Protokolarni propust naljutio je zvaničnu Crnu Goru toliko da je Građanska partija, članica tamošnje vladajuće koalicije, pozvala na bojkot parlamenta državne zajednice dok je na njegovom čelu Dragoljub Mićunović
NI KRIV NI DUŽAN U CENTRU SRPSKO-CRNOGORSKIH ODNOSA: Pat Koks
Da je poseta predsednika Evropskog parlamenta Pata Koksa Beogradu bila upriličena par nedelja ranije, moglo bi se zaključiti da se jedan od Koksovih domaćina, predsednik skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljub Mićunović, kandidovao za predsedničke izbore u Srbiji prvenstveno sa ciljem da se evakuiše iz nezdrave atmosfere srpsko-crnogorskog parlamenta, koji nikako ne uspeva da se sastane bez problema.
Specijalnu sednicu održanu u ponedeljak nije, kao što se desilo krajem avgusta, propustio srpski borac za nezavisnost Vladan Batić, koji „nema vremena za besciljne seanse“, a nisu je propustili ni drugi neopisivo zauzeti poslanici srpske vladajuće koalicije. Za politički spektakl ovoga puta pobrinuli su se crnogorski borci za nezavisnost, koje je silno uvredio Mićunovićev poziv na susret sa predsednikom jedne od najvažnijih evropskih institucija.
Problem, koji je proizvela greška u protokolu, narastao je do te mere da je malena Građanska partija, članica crnogorske vladajuće koalicije, predložila korpulentnijoj braći – Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića i Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića – da bojkotuju rad parlamenta državne zajednice sve dok je na njegovom čelu Mićunović (GP ima jednog poslanika u parlamentu koji je uoči izbora doprineo utisku da je oko Đukanovića i DPS-a okupljen čitav blok stranaka koje se nazivaju proevropskim).
Crnogorske zvaničnike uvredio je način na koji su poslanici tamošnje republičke skupštine pozvani u Beograd – direktno, a ne preko nadležnih organa u Podgorici. Prema objašnjenju Branislava Radulovića, šefa kabineta predsednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, „Mićunović je u svojstvu predsednika unije poslao jedan vrlo formalan telegram poslanicima unije koji su iz Crne Gore, u kojemu se kratko saopštava da na osnovu člana 31, 23 i 37 poslovnika Skupštine SCG saziva sednicu za 29. septembar, na kojoj će se, i tu se pojavljuje jedna kardinalna greška, poslanicima Narodne Skupštine Srbije i poslanicima Republike Crne Gore obratiti gospodin Koks“.
U Podgorici se napravila čitava uzbuna. Čelnici vladajućih stranaka takmičili su se ko će živopisnijim jezikom da opiše svu dubinu i širinu nanete im uvrede. Pominjan je i Slobodan Milošević, ali se (bar u Beogradu) nije čula ocena da je tretman prema Podgorici „gori“, već samo „isti“ kao u vreme predsednika u čijoj izbornoj smeni vladajuća Crna Gora nije učestvovala. Najuvređenije, valjda po funkciji, delovao je Krivokapić – on je Mićunoviću uputio sitnu knjigu u kojoj veli da će „učiniti sve da crnogorski parlament nikada više, mimo svoje volje, ne zaseda mimo granica Crne Gore“.
Objašnjenje predsednika zajedničke skupštine da su crnogorski poslanici pozvani kao gosti i to na zahtev Koksa, samo je dolilo ulje na vatru i dalo priliku Miodragu Vukoviću, visokom funkiconeru DPS-a, da oceni kako nije reč o slučajnoj grešci, već je Mićunović imao zlu nameru. Iako bi se moglo pomisliti da je vladajuća Crna Gora, zapravo, jedva dočekala priliku da Evropu podseti na svoju težnju za nezavisnošću, Vuković je, u izjavi za Radio B92, govorio o „velikoj šteti koja je napravljena“, o čvrstoj rešenosti crnogorskih zvaničnika da drže do „digniteta, dostojanstva, procedura i uspostavljenih odnosa“, ali i nadi da će „ozbiljni ljudi u kontaktu sa gospodinom Koksom objasniti sve negativne posledice i pokušati sanirati ovo potpuno nedozvoljivo ponašanje kabineta predsednika skupštine državne zajednice“. Podgoričke „Vijesti“ najavile su epilog ogromnim naslovom na prvoj strani: „Na poziv Mićunovića za sjednicu tri skupštine, iz crnogorskog parlamenta odazvali se poslanici NS i SNS: Putuju oni kojima je Beograd bliži od Podgorice“.
I tačno tako – sednici su, od pozvanih gostiju iz crnogorskog parlamenta, prisustvovali samo poslanici Narodne stranke Dragana Šoća i Srpske narodne stranke Božidara Bojovića. Republičkih poslanika najveće, kako u Podgorici vole da kažu, „prosrpske“ stranke, Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića nije bilo, s obrazloženjem da „nisu dobili pismeni poziv“, što su proverili i u crnogorskom parlamentu i u Skupštini SCG. Bulatovićeva stranka saopštila je da bi, u slučaju da je bilo pismenog poziva, u Beograd krenuli i njeni republički, a ne samo poslanici u parlamentu zajednice, koji su se, kao i poslanici vladajućeg DPS-a, ipak, uredno odazvali pozivu i došli da čuju poruku predsednika Evropskog parlamenta.
Uprkos tolikoj količini dobre volje, cilj preduzetog putovanja nije im se baš u potpunosti ostvario zbog novog problema koji je iskrsao, ali koji, srećom, nije bilo moguće tumačiti po istom „međurepubličkom“ principu.
Zbog tehničkih problema („pao sistem“) ni poslanici ni novinari u parlamentu nisu bili u prilici da na internoj televiziji parlamenta čuju Koksovo obećanje da će EU podržati pozitivne korake beogradskih vlasti u cilju priključenja EU-u, ali i njegove izraze zabrinutosti zbog funkcionisanja sudske vlasti, slobode medija i saradnje sa Haškim tribunalom. „Za priključenje EU-u neophodno je usvojiti Kopenhaški kriterijum, dokument koji se odnosi na političke vrednosti, funkcionalnu ekonomiju i mogućnost da bude ispunjeno ono što je obećano. To su svari o kojima se ne pregovara kada se ide ka priključenju EU-u“, jasno i precizno je rekao Koks, što su, za razliku od gledalaca interne skupštinske televizije, gledaoci RTS-a mogli da čuju. Ali, ne i da razumeju, ukoliko ne govore engleski: da bi ceo cirkus upriličen povodom dolaska važnog evropskog funkcionera bio potpun, državna televizija je, naime, direktno prenosila Koksov govor, ali, opet zbog nečije omaške, bez prevoda na srpski jezik.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.