Deveto vanredno zasedanje Narodne skupštine počeće danas, 27. jula, u 10 časova. Jedina tačka dnevnog reda je razmatranje Predloga za glasanje o nepoverenju Vladi Srbije, koji je još 13. februara podnelo 62 poslanika opozicije.
Ova sednica je sazvana na zahtev 109 narodnih poslanika poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“, bez kojih opozicioni poslanici ne bi imali kvorum.
„Samo da vidimo da li parlament ima poverenje u Vladu ili nema“, izjavila je predsednica Skupštine Ana Brnabić kada je usred leta sazivala vanrednu sednicu.
Komotna većina pod kontrolom Vučića
Tu, doduše, nema šta da se gleda, jer je lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ na vanrednim parlamentarnim izborima 17. decembra 2023. osvojila 129, a „Ivica Dačić – premijer Srbije“18 poslaničkih mesta, tako da zajedno sa 147 od 250 mandata imaju komotnu skupštinsku većinu. Ova koalicija uživa još i otvorenu podršku Saveza vojvođanskih Mađara koji ima šest poslanika.
Najjača opoziciona grupacija „Srbija protiv nasilja – Miroslav Aleksić – Marinika Tepić“, proistekla iz istoimenog protesta nakon masovnih ubistava osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu i Duboni i Malom Orašju 3. i 4. maja 2023, ima 65 poslanika.
Opozicija, makar formalno, u Skupštini ima još 26 poslanika: „Miloš Jovanović – NADA za Srbiju“ 13 i „Mi-glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović“ takođe 13.
Sa ovakvim odnosom snaga za vladajuću većinu je ova sednica o (ne)poverenju vladi otaljavanje zakonske obaveze u vreme letnjih odmora, a za opoziciju jedna od retkih prilika da kaže sve što joj leži na srcu u direktnom prenosu na RTS-u u nadi da će da dopre do malo više ljudi od broja gledalaca televizija N1 i Nova.
„Srbija je danas duboko kriminalizovana država. I to je prosto. Ne samo što je kriminalizovana, ona je potpuno oteta“, izjavio je Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije. Zato će na skupštinskoj sednici „raskrinkati“ rad svih ministarstava.
„Iskoristićemo svaku sekundu sutrašnje rasprave da podsetimo građane o kakvoj se kriminalnoj hobotnici na vlasti radi,“ rekao je u nedleju Robert Kozma, poslanik ZLF-a.
Zašto je sazvana sednica?
Osim podsećanja na optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selekovića, zbog koje je prvobitno i zatražena rasprava o nepoverenju vladi, opozicioni poslanici će pokrenuti rasprvau o slučaju Senjak, stanju u prosveti, pravosuđu, policiji, zdravstvu…
Zahtev za vanredno zasedanje na kome će se raspravljati o nepoverenju Vladi, podnelo je 109 narodnih poslanika.
U februaru su 62 poslanika opozicije podnela predlog za glasanje o nepoverenju Vladi zbog afere Generalštab, a predsednica Skupštine Ana Brnabić zakazala je sednicu sa tom tačkom dnevnog reda tek 15. aprila, više od dva meseca nakon što je predlog podnet.
Poslanici vladajuće većine u više navrata nisu želeli da daju kvorum da ta sednica bude održana, a predsednica parlamenta izjavila je po novom zakazivanju te sednice, da opozicija „nije imala dovoljno poslanika“ za tu raspravu, pa su potpise dodali i poslanici vlasti.
Ukoliko Skupština usvoji predlog o nepoverenju Vladi, ili premijer Đuro Macut sam podnese ostavku, počeće da teče rok od 30 dana tokom kojeg mora da se izabere nova Vlada, a ukoliko se to ne desi, Skupština će biti raspuštena, a izbori raspisani.
Izborna kampanja za Skupštinu ne može trajati kraće od 45 ni duže od 60 dana, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje da će parlamentarni izbori biti održani u oktobru ili novembru.
Manji deo parlamentarne opozicije bojkotuje rad Narodne skupštine jer smatra da svojim prisustvom samo daje legitimitet Vučićevoj autokratiji i time odmaže studentskom pokretu koji već godinu dana zahteva raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!