img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Gojaznost: Zdravstvena kriza koja eskalira

24. октобар 2023, 15:56 Z.S.
Foto: Vreme
Copied

Gojaznost je postala planetarni problem, a najnovija istraživanja pokazuju da je njen glavni uzročnik pogubni mali demon fruktoza. Prema istraživanjima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" svako osmo dete u Srbiji je gojazno, dok je svako peto predgojazno. Kao jedan korak ka preventivi, planirano je da se broj časova fizičkog vaspitanja poveća od školske 2024/25 u svim školama

Gojaznost je kao bolest suprotnost neuhranjenosti i zastupljenija je od nje u svim delovima sveta osim Azije i saharskih delova Afrike, navodi se na sajtu Svetske zdravstvene organizacije. Ranije je bila pretežno zastupljena u zemljama sa visokim dohotkom, ali danas njena rasprostranjenost raste većom brzinom u zemljama u razvoju nego u razvijenim državama.

Gojaznost se definiše kao bolest, karakteristična po prekomernoj količini masne mase u telu, koja predstavlja rizik po zdravlje, navodi se na sajtu Svetske zdravstvene organizacije.

U gojazne spadaju oni čiji je indeks telesne mase (BMI), odnosno vrednost koja se dobije kada se težina osobe u kilogramima podeli sa kvadratom visine u metrima, veći od 30. Prekomerno uhranjeni su oni kod kojih je ovaj indeks manji od 30, a veći od 25.

U poslednjih šest meseci na dijeti je bila skoro trećina anketiranih građana Srbije, pokazuje istraživanje nacionalne kampanje „Teži ravnoteži“, koju je pokrenula Privredna komora Srbije. 

Društvene mreže i različiti blogeri propagiraju ekstremne načine ishrane pa se savetuje veći oprez, jer prihvatanjem neproverenih saveta, može doći i do pogoršanja zdravstvenog stanja.

Mali demon koji tera u gojaznost

Fruktoza je, prema novom radu, pogubni mali demon koji tera ljudski metabolizam u gojaznost. Iako nije najveći izvor kalorijskog unosa, izaziva želju da jedete masniju hranu, u većim količinama, što rezultira preteranim uživanjem u hrani, prenosi Science Alert.

Velika analiza, koju je vodio lekar Ričard Džonson s medicinskog fakulteta Univerziteta u Koloradu, sugeriše da se odluka o mršavljenju možda neće svesti na izbor između odbacivanja ugljenih hidrata ili masti, već na odgovorno smanjenje i jednog i drugog zajedno.

Nažalost, zbog značajne količine ugljenih hidrata fruktoze u vašoj prehrani to neće biti tako lako.

„Iako praktično sve hipoteze priznaju važnost smanjenja ultraprocesirane i ‘džunk’ hrane, ostaje nejasno treba li fokus biti na smanjenju unosa šećera, ugljenih hidrata s visokim glikemijskim indeksom, masti ili višestruko nezasićenih masti ili jednostavno povećanju unosa proteina“, napisali su istraživači u svom radu.

„Ovde razmatramo različite prehrambene hipoteze u vezi sa gojaznošću. Predlažemo da su sve različite hipoteze uglavnom tačne i da se, iako se izvana čine nekompatibilnima, sve mogu ujediniti na temelju druge hipoteze poznate kao hipoteza o preživljavanju fruktoze.“

Fruktoza je vrsta šećera koja se prirodno nalazi u voću. Obzirom na uravnoteženo prisustvo vitaminima i vlakana u njima, jabuka, banana i narandža jednom dnevno i nisu toliki problem. Telo takođe može proizvesti male količine fruktoze iz ugljikohidrata kao što je glukoza iz slane hrane.

Ovaj šećer se dodaje u velikim količinama zaslađivačima kao što su konzumni šećer i kukuruzni sirup s visokim udelom fruktoze, pa se koncentracije ovog posebnog šećera mogu brzo nakupiti u našoj prehrani, često a da nismo svesni.

Džonson i njegove kolege sproveli su iscrpnu studiju o svim poznatim uzročnicima gojaznostii i otkrili da metabolizam fruktoze u telu uzrokuje pad spoja zvanog adenozin trifosfat (ATP), koji daje energiju za ćelijske procese u vašem telu.

Kada ATP padne na određen nivo, to je signal vašem tellu da trebate više goriva. Zbog toga ste gladni, pa jedete.

To je ono što istraživači nazivaju hipotezom o preživljavanju od fruktoze, a povezuje različite teorije o tome što uzrokuje gojaznost, čak i one koje se čine krajnje nespojivima, poput unosa masti nasuprot unosa ugljikohidrata.

„U suštini, ove teorije su delovi slagalice objedinjene poslednjim delom: fruktozom. Fruktoza je ono što pokreće naš metabolizam da pređe u režim niske potrošnje i izgubi kontrolu nad apetitom, ali masna hrana postaje glavni izvor kalorija koje potstiču debljanje“, kaže Džonson . 

Ovaj način rada male snage aktivira se čak i ako su pri ruci rezerve goriva. Čak i kada postoji mnogo dostupne energije u obliku pohranjene masti, fruktoza sprečava telo da iskoristi bilo koju od tih rezervi.

Put ka nezdravom preterivanju

U nekim kontekstima, to je dobra stvar. Medvedi koji se pripremaju za zimski san mogu sačuvati svoje masne rezerve netaknutima žvačući voće. Ali konzumacija slatke hrane i pića kod ljudi, kažu istraživači, put je prema nezdravom preterivanju.

„Ovaj mehanizam utemeljen na evoluciji koristi se za pomoć životinjama u skladištenju masti kada je hrana još dostupna prije očekivane nestašice hrane“, pišu istraživači . „Iako je namijenjen pomoći u preživljavanju u kratkom roku, preteran unos dovodi do današnjih modernih bolesti.“

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo kako to tačno funkcioniše, jer se većina istraživanja o fruktozi temelji na životinjama. Međutim, ova otkrića predstavljaju važan korak u rešavanju ove eskalirajuće zdravstvene krize.

Više od polovine čovečanstva će biti gojazno do 2035. godine

Iz Svetske zdravstvene organizacije takođe upozravaju da će više od pola ljudi na planeti biti gojazno do 2035, ako se ne preduzmu koraci da se ova „epidemija“ spreči. 

Takođe se predviđa da će broj najmlađih u Srbiji sa ovom bolešću svake godine biti veći za 5,2 odsto.

Zabrana reklamiranja “džanka” dala rezultate

Sa ciljem da se utiče na zdraviju ishranu kod mladih,  Velika Britanija  zabranjila je reklamiranje proizvođača brze hrane pre devet sati uveče na televiziji, a uvedena su i ograničenja u oglašavanju na internetu.

Zabrana je direktno dovela do 94.867 manje slučajeva gojaznosti nego što se očekivalo, što je smanjenje od 4,8 odsto, pokazala je analiza Univerziteta u Šefildu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Svako osmo dete u Srbiji gojazno

Pitanje gojazosti dece u svetu, ali i Srbiji je veliko. Naime, Svetska zdravstvena organizacija upozorava da se stopa gojaznosti kod dece i adolescenata gotovo pet puta uvećala u poslednjih pedeset godina. SZO smatra da je to jedan od najozbiljnijih globalnih zdravstvenih izazova 21. veka. 

Velika studiја „Istrаživаnjе zdrаvljа stаnоvništvа Srbiје“ koju je radio 2019. godine radio Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazala je da je u Srbiji svako osmo dete gojazno, dok je svako peto predgojazno. 

Više časova fizičkog kao preventiva, ali i zdrava ishrana

Početkom godine Savez profesora fizičkog vaspitanja uputio je inicijativu Ministarstvu prosvete i Nacionalnom prosvetnom savetu da se u osnovnim i srednim školama poveća nedeljni fond časova fizičkog.

Od početka školske godine učenici osnovnih škola koje su uključene u pilot projekat „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo“ imaju svaki dan fizičko vaspitanje, dok ih đaci srednjih škola imaju četiri puta nedeljno.

Planirano je da se broj časova fizičkog vaspitanja poveća od školske 2024/25 u svim školama. 

Loše držanje tela, kriva kičma, gojaznost, najčešći su zdravstveni problemi osnovaca, ali i srednjoškolaca u Srbiji. 

Godinama se ukazuje da su deca slabo fizički aktivna, jedu nezdravu hranu, najviše vremena u toku dana provode ispred ekrana. 

Iz „Batuta“ su takođe upozorili da  je zdrava ishana neophodna i važna za decu u razvoju i da mora da bude izbalansirana. Zbog toga je važno dovesti u pitanje u pitanje i jelovnik u vrtićima i produženim boravcima u osnovnim školama, kao i hranu koja je dostupna deci u blizini škole, gde užinaju. 

Z.S/Buka/BBC/Euronews

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Gojaznost gojaznost kod dece svetska zdravstvena orgaznizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Univerzitet u Novom Sadu

05.јун 2025. B. B.

Usvojen plan nadoknade semestara na PMF-u, studenti odgovorili potpunom blokadom

Nadoknada zimskog semestra Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu će se organizovati onlajn prema rasporedu i na osnovu dostupnih elektronskih platformi - Teams, Google Meet, Zoom. Studenti su odgovorili potpunom blokadom PMF-a

Železnička stanica u Novom Sadu

Tragedija u Novom Sadu

05.јун 2025. B. B.

Za uriniranje po cveću i svećama za nastradale kazna od 150.000 dinara

Na mestu na kome građani mesecima odaju počast poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu R. S. (42) je 4. maja urinirao naočigled prolaznika

Štrajk univerzitetskih profesora

05.јун 2025. B. B.

Dubravka Stojanović: Filozofski fakultet ulazi u štrajk, trebalo bi da to učine i drugi fakulteti

Nastavno osoblje Filozofskog fakulteta zahteva da se ukine Uredba o normativima i stadardima uslova rada, da im se vrate plate i da se zaustavi proces promene Zakona o visokom obrazovanju

Oberstudent koji hoće da uči

05.јун 2025. M. T.

Meteorski uspon Miloša Pavlovića: Vučićev pion za specijalne zadatke

Glavni ćaci Miloš Pavlović doživeo je meteorski uspon od anonimnog studenta medicine do medijske zvezde na naprednjačkom nebu. Čime je ovaj 21-godišnjak to zaslužio

„Linč“ i „teror“

05.јун 2025. I.M.

Vučić o napadu na Miloša Pavlovića u Studenjaku: „Bolje ćaci, nego naci“

Jutro posle napada na Miloša Pavlovića u Studentskom gradu u Predsedništvu na Andrićevom vencu ga je primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ponovo je u kontekstu "blokadera foteljaša" u usta uzimao "nacizam" i "fašizam"

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Povezane vesti

Zdravlje

24.октобар Ana Elez

Nutricionistkinja Ana Lipovac: Dijeta je najbolji način da se ugojimo

„Veoma restriktivna ishrana se po pravilu završava sporadičnim napadima užasne gladi, najčešće neizdrživom potrebom za slatkišima. U tim momentima moj klijent pojede celu čokolada ili dve, a nekad i preko pola kilograma čokolade u jednom dahu“, objašnjava nutricionistkinja i autorka knjige: „Dijeta – Najbolji način da se ugojimo“ Ana Lipovac za portal „Vremena“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure