img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Nova ekonomija: Dramatičan pad profita EPS-a

18. фебруар 2025, 19:53 B. B.
Zgrada EPS-a Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Zgrada EPS-a
Copied

Novo rukovodstvo EPS-a na čelu sa Dušanom Živkovićem je predvidelo dobit od 54 milijarde dinara, a dobit je na kraju prošle godina bila je više nego dvostruko niža

Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti: sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.

Poslovni planovi EPS-a su predviđali značajno veći profit: pre smene generalnog direktora Miroslava Tomaševića u maju 2023. godine, rukovodstvo kompanije je planiralo dobit u 2024. godini od 77 milijarde dinara (650 miliona evra), piše Bogdan Petrović u Novoj ekonomiji.

Novo rukovodstvo EPS-a na čelu sa Dušanom Živkovićem je revidiralo naniže planove, pa je predvidelo dobit od 54 milijarde dinara (460 miliona evra), a dobit je na kraju prošle godina bila je više nego dvostruko niža i od revidiranih planova za prošlu godinu.

Deo rekordnog profita EPS-a u 2023. godini bio je posledica uplate države od skoro 300 miliona evra kao kompenzaciju EPS-u što je na osnovu odluka vlade tokom 2022. i 2023. godine prodavao struju privredi po cenama znatno ispod tržišnih.

Podbačaj proizvodnje

Pravi razlog za ovako veliki podbačaj su problemi u proizvodnji struje. Pad proizvodnje je delom posledica prirodnih faktora na koje EPS nije mogao da utiče, ali došlo je i do problema u proizvodnji u termocentralama.
Velika suša tokom leta je dovela je do smanjenja proizvodnje struje iz hidroelektrana.

Pored toga, visoke letnje temperature uticale su da potrošnja struje bude veća zbog rada klima-uređaja, što je dovelo do povećanog uvoza struje. Uvoz struje preko dana nije bio „skup“, jer su cene struje na tržištu u Evropi bile veoma niske zbog naglog povećanja kapaciteta solarnih elektrana, ali bi u večernjim satima cene otišle u nebesa, čak do 700-800 evra za megavat-sat, odnosno i više nego 10 puta skuplje nego za vreme dnevne svetlosti.

Tu situaciju EPS je nekako „prevazišao“ povećanim radom hidroelektrana večernjim satima. Stručnjacima iz EPS-a mora se priznati da su uspeli da veštim upravljanjem sistemom i korišćenjem rezervi u hidroelektranama smanje uvoz struje kada je bila najskuplja, tako da su znatno smanjili troškove kupovine struje na tržištu.

Početkom zime eskalirali su problemi u proizvodnji struje u termocentralama, koje su ključ za sigurnost u snabdevanju. Za to ima više razloga: u termocentrale se decenijama nije ozbiljnije ulagalo, kasni se sa otkrivanjem novih ležišta uglja dok je ugalj koji se trenutno koristi sve lošijeg kvaliteta (niže kalorijske vrednosti). Veliki broj termocentrala star preko 50 godina, pa je proizvodnja u njima ne samo energetski neefikasna već i nepouzdana. Tek krajem prethodnog leta, posle više od 30 godina na mrežu je povezan novi termoblok od 350 MW u Kostolcu (prvih nekoliko meseci blok je radio u probnom režimu).

Zato i nije čudno da je krajem godine došlo do (samo naizgled neočekivanih) problema: u decembru i januaru Srbija je bila prinuđena da u pojedinim trenucima uvozi čak i do trećine potrebne struje. To je potencijalno mogao da bude ogroman problem, da je u Evropi vladala nestašica struje, ali je u tom trenutku na tržištu bilo raspoložive struje po povoljnim cenama zbog relativno visokih temperatura na zapadu Evrope i značajne proizvodnje struje od vetra na Severnom moru.

Veliki problemi u proizvodnji struje u termocentralama su počeli kada su u decembru pale veće količine snega, pa se povećala se vlažnost uglja (ionako relativno lošeg kvaliteta) na deponijama, što je po svemu sudeći dovelo do prekida u proizvodnji na više agregata u obrenovačkim termoelektranama. Nezahvalno je procenjivati da li bi bolje upravljanje elektranama u tim okolnostima sprečilo ispadanje pojedinih blokova u Obrenovcu i smanjilo gubitke u proizvodnji struje, ali je indikativno da je EPS „ćutao“ o razlozima velikog pada proizvodnje i enormnog uvoza struje i pored puštanja u rad novog bloka u Kostolcu.

Do poboljšanja u snabdevanju ugljem može doći tek kada EPS počne punu eksploataciju novog kopa Radljevo u Kolubarskom basenu, ali ni tu stvari ne stoje preterano dobro. Rok za postizanje punog kapaciteta ugljenokopa pomeren sa jeseni ove godine na jesen sledeće godine. Razlozi za odlaganje nisu saopšteni javnosti.

Treba napomenuti da nikakvi „obnovljivi“ izvori ne bi rešili probleme u obezbeđivanju struje, jer su upravo dani kada je EPS morao da uvozi enormne količine struje bili bez sunca i vetra.

Niko ne odgovara za loše rezultate

Finansijski izveštaji najbolje pokazuju pravo stanje kompanije. Dramatičan pad profitabilnosti u odnosu na prethodnu godinu, kao i u odnosu na plan poslovanja, najbolje pokazuje da se EPS suočava sa ozbiljnim problemima.
Nije loše da podsetimo da su i predsednik Vučić i resorni ministri (Zorana Mihajlović i Dubravka Đedović) najavljivali „čuda“ od transformacije EPS-a iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo.

To „čudo“ se dogodilo u proleće 2023. godine, kada je formiran nov nadzorni odbor EPS-a gde su pored tri naša državljana imenovana i tri „stručnjaka“ iz Norveške, uz predstavnika sindikata. I umesto da dođe do poboljšanja rada kompanije, ili makar veće transparentnosti u radu najvećeg i najvažnijeg državnog preduzeća, dogodilo se suprotno: EPS beleži pad proizvodnje i profitabilnosti, informacije o radu EPS-a su više nego oskudne a članovi Nadzornog odbora kao da su u zemlju propali.

U akcionarskom društvu u kome se primenjuje dobra korporativna praksa, ovako veliki podbačaj u finansijskim i proizvodnim rezultatima doveo bi do smene rukovodstva, osim ako ne bi bio opravdan ozbiljnim razlozima ili višom silom. Za loše rezultate poslovanja odgovarao bi ne samo direktor nego i Nadzorni odbor; u Norveškoj bi posle ovakvih rezultata smenili sve članove uprave. Ali kao što znamo, niti je iko odgovarao za ovako loše rezultate, niti je javnosti dato adekvatno obrazloženje za loše poslovanje.

Naravno, nikakva „transformacija“ u akcionarsko društvo sama po sebi neće dati rezultate dokle god se država meša u rad preduzeća. Trenutno rukovodstvo EPS-a ne može da se „odupre“ pritiscima koji dolaze iz vrha države. To i nije nikakvo čudo, kada znamo da je prethodni direktor EPS-a Miroslav Tomašević, koji je pokazao veoma dobre rezultate smenjen bez obrazloženja, na prvoj sednici novog Nadzornog odbora, a da se ti „stručnjaci“ nisu ni međusobno upoznali.

Tagovi:

Električna energija Elektroprivreda Srbije Energetika EPS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

07.јун 2025. Tijana Stanić

Sposobna da kaže „ne“: Hoće li generacija Z konačno popraviti Srbiju

Nazivali su ih pasivnima, razmaženima, otuđenima i decom ekrana nesposobnom za akciju. A onda su ustali i pokrenuli najveću pobunu u novijoj istoriji Srbije. Kako je Generacija Z koja ne veruje nikome odlučila da veruje sebi

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure