img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Nutricionistkinja Ana Lipovac: Dijeta je najbolji način da se ugojimo

15. октобар 2023, 17:24 Ana Elez
Foto: Ana Lipovac
Copied

„Veoma restriktivna ishrana se po pravilu završava sporadičnim napadima užasne gladi, najčešće neizdrživom potrebom za slatkišima. U tim momentima moj klijent pojede celu čokolada ili dve, a nekad i preko pola kilograma čokolade u jednom dahu“, objašnjava nutricionistkinja i autorka knjige: „Dijeta – Najbolji način da se ugojimo“ Ana Lipovac za portal „Vremena“

Elena Dudok, dvadesettrogodišnja devojka iz Beograda, smatra da dijeta nikome ne može doneti dobro. Pre više od dve godine bila je na jako striktnoj dijeti, na vrlo niskom kalorijskom deficitu i na sve to razvila bulimiju od koje se trenutno leči. Za godinu dana ugojila se čitavih četrdeset kilograma. TikTok je sada za nju mesto gde se povezuje sa zajednicom prikazujući svoj oporavak.

Za portal „Vremena“ kaže da Elena od pre dve godine u svoj organizam ne bi unela ni kaloriju više od predviđenog. Trenirala je svaki dan od 70 do 90 minuta obavezno radeći kardio od 10.000 koraka. Pošto joj to nije bilo dovoljno, kaže, ubrzo je počela da juri 20.000 koraka.

Nekada se čak dešavalo da unese samo 200 kalorija za ručak, što odgovara detetu, ali ne i odrasloj osobi koja ima 175 centimetara.

Kada je ponovo uspela da uđe u one „stare pantalone“ koje za mnoge predstavljaju dokaz o tome koliko su se ugojili ili smršali, tada su krenuli pravi problemi.

Opsednutost kalorijama i treningom dovela je do samokažnjavanja prejedanjem. Jedno veče pojela je tri sladoleda. Odjednom. Sama.

Šta se dešava kada držimo dijetu?

Prema istraživanju nacionalne kampanje Teži ravnoteži za oktobar 2023. godine, u kome je učestvovalo više od 1.000 građana, 30 odsto njih reklo je da je u prethodnih pola godine bilo na nekoj vrsti dijete.

Tokom proteklih nekoliko decenija pojavilo se više od dva miliona raznih dijeta: Crash, Dash, Dukan, Un dijeta. Na našim prostorima: dijeta s kupusom, ananasom, po krvnim grupama, hrono dijeta, bez glutena, Atkinsova dijeta (proteinska dijeta), dijeta bez ugljenih hidrata.

Ali, svaka dijeta, ma kakva ona bila po povratku na stari način ishrane vratiće nam kao bumerang sve skinute kilograme, objašnjava nutricionistkinja i autorka knjige: „Dijeta – Najbolji način da se ugojimo“ Ana Lipovac.

„Veoma restriktivna ishrana se po pravilu završava sporadičnim napadima užasne gladi, najčešće neizdrživom potrebom za slatkišima. U tim momentima moj klijent pojede celu čokolada ili dve, a nekad i preko pola kilograma čokolade u jednom dahu“, objašnjava Lipovac.

Na manjak hrane, objašnjava nutricionistkinja, telo se brzo adaptira tako što smanji svoje potrebe, prelazi na takozvani „režim štednje“.

Metabolizam se usporava, energetske potrebe se svode na minimum i ogranizam tako učauren čeka da opasnost prođe. Pri tom telo gubi i mnoge potrebne enzime i druge važne materije i prve prateće pojave su razdražljivost, nervoza, smanjenje koncentracije, pad snage. Naš organizam to registruje kao stanje u kome je on u opasnosti.

Po prestanku dijete, odnosno onog momenta kad počnemo da jedemo normalno, naš organizam, koji je zapamtio da je bio u opasnosti i iz straha od neke naredne dijete, počinje da deponuje unesenu hranu i više nego što bi to normalno činio.

U tom momentu telo je još uvek na režimu štednje, ima smanjene energetske potrebe, a hrane u višku. Mi počinjemo da dobijamo na težini i to najčešće više nego što smo imali pre početka dijete, stvarajući, što je najgore, depoe masti u telu. Tad dolazi do takozvanog jo-jo efekta.

Pandemija gojaznosti

Problem gojaznosti je tako dobio razmere globalne epidemije. Pomoćnica ministarke zdravlja Jelena Janković istakla je da je gojaznost jedan od najbrže rastućih izazova savremenog društva i da će 51 odsto svetske populacije biti predgojazno ili gojazno do 2035. godine.

Podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da više od 73 odsto Amerikanaca pati od problema sa prekomernom težinom. U Velikoj Britaniji je gojazno 20 odsto dece.

„Ljudski organizam nikad tokom evolucije nije sanjao da će živeti u izobilju hrane i mi, nažalost, nemamo prirodnu odbranu kada se radi o njenom višku“, objašnjava Lipovac.

Kako Italijani jedu špagete, a nisu gojazni?

Njen program ishrane pod nazivom Fett-frei nije dijeta već učenje o pravilnoj ishrani kao jedinom mogućem načinu borbe protiv viška kilograma gde telo doslovno gubi mast. Zbog toga, objašnjava Lipovac, njene klijente raduje što mogu da jedu hleb, testeninu, krompir i slično.

Argumenti za to su da Italijani koji jedu špagete nisu gojazni, baš kao i Kinezi koji dosta jedu pirinač. Američka populacija nije gojazna zato što jede ugljene hidrate, već zato što generalno unose previše energije, prevedeno na srpski jezik, prejedaju se.

Nutricionistkinja ukazuje i na najčešći problem kod ljudi koji se odluče na dijetu, a to je da ih između potpune ravnodušnosti i velikih ambicija, između prejedanja i gladovanja, uvek deli samo korak.

„I dok nam jedan nudi da se vratimo u kameno doba, da sledimo Paleo dijetu pračoveka, koja je primamljiva za naš balkanski tip mesojeda, drugi nam govori da je taj pećinski način ishrane staromodan i nudi nam sasvim suprotnu ‒ supermodernu vegansku ishranu“.

A baš zato što su mladi najviše pod lupom modernih načina ishrane, Lipovac im često savetuje da nije težnja da se nađe najzdravija ishrana, jer je to iluzija, već jedna održiva ishrana koja je u svakodnevici prosečnog čoveka realno izvodljiva.

„Bolje je nikada ne biti na dijeti nego biti stalno na nekoj, jer iz svake dijete izlazimo sa većim procentom masti i naše telo se deformiše“, savetuje ona svoje mlade klijente.

Glad oči nema

Tipična zdrava ishrana u današnje vreme izgleda najčešće ovako: Smuti za početak dana, ovsene pahuljice, čia i avokado za doručak, bogata salata za ručak.

Sve to, objašnjava Lipovac, funkcioniše do ranih poslepodnevnih sati. Ali oko pet popodne energije odjednom nestane, umor od napornog dana nas savlada i tada se budi jaka i nezaustavljiva želja za hranom. Tada na red dolaze slatkiši i drugi brzi „pumpači snage“ jer kada nastupi glad, sva priča o zdravoj ishrani pada u vodu.

„Iz prakse mogu da zaključim da su ljudi idealnu ishranu shvatili kao pregršt, uglavnom, nepovezanih preporuka i zdravih saveta – tipa miksano povrće čiji efekat će biti kao da ništa nismo ni pojeli ili ako je moguće jesti brokoli i ribu svakog dana. Ljudi su namirnice podelili na ’ove goje’ a ’ove ne goje’, a pravu suštinu izgubili su iz vida“, ukazuje nutricionistkinja.

Plan ishrane, kaže, klijentu treba da se sviđa, da ga raduje, da bude raznovrstan i da sadrži sve ono što on voli da jede i da se uklopi u njegovu svakodnevnicu. Tako na primer, nutricionistkinja ne vidi problem da neko ruča u podne, a neko tek kada dođe s posla.

„Zdrava ishrana je prirodna, jednostavna, uravnotežena i raznovrsna, praktično ishrana bez zabrana. U narodu poznata kao umerena“, zaključuje Lipovac i daje nekoliko saveta na putu do umerenosti: obratiti pažnju na tri glavna obroka: doručak, ručak i večeru i ne preskakati ih, ono što kupimo, to ćemo i pojesti i zato je potrebno napraviti spisak sa dobrim namirnicama, žvakati hranu i najvažnije – voće i salata ne mogu biti obrok.

Tagovi:

Ana Lipovac dijeta fett frei Gojaznost Ishrana nutricionistkinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure