U okviru "Programa podrške profesionalnom razvoju medija u Srbiji" Evropska agencija za rekonstrukciju i Medija centar Beograd podržali su projekte 19 predstavnika medija, produkcionih grupa, agencija i drugih
PRIZNANJE MEDIJA CENTRU: Jasmina Debeljak…
Ove godine beogradski Medija centar obeležava deset godina rada. Ono što karakteriše Medija centar jeste njegov uporan rad na profesionalizaciji medija. Stoga potpisivanje dvogodišnjeg ugovora između Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR) i Medija centra, kao implementatora finansijskih sredstava Evropske unije, predstavlja svojevrsno priznanje ovoj instituciji. Jedan od segmenata ovog ugovora jeste Medijski fond, tj. Program podrške profesionalnom razvoju medija u Srbiji.
U okviru programa za 2003/04. godinu EAR je za podršku medijima u Srbiji izdvojio dva miliona evra i plasirao ih preko Medija centra; od decembra 2000. do sada potrošeno je ukupno deset miliona evra. U maju mesecu prošle godine raspisan je javni konkurs i na adresu Medija centra pristigle su 83 prijave iz Srbije, bez Kosova i Crne Gore. „Medijski fond predstavlja implementaciju finansijskih sredstava Evropske unije namenjenih medijima u Srbiji. Prioritetni godišnji programi su izgradnja institucija, ekonomski razvoj, evropska integracija i socijalni program razvoja civilnog društva u okviru koga je i podrška medijima u korektnom izveštavanju“, objašnjava za „Vreme“ Jasmina Debeljak, programski direktor Medija fonda. Prema rečima Jasmine Debeljak, ciljevi ovog konkursa bili su profesionalni razvoj medija i podizanje opšteg nivoa medija kroz proizvodnju programa. „Na ovaj konkurs mogli su da se prijave svi oni mediji (nacionalni, lokalni, štampani, elektronski, manjinski, onlajn…) od Subotice do Preševa, koji za rezultat imaju proizvod. Posle procesa evaluacije svih prijavljenih programa odabrano je 19 medija, sa kojima su 19. novembra 2004. godine potpisani ugovori u Medija centru, uz prisustvo direktora EAR-a Adriana Martinsa. O izboru projekata odlučila je petočlana međunarodna komisija koju je formirao EAR, dok je Medija centar uradio sve pripremne poslove. Vremenski period za realizaciju ovih programa je maksimalno deset meseci od dana potpisivanja ugovora.
…i Vladan Radosavljević
Projekti koji su pristigli u Medija centrar veoma su šaroliki, raznorodni i pokrivaju gotovo sve ciljne grupe. No, s obzirom na veliki broj zainteresovanih medija, programska direktorka Medijskog fonda kaže da su programi koji se bave problematikom marginalizovanih grupa i manjima – u manjini. „RTV Nišava iz Niša ponudila je projekat ‘Decenija intergracije Roma’ u kojem istražuju i analiziraju položaj ove manjinske grupe, dok se RTS u okviru dokumentarne serije ‘Zrno poštovanja’ bavi pitanjem ravnopravnosti polova.“ Jasmina Debeljak ističe da je izborom Medija centra za implementatora postignut „dupli cilj“ budući da je ovim projektom finansijski podržan i sam Medija centar. „Medijski fond je samo jedan od elemenata ugovora sa EAR-om, dok su druga dva medijska dokumentacija i medijska edukacija, niz specijalističkih i tematskih kurseva za novinare iz oblasti prava, ekonomije, ekologija, pridruživanje EU-u i bezbednost. Medijska dokumentacija predstavlja prvi elektronski medijski arhiv na Balkanu, jedinstven u ovom regionu.“
Vladan Radosavljević, izvršni direktor Medija, centra naglašava da je ovo prvi put da u oblasti medija jedna ovdašnja institucija vrši implementaciju sredstava EU-a. „To je svojevrstan dokaz poverenja u Medija centar i predstavlja logičnu odluku EAR-a s obzirom na to da mi dobro poznajemo medijsku situaciju.“ Dosadašnji implementatori sredstava EU-a bili su Helsinški odbor za ljudska prava i holandska organizacija Pres nau. „Ono čime se mi još bavimo jesu neke druge oblasti koje se tiču medija. To je, pre svega, medijsko pravo. Odmah posle demokratskih promena formirali smo radne grupe sastavljene od medijskih eksperata – pravnika i novinara“, kaže izvršni direktor ove institucije. Nacrte tri važna medijska zakona – Zakon o radiodifuziji, Zakon o javnom informisanju i Zakon o oglašavanju – izradili su eksperti Medija centra. „Vrlo je važno reći da su tekstovi nacrta zakona usvojeni u najvećem delu, ali da su neke bitne izmene učinjene u Skupštini prilikom usvajanja, što se posebno odnosi na broj članova Radiodifuznog saveta i način izbora. Mi smo napravili tekstove koji su bili usklađeni sa Savetom Evrope, ali su kasnije usledile intervencije političke prirode.“ Pored toga, Medija centar se bavi profesionalizacijom medija, edukacijom novinara u Srbiji i medijskom etikom, zbog čega je formiran Medijski savet koji ukazuje na primere flagrantnog kršenja novinarske profesije u štampanim medijima.
Devetnaest odabranih
Među 19 medijskih kuća kojima su odobrena sredstva za realizaciju programa nalaze se: Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), sa projektom proizvodnje nacionalnih vesti i dokumentarnog serijala „Zašto se u crkvi šapuće“; Atelje Varan produkcija (sedam dokumentarnih filmova), Beta pres (Beta 2005); RTV Bajina Bašta (jačanje regionalnog programa); RTV Bor (ekologija); DTV produkcija (omladinski program „Dnevna soba“); magazin „Ekonomist“ (dodatak „Evropske perspektive“); Asocijacija nezavisnih lokalnih medija Lokal pres (dodaci „Štampa plus“); RTV Nišava (položaj Roma); Novosadska novinarska škola (kratke radijske forme); Radio 021, Novi Sad (istraživačko novinarstvo); Radio 016, Leskovac (jačanje elektronskih medija na jugu Srbije); magazin „Reporter“ (istraživanje trgovine ljudima u Jugoistočnoj Evropi); RTS, program „Ovo je Srbija“ (ravnopravnost polova); Šok ART produkcijska grupa (TV serija „Sofa“); „Subotičke novine“ (istraživačko novinarstvo u lokalnim zajednicama); magazin „Timeout“ (dodaci namenjeni edukaciji mladih); VIN produkcijska grupa (VIN magazin); „Vreme“ (Balkanski atlas organizovanog kriminala).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.