

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Srbija se suočava sa komercijalizacijom zdravstva u kome su pacijenti pretvoreni u robu, kaže direktor Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš Dragan Milić. A takav sistem. Takav sistm ne valja i treba da se menja
Radeći prekovremeno 12 uzastopnih vikenda, tim Klinike za kardiohirurgiju niškog Univerzitetskog kliničkog centra operisao je 252 pacijenta i eliminisao listu čekanja, ali je umesto pohvala ministarka zdravlja Danica Grujičić rekla da je taj postupak diskutabilan, a bivši lider Sindikata lekara i farmaceuta Rade Panić da članovi tima kardiohirurgije zapravo urušavaju zdravstveni sistem.
„Ministarka je rekla da smo mali, beznačajni i da treba da ćutimo, a drznuli smo se da tražimo institut“, izjavio je za TV N1 direktor Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš Dragan Milić.
„Mi želimo da popravljamo sistem, koji je očito bolestan. Ako mislimo da su liste čekanja normalna stvar, onda nešto nije u redu s nama. Čim postoje liste čekanja, znači da sistem nije dobar, a naša želja je da ga promenimo u korist pacijenta“, kazao je Milić.
Pacijenti pretvoreni u robu
Prema njegovom mišljenju, pacijenti su u ovakvom sistemu pretvoreni u robu i suočavamo se sa komercijalizacijom zdravstva. „Slušam reklame ‘ova i ona privatna klinika’, neverovatno je koliko je bolest postala komercijalizovana. Mi smo se od pacijenta udaljili, a mnogo je tome doprineo kovid. Moramo sada da nađemo način da pomognemo pacijentima“, rekao je Milić.
Komentarišući reakciju ministarke Grujičić, on kaže da je bila „nekako neprimerena“.
Radili smo u kontinuitetu gotovo 100 dana, 12 vikenda zaredom, a onda je rečeno da nismo radili bitne već nebitne operacije. Ja ne znam koje su to intervencije nebitne“, istakao je Milić.
Bez političlkih ambicija
Dodao je da problem Nišlija i tog regiona nije rešen time što su dobili novi Klinički centar. „Klinički centar je delimično rešio problem, ali kada će pacijenti sa juga Srbije biti ravnopravni sa pacijentima u Beogradu. Neko se drznuo da kaže da Niš nije sagledan kako treba i pitam kad će taj maćehinski odnos prema Nišu da stane“, upitao je Milić. On je istakao da nema nikakve političke ambicije.
„Kažu mi da treba da se oformim pokret i da se kandidujem da budem gradonačelnik. Koje je to tek ludilo. Svako od nas treba da radi svoj posao, ne možete da očekujete od lekara da budu dobri gradonačelnici. Mi smo pobrkali lončiće. Nemojte da nam podmećete političke ambicije“, poručio je Milić.
On je potvrdio da će tužiti Panića i da će on na sudu morati da dokaže da su neki lekari i medicinsko osoblje radili pod pritiskom. „On je povredio celu našu kliniku. Ljudi su povređeni, rekli smo da ne tražimo ordenje, ali nećemo dozvoliti ni da nas nipodaštavaju“, rekao je Milić.
Z.S./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve