
Analiza
Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka
Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu
Osim o uticaju televizije Pink na približavanje Srbije prema Zapadu, ambasador SAD-a u Srbiji Kristofer Hil govorio je za Glas Amerike i o sankcijama Rusiji, Aleksandru Vulinu, politici Zapada prema Srbiji, situaciji na Kosovu
Ambasador SAD-a u Srbiji Kristofer Hil govorio je u intervjuu za Glas Amerike o tome da li se Srbiji prilibližava Zapadu, na koji način i koje korake bi trebalo da preduzme u vezi sa ratom Ukrajini i situaciji na Kosovu.
„Ono što ja gledam je šta oni rade, šta govore, kako im izgledaju vesti, da li traže nasilje i da li su pro-ruski orijentisani. I ono što vidite je televizija koja iznosi argumente u korist Srbije na Zapadu“, rekao je Hil.
Upitan da prokomentariše činjenicu da je provladina TV Pink viđena kao generator nasilja prevashodno zbog rijaliti programa i kampanje protiv opozicije, što je u kontrastu sa približavanjem Srbije Zapadu, Hil je rekao:
„Ja nisam ovde da sudim, nisam tu da govorim o tome šta su radili u prošlosti, samo gledam šta rade sada. Nedavno su poslali ekipu u Ukrajinu, ne samo da poseti Kijev, već vidite srpske novinare u rovovima sa ukrajinskim vojnicima, kako izveštavaju o najgorem ratu u proteklim decenijama“.
Na konstataciju voditeljke da bi ova izjava mogla da stvori utisak da brani TV Pink, odgovorio je da su sve što govori činjenice.
„Branim ideju da Srbija treba da gleda napred i nadam se da će i drugi to tako videti. Da li želite da ljudi gledaju napred, ili da nastave da gledaju unazad? Ja bih voleo da ljudi gledaju napred“.
U intervjuu su, pored ove, pokrenute još brojne teme: uvođenje sankcija Rusiji i direktoru BIA-e Aleksandru Vulinu, aktuelna politika Zapada prema Srbiji, situacija na Kosovu.
Mnoge male zemlje su uvele sankcije, što ne bi i Srbija
„Naša pozicija je veoma jasna: svi treba da se priključe sankcijama Rusiji, posebno zemlje koje teže da se pridruže EU“, rekao je komentarišući vest koju je objavio Sputnjik, a preneli domaći mediji, da je Vučić iz završne Deklaracije na sastanku u Atini sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim izbacio sankcije Rusiji.
Dodao je i da su mnoge male zemlje uvele sankcije iako im to nanosi štetu ali su to ipak uradile jer je to u višem interesu i u interesu veće grupe kakva je Evropska unija.
Kada je reč o sastanku sa Zelenskim, kako kaže, bio je „ekstremno zadovoljan“ kada je video „da su srpski i ukrajinski predsednik seli da razgovaraju“.
Srbija i Ukrajina imaju dugu istoriju, uvek su se dobro slagale, imale dobre odnose, i zato mislim da je važno što su se sreli, razmenili mišljenja i razgovarali o tome šta budućnost donosi.
Sankcije Vulinu
U nastavku razgovora Hil je rekao da SAD ima problem sa Aleksandrom Vulinom i da je njihov stav da ga treba sankcionisati.
„I vidim da taj stav ne dele vlasti u Srbiji, ali naš je stav veoma jasan…Razočaranje znači da nisu ispunjena vaša očekivanja. Ja bih rekao da sam realista i radim svoj posao, a moj posao je da promovišem bliske veze SAD-a i Srbije, kao i da dve zemlje budu na istoj strani“.
Kako zaključuje, sankcije Vulinu nisu uvedene protiv institucije, već pojedinca.
„Želim da kažem da smo mi uveli sankcije gospodinu Vulinu samo zbog gospodina Vulina, a mislim da smo generalno održali dobre odnose. Ovo je proces koji se dešava u Vašingtonu, ne u ambasadi, ali prema onome što ja razumem to je bio fer proces, gde su uzete u obzir različite aktivnosti i odluka je doneta“.
„Znamo koji su ‘sastojci’ za mirnu budućnost na Kosovu“
Upitan je i da prokomentariše pismo nekoliko desetina parlamentaraca iz SAD i evropskih zemalja u kom su apelovali na Zapad da promeni politiku prema Srbiji, tvrdeći da je aktuelna ne funkcioniše i da je zapadni pristup Vučiću „mek“ u kontekstu Kosova, kao i da li politiku SAD-a po pitanju odnosa Kosova i Srbije smatra uspešnom.
„Naravno da bismo voleli da se Briselski dijalog odvija mnogo brže, podržavamo gospodina (Miroslava) Lajčaka jer mislimo da je to pravi pristup. I voleli bismo da vidimo dogovor zasnovan na formiranju Zajednice srpskih opština, kako bi Srbi na severu Kosova znali koja su pravila igre i kako će izgledati njihovi životi, to nam je veoma važno. Mi priznajemo Kosovo i voleli bismo da se pridruži međunarodnim organizacijama jer mislimo da je to najbolje za Kosovo, ali i za stabilnost regiona“.
Na pitanje da li smatra da je situacija na Kosovu mirnija u poslednje vreme, Hil je rekao da zna šta su „sastojci“ za mirnu budućnost.
„Formiranje ZSO, pristup Kosova međunarodnim organizacijama, znamo šta treba da radimo, samo treba da sastavimo te deliće. To je kao veliki pazl koji stavite na sto i onda slažete delove“.
Kako je dodao, preostaje da vidimo šta će doneti septembar kada prođu odmori.
„Svi su imali šansu da razmisle tokom leta i nadam da ćemo moći da napredujemo. Srbija je najveća zemlja na Balkanu, ima ambicije da se približi Zapadu, ima ambiciozne ekonomske planove, sledi Expo 27, da sam ja na mestu Srbije želeo bih da rešim problem sa Kosovom, da pokažem da i dalje podržavam srpsku zajednicu na Kosovu, ali, konačno, da gledam koji su širi, strateški potezi koje treba povući da bi se približili Zapadu“, zaključio je Hil.
Ceo intervju možete pogledati na YouTube kanalu Glas Amerike.
A.E/Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi
Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac
„Evo me ovde u Pionirskom parku ili kako mi volimo da ga nazivamo, Ćacilendu, s ponosom, s ovim divnim mladim ljudima koji samo hoće da uče i koji sada shvataju da su konačno pobedili“, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na Vidovdan iz Ćacilenda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve