img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dan planete Zemlje

Veliki planovi i stvarnost oko nas: Otapajući svet koji grca u smogu

22. април 2022, 14:02 M.N.
Foto: Pixabay
Skriveno je sunce: Sveprisutno zagađenje
Copied

"Naša posvećenost: klimatski neutralan kontinent do 2050. Sa našim Evropskim zelenim planom investiramo u našu planetu kako bismo se borili sa učincima klimatskih promena. Svaki napor je važan", navela je Evropksa komisija na svom Tviter nalogu. Planovi za ozdravljenje obolele planete su ambiciozni kao i uvek, ali je njihova realaizacija sasvim druga priča

Ako uporedite antropomorfne figurice iz Lepenskog Vira sa onim koje arheolozi pronalaze u Vinči, od verovatno povezane, ali pola milenijuma poznije i bitno razvijenije neolitske kulture, zapazićete kako su vinčanske figure žena vitkije i sa skladnijim stasom. Naučnici bi rekli da je to otud što se uz razvoj trgovine promenio ideal lepote, pa tako i predstave u praistorijskim kultovima plodnosti, iz kojih će kasnije izrasti čitava mreža religijskih verovanja u Veliku, Trojnu ili Belu boginju Zemlje.

Tako će se boginja Gea kroz milenijume menjati, od svojih velikih oblika u kamenom dobu do mršavih nožica helenističkih boginja, prateći izmene samog sveta i tehnološki napredak ljudi koji će je sa vekovima sve manje i ređe obožavati, uprkos tome što će ona postajati sve tanja i privlačnija.

No, kako Gea izgleda danas, kad je od svevideće titanke koja upravlja silama planete za većinu ljudi postala samo slovo u arheološkom leksikonu? Ako nastavimo niz i uporedimo je sa stanjem njenog astronomskog predloška na početku XXI veka, Geu nećemo zateći samo slomljenu i izbledelu od anoreksije, već ozbiljno otrovanu i zaraženu svakojakim infekcijama, praćenih hroničnim visokim pritiskom, malim kapacitetom pluća i vodom koja nadolazi.

Lekarski termometar pokazuje da joj je temperatura već nekoliko decenija ozbiljno povišena. I da još uvek raste. Uskoro se može očekivati da pređe onu granicu kad će dobiti žestoke napade groznice i pokrenuti termoregulacionu povratnu spregu, u pokušaju da se izbori sa tumorom koji je uništava.

Ovo je pre 13 godina povodom Dana planete Zemlje, koji se obeležava 22. aprila, u teksto pod naslovom „Zdravstveni karton mršave boginje“ napisao Slobodan Bubnjević.

Ambiciozni planovi

U međuvremenu, zdravstveni bilten planete Zemlje je još gori, ali su zato planovi za njeno ozdravljenje još ambiciozniji i urgentniji. Kako navodi Radio Slobodnda Evropa (RSE), iz Evropske unije poručuju da će Evropa postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine u skladu sa Evropskim zelenim planom.

„Naša posvećenost: klimatski neutralan kontinent do 2050. Sa našim Evropskim zelenim planom investiramo u našu planetu kako bismo se borili sa učincima klimatskih promena. Svaki napor je važan“, navela je Evropksa komisija na svom Tviter nalogu.

Jer, Zemlja se suočava sa „trostrukom planetarnom krizom“: klimatskim poremećajima, gubicima prirode i biodiverziteta i zagađenjem i otpadom, upozoravaju Ujedinjene nacije

„Ova trostruka kriza preti dobrobiti i preživljavanju miliona ljudi širom svijeta. Temelji sretnog i zdravog života su čista voda, svež vazduh i stabilna i predvidljiva klima – koji su svi poremećeni, što dovodi u opasnost ciljeve održivog razvoja“, rekao je u video poruci povodom Dana planeze Zemlje generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Ovaj dan se službeno obeležava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN o životnoj sredini i razvoju u Rio de Žaneiru, na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija, usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

M.N./FoNet/RSE

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Dan planete zemlje Klimatske promene klimatski neutralna evropa Zeleni plan Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Oberstudent koji hoće da uči

05.јун 2025. M. T.

Meteorski uspon Miloša Pavlovića: Vučićev pion za specijalne zadatke

Glavni ćaci Miloš Pavlović doživeo je meteorski uspon od anonimnog studenta medicine do medijske zvezde na naprednjačkom nebu. Čime je ovaj 21-godišnjak to zaslužio

„Linč“ i „teror“

05.јун 2025. I.M.

Vučić o napadu na Miloša Pavlovića u Studenjaku: „Bolje ćaci, nego naci“

Jutro posle napada na Miloša Pavlovića u Studentskom gradu u Predsedništvu na Andrićevom vencu ga je primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ponovo je u kontekstu "blokadera foteljaša" u usta uzimao "nacizam" i "fašizam"

Profesori

05.јун 2025. M. L. J.

„Fakulteti na raskrsnici“: Profesori najavili protest ispred Vlade

Inicijativa „Pobunjeni univerzitet“ najavila je da će 9. juna organizovati protest ispred Vlade Srbije pod sloganom „Fakulteti na raskrsnici“, s početkom u 10 časova

Studentski protesti

04.јун 2025. B. B.

Studenti poručili da neće ćutati na nasilje

„Umesto da u skladu sa Ustavom bude simbol jedinstva naroda, predsednik države targetira akademsku zajednicu", rečeno je na protestu ispred Pravnog fakulteta

Studenti

04.јун 2025. B. B.

Referendum na pet beogradskih fakulteta: Ubedljiva većina studenata za blokade

„Jel sad shvatate da nećemo odustati?“, napisali su na svom zvaničnom nalogu studenti Elektrotehničkog fakulteta nakon refereduma sa pitanjem: povratak na nastavu, ili nastavak blokade

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure