
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Šta se dogodi u bilo kojoj od 31.536.000 sekundi jedne godine

Deset… devet, ma kako da su do tad bile raspoložene, zvanice se konačno sabiru, osam, gledaju na satove i staju na mestima na kojima su se zatekle, sedam, šest, sve više glasova odbrojava, četiri, u isti glas, tri, dva, jedan. I onda – još jedan. Kad istekne poslednji minut 2008. neće početi 2009. godina. Na odlazeću godinu će biti dodata još jedna, prestupna sekunda kako bi se takozvano atomsko vreme uskladilo sa astronomskim.
Obrtanje planete svojom periodičnošću još od Vavilonaca određuje da jedan dan traje 86.400 sekundi i ono se može shvatiti kao najstariji instrument za merenje vremena, ali zbog varijacija u rotaciji, Zemlja se ne okrene svaki put za potpuno isto vreme. Atomski časovnik je zato znatno savršeniji – njemu se omakne da pogreši za jednu sekundu tek na svakih 1,7 miliona godina. Kako se zbog tolike tačnosti ne bi stvorila veća razlika sa planetom, Međunarodna služba za praćenje rotacije Zemlje i referentnih sistema dodavanjem prestupnih sekundi povremeno usklađuje ova dva vremena.
Prestupna sekunda je, naravno, nezgodna, po svojoj prirodi prekobrojna stvar koje bi se precizni metrolozi rado odrekli. Može vam ličiti na snalažljivca koji se ugurao u red dok drugi strpljivo čekaju, kad on ne bi bio pojava mnogo uobičajenija od one koju vodeća metrološka služba dekretom propisuje. Mada više nalik na komšiju koji ispred vas izlazi iz lifta baš na onom spratu gde vas dočekuje nekakva svečana grupa ili ništa manje značajna, jedna radosna osoba, ta, suvišna, dodata, prestupna sekunda je kao i svaki jedinični vremenski interval, onaj za koji po definiciji protekne 9.192.631.770 perioda zračenja koje odgovara prelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezijuma 133.
Njeno uvođenje je rutinska procedura koja se izvodi dvadeset četvri put od 1972. godine, a ona sama se ni po čemu ne razlikuje od ostalih 31.536.000 sekundi u jednoj godini. No, kao ni za ostale, nije za potcenjivanje ni to koliko dok ona traje ostarite, ni koliko redova, plata i drugih strepnji otčekate, ni koliko druge pustite da čekaju ili dok sami sebe čekate da nešto preduzmete. U okolnom, ogromnom svetu mnogo toga se desi u svakoj od tih jedinica našeg, ljudskog vremena. Šta je sa drugim vrstama? Da ih one i te kako mogu proživljavati najbolje pokazuje podatak da je najduži zabeleženi let jednog pileta iznosio 13 sekundi. Da li vam je svaka takva sekunda, svaka sekunda vašeg života prekratka da biste je uzeli u obzir?

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve