img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Izbeglička kriza: Dobrodošli u Evropu

04. mart 2022, 11:23 Sofija Popović
Foto: AP Photo/Sergei Grits
Hod po mukama: Ukrajinske izbeglice na granici sa Moldavijom
Copied

Rat u Ukrajini pokrenuo je novu izbegličku krizu u Evropi. Za samo osam dana u EU je izbeglo više od milion Ukrajinaca, a UN upozorava da se treba pripremiti na još tri miliona. Za razliku od izbeglica sa Bliskog istoka i sa severa Afrike, Evropa je za Ukrajince velikodušno otvorila sva vrata i pruža im neophodnu pomoć

Drugi put za manje od jedne decenije Evropa se nosi sa izbegličkom krizom. Neprohodne gužve na putevima, vozovi preplavljeni ljudima, beskonačne kolone uplašenih i iscrpljenih Ukrajinaca koji idu ka privremenim odredištima u nepoznatu budućnost, postale sastavni deo slike o ratu u Ukrajini.

Prema podacima UNHCR u trenutku pisanja ovog teksta više od milion ljudi već je bežeći od rata prešlo ukrajinsku granicu, a procena EU je da bi i do četiri miliona ljudii moglo da potraži utočište u evropskim zemljama.

Evropa ih, za sada, dočekuje raširenih ruku. Za prelazak granica EU poželjno je da imaju pasoš, ali se tolerišu i drugi dokumenti koji dokazuju identitet. Nikakvi kovid pasoši ili PCR testovi nisu potrebni. Da bi dobili status izbeglice potrebno im je samo da budu državljani Ukrajine.

Iako procedura teče glatko, zbog ogromnog broja ljudi na prelazak granice se po hladnom vremenu čeka i dan ili dva. Većina dolazi u Poljsku, pa u Rumuniju, Mađarsku, Slovačku. Manji broj beži u Belorusiju i Moldaviju.

Preko 100.000 ljudi – žena, dece i staraca – iz samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine je još pre početka ruske invazije evakuisano nasigurno u Rusiju.

Podobne i nepodobne izbeglice

Poljska izbeglim Ukrajincima nudi smeštaj u prihvatnim centrima, ako nemaju rođake ili prijatelje kod kojih bi otišli. Obezbeđeni su smeštaj, hrana i medicinska nega. Poljska je najavila da će ovih dana biti gotova i priprema sanitetskog voza za prevoz ranjenih Ukrajinca.

Poljaci, koji na najvećem udaru izbeglica, pomoć traže od ostalih zemalja iz EU i pomoć stiže sa svih strana. Šalju se ćebad, šatori, maske, lekovi, medicinska oprema. Sa svih strana Evrope stižu volonteri. Na delu je retko viđana evropska solidarnost sa ugroženim Evropejcima.

Mađarska, koja je bila izgradila bodljikavu žicu duž svojih granica da bi se zaštitila od izbeglica sa Bliskog istoka i sa severa Afrike, sada je takođe otvorila granice. „Puštamo sve unutra“, izjavio je premijer Viktor Orban koji je više puta lično dolazio na granicu sa Ukrajinom. Za građane Ukrajine granični prelazi otvoreni su 24 sata, a Ukrajinci utočište mogu da nađu širom Mađarske.

Dobrotvorne i humanitarne organizacije finansiraju se ovih dana iz opštinskih kasa širom zemlje. Univerziteti smeštaju ljude, opštine kažu da će pomoći pri zapošljavanju. Deca se primaju u škole i vrtiće. Zahvaljujući donacijama,  Airbnb pruža na desetine hiljada smeštaja. U Ukrajini živi značajna mađarska manjina koja je bila uzrok nesuglasica između dve zemlje.

Mađari su ipak stavili do znanja da nisu svi dobrodošli. Realnost na granicama EU su dve izbegličke kolone: jedna za Ukrajince, druga za tamnopute izbeglice. Oni se i dalje tretiraju kao „ilegalni migranti“, za njih je Mađarska izgradila bodljikavu žicu duž svoje granice sa Srbijom. Kancelarija UN za izbeglice, aktivisti i grupe za pomoć izbeglicama pozivaju na jednak tretman i podsećaju da je diskriminacija na osnovu rase, etničke i verske pripadnosti neprihvatljiva. Avgani, Sirijci, Iračani… zaglevjani su između rata i granice EU koja je za njih ostala gvozdena.

Topla dobrodošlica

Za Ukrajince mesta ima i na zapadu i severu Evrope. Na centralnu železničku stanicu u Berlinu svakog dana pristižu novi vozovi sa izbeglicama sa istoka. Čini se sve da se Ukrajinci osećaju dobrodošli. „Ovo smo mogli biti mi“ jedna je od parola u Nemačkoj koja implicira na solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dele se hrana i piće, kartice za telefone. Tu je i veliki broj medicinskih timova, volontera i prevodilaca.

Nije mali broj nemačkih porodica koje nude smeštaj u svojim domovima. Mogu se videti ručno pisani transparentni sa porukama: „Mogu ugostiti dve osobe. Kratkoročno ili dugoročno“; „Velika soba. 1-3 čoveka. Dobrodošla su deca!“; „Jedna soba za majku i dete“. Oni koji ne žele da ostanu u Nemačkoj, mogu da dobiju besplatne karte za voz za bilo koje mesto u Evropi.

Brisel je saopštio da je prema njihovim podacima preko 150 hiljada ljudi interno raseljeno u Ukrajini. I pored dobre volje međunarodne zajednice, mnogima od njih je zbog blizine ratnih dejstava teže pružiti pomoć. Nešto lakša situacija je na zapadu Ukrajine, gde su ruski napadi manjeg intenziteta.

Potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu EU je u četvrtak donela još jednu „istorijsku“ odluku: po prvi put će biti aktiviana klauzula o zaštiti izbeglica, koja je uvedena 2001. godine nakon izbegličke krize na Kosovu 1999. Za Ukrajince to znači da će dobiti status privremenog boravka mimo složene birokratske procedure za dobijanje azila.

I London je spreman da prihvati sve Ukrajince koji u Velikoj Britaniji imaju rođake.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

EU evropska solidarnost izbeglička kriza Mađarska Poljska Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosjerić

22.jun 2025. M. L. J.

Ponavljanje izbora u Kosjeriću: Ima li opozicija šanse

Izborna komisija Opštine Kosjerić donela je 22. juna rešenje o sprovođenju ponovnog glasanja na biračkom mestu broj 25, u prostorijama KJP "Elan", i to u utorak, 1. jula

Ugradnja klima uređaja tokom leta: Mukotrpan proces

Kaznena politika

22.jun 2025. M. L. J.

Država dala rok za uklanjanje klima – kolike su kazne

Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Dušan Radonjić

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure