

Fondacija Prada u Milanu
Đavo nosi Pradu i selfi štap
Posetili smo milanski muzej Fondacije Prada, gde se brišu granice između savremene umetnosti, luksuza i Instagram estetike. Mogu li kapital i avangarda da budu pod istim krovom




Posetili smo milanski muzej Fondacije Prada, gde se brišu granice između savremene umetnosti, luksuza i Instagram estetike. Mogu li kapital i avangarda da budu pod istim krovom


U toku je 21. Beogradska internacionalna nedelja arhitekture - BINA. Njena centralna tema se oslanja na iskustva Evropske Unije koja poslednjih godina favorizuje transformaciju postojećih struktura umesto novogradnje


“Udruženje arhitekata Srbije nije odredilo niti sadržaj plana niti temu javnog arhitektonskog konkursa za Ušće, pa stoga ne snosi odgovornost za nešto što mu jedan deo javnosti zamera. Primedbe treba uputiti donosiocima odluka”


Trg republike imao je već sat, a sada dobija novi - ali oko njega se neće okupljati pešaci, već će kružiti automobili. Gradonačelnik Aleksandar Šapić ga najavljuje kao novi simbol Beograda, kakav bi, valjda, trebalo da bude i akvarijum na Ušću


Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću


Gradnja Akvarijuma neće ugroziti park na Ušću, neće biti seče, već presađivanja drveća, kaže akademik i profesor Branislav Mitrović


“Republika se utrpala u odlučivanje o sudbini i profilaciji grada proglašavajući nekakav strateški interes države kao nadređen svemu. Pa pogledajte samo taj Ekspo, treba svi da verujemo u njegov opšti interes za Beograd i Srbiju”


Arhitekta Bojan Kovačević za „Vreme“ govori o Generalštabu i Beogradu na vodi, i ostalim „projektima“ koji guše grad


“Razumem bojazan i mogući refleksni otpor prema svakom novom Prostornom planu i investiciji. Jedini način da vratimo poverenje jeste da posao urbanističkog planiranja prepustimo odgovornim ljudima iz struke koji će voditi računa o javnom interesu. To je i put ka oporavku našeg društva generalno, ne samo u oblasti arhitekture, već i u drugim oblastima izloženim korupciji i partokratiji”


Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom


Nismo kao društvo ni krajem osamdesetih, ni pre deset ili petnaest godina, umeli da raspoznamo pogubnost prostakluka i kiča. Nismo videli da pevajuće fontane, ludačka novogodišnja rasveta, idiotski spomenici, i sve to praćeno medijskim šundom, direktno najavljuju totalitarizam, ruševine i smrt


Dela arhitekata Alvara Size i Eduarda Sota de More portreti su modernog Porta i priča o međusobnom uvažavanju i prijateljstvu


Treći po veličini grad u Srbiji, Niš, postaje veliko gradilište - ruše se stare kuće u centru grada, a počinje izgradnja višespratnica. Arhitekte upozoravaju da se ne vodi računa o opterećenju infrastrukture


Dok se neizvesnost nadvija nad sudbinom Generalštaba i Beogradskog sajma, stiže glas podrške iz Slovenije. Vodeće stručne institucije ove zemlje potpisale su pismo kojim pružaju moralnu i profesionalnu podršku apelu srpske stručne javnosti za očuvanje dva ključna simbola modernističke arhitekture bivše Jugoslavije


Deset godina nakon što je svečano najavljen, projekat „Beograd na vodi” širi se brže nego ikad. O „urbicidu” u Beogradu u novom broju „Vremena” govori Đorđe Miketić, građanski aktivista i jedan od pokretača inicijative „Beograd ostaje”


U užarenoj frekvenciji političkih dešavanja i drama u Srbiji, pre desetak dana jedan je spektakularan događaj na više nivoa spojio akademsku sredinu, politiku, arhitekturu, Evropu, Novi Sad, mikropolitiku i vrhunsku umetničku manifestaciju. Vest da je Vladan Joler, umetnik, profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i osnivač fondacije “Share”, osvojio Srebrnog lava na Venecijanskom bijenalu arhitekture odjeknula je kao da je reč o nekakvoj kolektivnoj pobedi, ili bar o obećanju dobrog ishoda


Nagradu „Srebrni lav“ na Venecijanskom bijenalu arhitekture, Novosađanin Vladan Joler posvetio je studentima u Srbiji, a kolegama poručio da ne sarađuju sa korumpiranim režimima


Autori timova Srbije i Crne Gore na Venecijanskom bijenalu arhitekture su iz Beograda. Prvi su odgovorili na zadati temu „Inteligencija. Prirodna. Veštačka. Kolektivna“ spajajući pletivo sa arhitekturom, a drugi - među


Izložba „Javnost arhitekture“, kojom se zaokružuje 20 godina Beogradske internacionalne nedelje arhitekture (BINA), predlaže osnivanje Centra za arhitekturu s namerom da se ova najjavnija među umetnostima što više približi javnosti


Profesor Vladimir Lojanica, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, autor je najboljeg rešenja za uređenje područja opštine Čukarica između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića, objavilo je u četrvtak (1. maj) Društvo arhitekata Beograda


“Beograd se poslednje decenije usmerava odlukama i ličnim voljama, zapravo jednom, neurbanom, koja je radikalno antiurbana. Tim ljudima i tom čoveku verovatno treba prevod sa srpskog na srpski kada bivaju spomenuti kulturološki aspekti urbanizma”


Programi jubilarne 20. Beogradske internacionalne nedelje arhitekture govoriće o dostizanju novih arhitektonskih vrednosti, o razumevanju grada, negovanju lokalnih urbanih oaza...


Zgrada subotičkog Narodnog pozorišta posle nekoliko decenija je izgrađena, istina bez velike sale zbog koje je najviše i počela obnova


Zaštićenu kulturno-istorijsku celinu Krunski venac, jedan od najlepših delova prestonice i malobrojnih svedoka secesije, kao da nema ko da čuva


Raspisan konkurs za programsko-prostorni koncept za urbanu i pejzažnu revitalizaciju područja između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića na Čukarici


Komentarišući odluku vlade Srbije da izmeni Prostorni plan područja posebne namene, predsednik Akademije arhitekture Srbije je rekao da je projekat Beograda na vodi - velika prevara


Krivi toranj Garisenda u Bolonji toliko se nakrivio da raste zabrinutost da bi mogao da se sruši, te je skovan plan da se spasi uz pomoć iste opreme koja je podupirala čuveni toranj u Pizi. Projekat nazvan „velikim izazovom" zahteva posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola