drugog svetskog rata, kao i izbeglištvom koje je usledilo. Karikature je počeo da objavljuje već sa 17 godina – 1950. godine u satiričnom listu “Jež” započeo je izuzetnu karijeru dugu više od sedam decenija. Iako je studirao arhitekturu u Beogradu, odlučio je da se u potpunosti posveti karikaturi i novinarstvu.
Koraks je više od tri decenije radio u “Večernjim novostima” odakle je, kao nepodoban, udaljen 1993. godine. Nakon toga on nastavlja da radi u nezavisnim medijima – najpre u nedeljniku “Vreme” i dnevniku “Borba”, potom i na portalima “Peščanik” i Slobodna Evropa, a u listu “Danas” je punih 26 godina gotovo svakodnevno objavljivao karikature. Decenijama je karikaturama i aktivizmom branio pravo na slobodno mišljenje i slobodu izražavanja ostavljajući neizbrisiv trag u novinarstvu, medijskoj kulturi i javnom životu Srbije i Balkana. Njegov prepoznatljiv crtež i britak humor bili su simbol otpora autoritarnosti, nacionalizmu i zloupotrebi moći. Bio je pravedan i nepotkupljiv, direktan i precizan, a karikature su jasno govorile i koliko je veliki i nepresušan bio njegov smisao za humor i satiru.
Valjda ne postoji novinarska nagrada kojom Koraksić nije ovenčan, naročito u poslednje tri i po decenije – od “Pjera”, preko “Dušana Bogavca” i “Stanislava Staše Marinkovića”, do Dobrog primera Novog optimizma. U oktobru 2004. godine Republika Francuska dodelila mu je Legiju časti za izuzetan doprinos borbi za demokratiju, slobodu izražavanja i antifašizam.
Da, i za antifašizam, jer su mu ekstremisti zagorčali detinjstvo, a bio im je meta i u poslednje četiri decenije života, tako da je neumorno i nepokolebljivo ukazivao karikaturom a i rečju na svu pogubnost šovinizma, ksenofobije i govora mržnje.
Kao jedan od osnivača NUNS-a, bio je deo generacije koja je stvarala prostor za nezavisno i profesionalno novinarstvo u najtežim vremenima. Zbog izuzetnog doprinosa profesiji i borbi za slobodu medija, NUNS mu je 2021. godine, povodom 88. rođendana, dodelio status počasnog člana.
Koraks je bio jedinstveni hroničar vremena i njegov pogled na stvarnost i glas neizmerno će nedostajati. O njegovom delu, a i saradnji i druženju sa njim, govoriće u subotu, 23. maja , od 15 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju njegove kolege i prijatelji: Branka Prpa, Dušan Petričić, Željko Bodrožić, Dragoljub Draža Petrović, Branislav Guta Grubački, Mijat Lakićević i Jelka Jovanović.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve