Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava zabrinuti su zbog obračuna vlasti Srbije sa građanima usred, kako kažu, „jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje“
Ideološki pravac “Dark Enlightenment” iliti Mračno prosvetiteljstvo je neoreakcionarni pokret poznat pod skraćenicom NRx, a predstavlja političko-filozofski pravac koji direktno dovodi u pitanje temeljne vrednosti prosvetiteljstva – demokratiju, jednakost, univerzalna ljudska prava. Tekst koji sledi nije za svačije oči
Ima navoda o nezakonitoj i prekomernoj upotrebi sile prilikom hapšenja demonstranata, saopštile su organizacije Amnesti internešnal i Civil rajt difenders
U novom godišnjem Izveštaju o stanju ekonomskih i socijalnih prava Incijativa A 11 kroz analizu pojedinačnih oblasti predstavlja detaljno stanje ovih prava u Srbiji. „Društvene nejednakosti su produbljene, a poslednjih meseci svedočimo (i aktivno učestvujemo u) borbi za sistemske promene koje bi dovele do dugoočekivane, neophodne pravde i boljitka”, navodi Incijativa A 11
Prvo osnovno javno tužilaštvo još uvek nije došlo do saznanja šta se zapravo dogodilo 15. marta u 19.11, ali su lica koja iznose ili pronose svoja saznanja i utiske internetom dužna da znaju da nije upotrebljen zvučni top ili kakvo drugo oružje. Da li zaista treba očekivati da građani znaju kako nije tačno nešto što Tužilaštvo još uvek istražuje? Inicijativu za sprovođenje međunarodne istrage traži oko 520.000 potpisnika. Ipak, bilo bi to previše osumnjičenih
Parlament u Švajcarskoj je u septembru 2023. usvojio zakon o zabrani pokrivanja lica, koji je stupio na snagu prvog januara 2025. godine. Na ovu zabranu reagovala je muslimanska zajednica, kao i organizacije za zaštitu ljudskih prava
Čuveni proizvođač kamiona i autobusa MAN više ne uvozi gume iz zrenjaninskog Linglonga jer se onde ne poštuju ljudska prava radnika. Kako je „Vreme“ nedavno pisalo, i drugi divovi nemačke auto-industrije imaju niz pritužbi iz Srbije
Ukoliko bi se ovogodišnji Prajd uporedio sa nekim od pre deceniju i više, veliki napredak bi bio to što niko nije pretučen, što nije bilo većih napada na učesnike ili policiju, a, na kraju krajeva, i to što je Prajd uopšte održan. Sa druge strane, ukoliko se posmatra atmosfera na društvenim mrežama, koje su kroz godine postale značajan deo života prosečnog čoveka i pokazatelj društvenog raspoloženja i stavova, put do tolerancije i prihvatanja je dugačak
Na svom Instagram nalogu Prajd info centar saopštio je da u subotu, 28. septembra, prestaje sa radom „usled nedostatka finansijske podrške, ali i one institucionalne"
U subotu u okviru „Nedelje ponosa” biće organizovana protestna šetnja u 16 časova u Beogradu i kreće iz parka Manjež. Zahtevi LGBT+ zajednice su isti već godinama, a na šetnju i događaje su dobrodošli svi koji se bore za demokratsko društvo u kome su svi ravnopravni. „To je vid građanske solidarnosti“, kaže za „Vreme“ Matija Stefanović iz organizacije „Da se zna“
Cilj je pokretanja „ALERT – formulara“ je prikupljanje informacija i evidencija svih slučajeva represije državnih organa nad aktivistima, da bi, u skladu sa datim informacijama, bila obaveštena domaća i međunarodna tela. Te informacije su ključne kako bi onima koji su se našli na meti državnih organa zbog svog aktivističkog delovanja mogla da bude ponuđena pomoć
Postoji samo jedan način da se strancu zabrani ulazak u zemlju na ispravan način, a to je postojanje bezbednosne procedure, odnosno utvrđivanje činjenica da neka ličnost predstavlja neprihvatljiv bezbednosni rizik za Srbiju. Ako su estradne pevačice postale bezbednosni rizik za Srbiju, onda smo mi u tragičnoj situaciji, rekao je Šabić za „Vreme“
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Beogradska vlast kontinuirano krši ljudska prava i prosto ignoriše romske porodice koje su prinudno raseljene iz neformalnog naselja na obodu deponije u Vinči. Pre pet godine su uz podršku Inicijative A 11 podnele žalbu Nezavisnom mehanizmu za projektnu odgovornost Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je finansirala projekt rekonstrukcije deponije
Sutra se obeležava Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, a o tome u kakvom su položaju nebinarne osobe i šta znači nebinarnost govori za „Vreme“ Valerian Savić, nebinarna osoba. Kaže i da moramo imati nultu tolernaciju na nasilje i razmišljati kako da negujemo vrednosti mira, razumevanja, ljubavi i podrške jer to je nešto što „može izlečiti svako društvo“
Andrej Obradović kome je 14. februara policija upala u stan u kome živi sa cimerkom i više sati nad njim vršila „brutalnost, torturu, psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje” već pet dana štrajkuje glađu. Ukoliko se nadležne institucije do sutra uveče ne oglase povodom njegovih zahteva, najavljuje i radikalizaciju štrajka
Zvaničnica Stejt departmenta za ljudska prava Anel Šelajn podnela je ostavku zato što SAD Izraelu konstantno isporučuju oružje za vojnu operaciju u Gazi
Unija Roma Srbije izražava duboku zabrinutost i oštru osudu brutalnog i ponižavajućeg policijskog postupanja u romskom naselju u opštini Palilula u Beogradu
Bez obzira na pol, rod, nacionalnu ili kulturnu pripadnost, ekonomski ili društveni položaj, svi građani Srbije uživaju neprikosnovena i jednaka prava da žive dostojanstveno i kvalitetno, ocenila je Maja Gojković
Ministarstvo je u saopštenju u kome je najavilo tužbu navelo da su vlasti identifikovale "znakove i manifestacije ekstremističke prirode" u "aktivnostima LGBT pokreta" u Rusiji, uključujući "podsticanje društvene i verske nesloge". Prema ruskom zakonu o ekstremizmu, koji je donesen 2002, svaka označena organizacija zapravo je zabranjena, a ta mera je tokom godina menjana i pooštrena
Zaposlene koje čine dve trećine osoblja u kabinetu islandskog premijera sve su učestvovale u štrajku i nisu u utorak došle na posao, dodao je portparol
U Ljubljani je u utorak otkriven spomenik hiljadama ljudi koji su 1992. godine, kada je Slovenija proglasila nezavisnost, izbrisani iz registra stanovnika zato što su u svom prezimenu imali slovo „ć“
Građani Srbije u proseku pet puta češće od drugih Evropljana tuže svoju državu pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog povrede građanskih i političkih prava. Odnedavno, imamo mogućnost da se žalimo i zbog povrede ekonomskih i socijalnih prava na međunarodnom nivou. Da li ćemo zatrpati i taj šalter?
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
title: 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
pubdate: '2025-08-04 19:20:20',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Ljudska prava,Protesti u Srbiji,Studenti u blokadi,Ujedinjene nacije,UN",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
'pageContent': 'Stručnjaci za ljudska pravaUjedinjenih nacija (UN) izrazili su duboku zabrinutost zbog pojačanog obračuna vlasti Srbije sa studentima, profesorima, braniocima ljudskih prava, akterima civilnog društva i građanima usred jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje.
„Ono čemu svedočimo u Srbiji jeste sistematski pokušaj da se utišaju kritički glasovi i demontira nezavisnost akademskih institucija“, rekli su stručnjaci, dodajući da ovo nije samo studentski protest već „test odgovornosti u oblasti ljudskih prava i otpornosti demokratije“.
Pristup pravdi, efikasni pravni lekovi i reparacija, kako se ocenjuje, predstavljaju fundamentalno pravo prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, smatraju stručnjaci UN.
Žrtve moraju da traže pravdu
Žrtve kršenja ljudskih prava, kako ukazuju, moraju imati mogućnost da traže pravdu, dobiju naknadu i budu zaštićene od daljih šteta i odmazde.
„Protesti, koje predvodi pokret 'Studenti u blokadi', izbili su krajem 2024. i od tada su se proširili širom Srbije. Ono što je počelo kao poziv na odgovornost posle tragičnog urušavanja nadstrešniceŽelezničke stanice u Novom Sadu - u kojem je poginulo 16 ljudi i teško povređeno više njih - preraslo je u opštenarodni zahtev za odgovornost, transparentnost, pravdu i ulaganje u obrazovanje. Pokret je dostigao vrhunac u martu 2025, kada se stotine hiljada ljudi okupilo u Beogradu u snažnom prikazu građanskog jedinstva“, naveli su stručnjaci UN-a.
#Serbia must halt crackdown on student movement, uphold human rights & academic freedom: UN experts call on the 🇷🇸 Govt to immediately cease retaliations & intimidations and ensure the safety & rights of students, educators & human rights defenders.https://t.co/KZl56LR4DWpic.twitter.com/huXtREgUp6
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
'pageDate': '2025-08-04 19:20:20',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});