Vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste
JEDAN OD PRETENDENATA NA PARTIJSKI PRESTO: Ivica Dačić
Odluka nadležnih u zatvoru u Ševeningnu da za još trideset dana produže telefonsku izolaciju najpoznatijih haških pritvorenika Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja (ovome drugom upravo je zabranjena i poseta supruge), kako ne bi mogli da do daljnjeg utiču na političke prilike u zemlji, sjajno je legla Miloševićevim socijalistima. Naravno, ako su još njegovi.
U prostorijama SPS-a na Studentskom trgu ovih dana su ionako strepeli šta će biti kada zazvoni telefon iz Haga i Milošević izdiktira listu kandidata za poslanike na kojoj bi se obavezno našla i imena bar pet-šest članova udruženja Sloboda, poput Bogoljuba Bjelice ili Uroša Šuvakovića. Pošto su telefoni zaćutali, članovi GO-a stranke odlučili su da urade po svom i sastavili spisak budućih poslanika na kome nema ni Slobodana Miloševića niti njegovih iz Slobode. Za njih su u SPS-u ionako verovali da bi mogli da odigraju prilično sumnjivu ulogu – šef bi ih izgurao na listu socijalista, a onda bi oni, prvom prilikom, mogli da odvoje svoju poslaničku grupu i budu rezervni Slobini socijalisti za slučaj da oni „originalni“ ne poslašuju baš svaku direktivu ih Haga. Socijalista je u prošlom sazivu skupštine bilo 37, da bi im kasnije Bane Ivković otkinuo sedam poslanika i osnovao sopstvenu stranku. Sada su spali na 22 mandata i žrtvovanje u ime Slobode jednostavno nije prošlo na sednici vrha stranke. Miloševićevi kandidati nisu dobili ni jedan jedini glas. Izabrani poslanici unapred su potpisali ostavke za slučaj da napuste stranku, a predviđa se čak i mogućnost da svojom imovinom garantuju da neće prelaziti u druge partije.
Ovoj demokratski donetoj odluci SPS-a Milošević će sasvim sigurno gledati pod postavu i nije isključeno da, kada telefoni prorade, prva vest iz Haga bude – najpoznatiji zatvorenik iz Ševeningena odriče se socijalista i osniva novu stranku. Pri tom bi mogao da se požali i da je vrh stranke na decembarskim izborima zloupotrebio njegovo ime kada ga je pozvao da predvodi stranačku listu za izbore. U pismu koje je poslato 30. novembra na ševeningensku adresu (pošto je prethodno od Milutina Mrkonjića i Dragana Hadži Antića stigla informacija šta šef poručuje iz Haga), vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste, što su u startu mnogi procenili kao nov dokaz o nesposobnosti socijalista da se postepeno emancipuju od njegovog lika i dela. Odluku da sastave listu poslanika protiv njegove volje neki bi sada mogli da ocene i ovako – pošto su shvatili da se na Miloševiću više ne može previše zaraditi (stranka je ocenila da je nešto manje od osvojenih 300.000 glasova neuspeh), socijalisti su najzad zaključili da put ka modernoj evropskoj levici nikako ne može da vodi preko Haga, pa su dojučerašnjem šefu okrenuli leđa.
Ostalo je da se još vidi kako će Milošević reagovati na ovo – a sad adio. Neki od stranačkih funkcionera sigurni su da mu odluke GO-a neće biti po volji, ali se nadaju da sukoba neće biti, tim pre što je SPS spreman da, kako kažu, na svaki način podrži njegovu „pravednu borbu za istinu“ koju vodi u Hagu. Procenjuje se da će Miloševiću bez poslaničke grupe Sloboda ipak biti neuporedivo teže da pocepa SPS, ili osniva novu stranku.
Jedan od stranačkih funkcionera ubeđen je da će se, kada telefoni ponovo prorade, dogoditi isto ono što se dogodilo i posle poslednjeg partijskog kongresa koji je bio protiv Miloševićeve volje. „Prvo će da oćuti neko vreme, a onda će da nazove i pita – drugovi, kako je, šta se radi?“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.