Svet
Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju
Foto: Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via APOrganizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč (HRW) ocenila je odluku ruskih vlasti da je proglasi „nepoželjnom“ i zabrani rad u Rusiji kao „još je jedan znak represije Kremlja“
Rusko Ministarstvo pravde dodalo je američku organizaciju HRW na listu stranih i međunarodnih nevladinih organizacija čije se aktivnosti smatraju nepoželjnim u Rusiji, objavio je ranije danas moskovski TASS.
„Više od tri decenije, HRW je u postsovjetskoj Rusiji vršio pritisak na vladu da poštuje ljudska prava i slobode“, rekao je Filip Bolopion, izvršni direktor HRW. „Naš rad se nije promenio, ali ono što se dramatično promenilo jeste potpuni zagrljaj diktatorske politike, njen zapanjujući porast represije i obim ratnih zločina koje njene snage čine u Ukrajini.“
Odluka o zabrani HRW doneta je 10. novembra, kako se vidi iz ažuriranog registra „nepoželjnih“ organizacija Ministarstva pravde, a zvanični razlozi za oznaku nisu poznati, objavila je organizaacija HRW na svom sajtu. Tokom 2022. godine, šest nedelja nakon što je Rusija započela potpunu invaziju na Ukrajinu, ruske vlasti su opozvale registraciju moskovske kancelarije organizacije HRW, koja je delovala u Rusiji od 1992. godine. Kancelarija je zbog toga morala da se zatvori, ali je rad nastavljen, navodi HRW, podsećajući da je angažovan u Rusiji 1978. godine, tokom sovjetske ere.
Zakon o „nepoželjnim“ organizacijama jedan je od najmoćnijih alata u arsenalu represivnih zakona koje su ruske vlasti usvojile poslednjih godina kako bi ućutkale sve kritike vlade i onesposobile nezavisne građanske organizacije, ističe HRW. Prema ruskom zakonu iz 2015. godine, tužilaštvo može da označi kao nepoželjnu bilo koju stranu ili međunarodnu organizaciju koja navodno podriva bezbednost, odbranu ili ustavni poredak Rusije. Ove organizacije i njihovi materijali su zabranjeni u Rusiji.
Pojedinci koji nastave da se angažuju sa tim organizacijama, bilo u Rusiji ili u inostranstvu, mogu se suočiti sa administrativnim i krivičnim kaznama, uključujući maksimalnu zatvorsku kaznu od šest godina, navodi HRW, uz objašnjenje da ruske vlati pojam angažovanje tumače široko i proizvoljno.
„Označavanje grupa za ljudska prava kao nepoželjnih je drsko i cinično. To samo udvostručuje našu odlučnost da dokumentujemo kršenja ljudskih prava i ratne zločine ruskih vlasti i da osiguramo da odgovorni budu pozvani na odgovornost“, rekao je izvršni direktor HRW Filip Bolopion.
BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju
Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji

Stotine hiljada ljudi protestuju širom Evrope zbog visokih troškova života, stambene krize, penzija i stanja u obrazovanju. U Francuskoj, Italiji, Španiji i Albaniji sukobi s policijom
Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve